Član 45 - Sankcije i druge mjere
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obveze države i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Financijski resursi
Član 9 - Nevladine organizacije i civilno društvo
Član 10 - Tijelo za koordinaciju
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Usavršavanje stručnih osoba
Član 16 - Preventivna intervencija i terapijski programi
Član 18 - Opće obveze
Član 19 - Informacije
Član 20 - Opće usluge potpore
Član 21 - Pomoć u pojedinačnim/skupnim pritužbama
Član 22 - Specijalizirane usluge potpore
Član 23 - Skloništa
Član 24 - Telefonske linije za pomoć
Član 25 - Potpora žrtvama seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje od strane stručnih osoba
Član 29 - Građanske tužbe i pravna sredstva
Član 30 - Naknada štete
Član 31 - Skrb o djeci, pravo na viđanje djece i sigurnost
Član 32 - Građanske posljedice prisilnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Uhođenje
Član 35 - Tjelesno nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prisilni brak
Član 38 - Sakaćenje ženskih spolnih organa
Član 39 - Prisilni pobačaj i prisilna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje ili poticanje te pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za kaznena djela, uključujući i kaznena djela počinjena u ime takozvane “časti”
Član 43 - Primjenjivost kaznenih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i druge mjere
Član 46 - Otegotne okolnosti
Član 47 - Presude koje je donijela druga stranka
Član 48 - Zabrana obveznih alternativnih postupaka rješavanja sporova ili kažnjavanje
Član 49 - Opće obveze
Član 50 - Trenutačni odgovor, sprječavanje i zaštita
Član 51 - Procjena opasnosti i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitni nalozi za udaljavanje
Član 53 - Nalozi o zabrani pristupa ili nalozi o zaštiti
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastara
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Zahtjevi za azil utemeljeni na rodu
Član 61 - Zabrana protjerivanja ili vraćanja osoba
 
Član 45 - Sankcije i druge mjere
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obveze države i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Financijski resursi
Član 9 - Nevladine organizacije i civilno društvo
Član 10 - Tijelo za koordinaciju
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Usavršavanje stručnih osoba
Član 16 - Preventivna intervencija i terapijski programi
Član 18 - Opće obveze
Član 19 - Informacije
Član 20 - Opće usluge potpore
Član 21 - Pomoć u pojedinačnim/skupnim pritužbama
Član 22 - Specijalizirane usluge potpore
Član 23 - Skloništa
Član 24 - Telefonske linije za pomoć
Član 25 - Potpora žrtvama seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje od strane stručnih osoba
Član 29 - Građanske tužbe i pravna sredstva
Član 30 - Naknada štete
Član 31 - Skrb o djeci, pravo na viđanje djece i sigurnost
Član 32 - Građanske posljedice prisilnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Uhođenje
Član 35 - Tjelesno nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prisilni brak
Član 38 - Sakaćenje ženskih spolnih organa
Član 39 - Prisilni pobačaj i prisilna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje ili poticanje te pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za kaznena djela, uključujući i kaznena djela počinjena u ime takozvane “časti”
Član 43 - Primjenjivost kaznenih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i druge mjere
Član 46 - Otegotne okolnosti
Član 47 - Presude koje je donijela druga stranka
Član 48 - Zabrana obveznih alternativnih postupaka rješavanja sporova ili kažnjavanje
Član 49 - Opće obveze
Član 50 - Trenutačni odgovor, sprječavanje i zaštita
Član 51 - Procjena opasnosti i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitni nalozi za udaljavanje
Član 53 - Nalozi o zabrani pristupa ili nalozi o zaštiti
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastara
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Zahtjevi za azil utemeljeni na rodu
Član 61 - Zabrana protjerivanja ili vraćanja osoba
 
Član 45 - Sankcije i druge mjere
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da su kaznena djela propisana u skladu s ovom Konvencijom kažnjiva učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim sankcijama, uzimajući u obzir njihovu težinu. Te sankcije obuhvaćaju, kad je to primjereno, kazne koje uključuju oduzimanje slobode koje može dovesti do izručenja.

2. Stranke mogu poduzeti druge mjere u vezi s počiniteljima/počiniteljicama, kao što su:
− praćenje ili nadzor osuđenih osoba
− oduzimanje roditeljskih prava, ako se najbolji interes djeteta, što može uključivati sigurnost žrtve, ne može zajamčiti na neki drugi način.
 
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom)
1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni)
2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu
3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu
4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE
Opća procjena čl. 45 Sankcije i druge mjere
Usporedba između država čl. 45 Sankcije i druge mjere
PITANJA
 
a. Molimo pružite informacije o propisanim i stvarnim sankcijama za svaki od kaznenih djela u okviru Konvencije. Molimo dajte komentar na propisanu i stvarnu kaznenu politiku u vezi s kriterijima djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana. Ispunjavaju li propisane sankcije kriterije za izručenje počinitelja (Konvencija o ekstradiciji broj 24 prati pravilo o kazni od godinu ili više dana zatvora i zahtjev za dvostruki kriminalitet)?
Odgovor: a) Sankcije koje predviđa Kazneni zakon za kaznena djela propisana u skladu s Konvencijom mogu se smatrati učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim. Konkretno propisane kazne zatvora za kaznena djela propisana sukladno Konvenciji prethodno su navedene uz odgovarajuće članke Konvencije (v. čl. 33. – 40.), a sve su teže od godine dana zatvora što je kazna koja može dovesti do izručenja. Iako je i za to djelo propisana kazna oduzimanja slobode koja može dovesti do izručenja, kazna za spolni odnošaj bez pristanka (kako za osnovni oblik djela iz čl. 152. KZ-a, tako i za teški oblik iz čl. 154. st. 1. KZ-a) može se smatrati preblagom (i u drugom slučaju neosnovano blažom u odnosu na čl. 154. st. 2. KZ-a, o čemu je već bilo riječi supra, uz čl. 36. Konvencije).
PLUS
a. Molimo pružite informacije o propisanim i stvarnim sankcijama za svaki od kaznenih djela u okviru Konvencije. Molimo dajte komentar na propisanu i stvarnu kaznenu politiku u vezi s kriterijima djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana. Ispunjavaju li propisane sankcije kriterije za izručenje počinitelja (Konvencija o ekstradiciji broj 24 prati pravilo o kazni od godinu ili više dana zatvora i zahtjev za dvostruki kriminalitet)?
Odgovor: a) Sankcije koje predviđa Kazneni zakon za kaznena djela propisana u skladu s Konvencijom mogu se smatrati učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim. Konkretno propisane kazne zatvora za kaznena djela propisana sukladno Konvenciji prethodno su navedene uz odgovarajuće članke Konvencije (v. čl. 33. – 40.), a sve su teže od godine dana zatvora što je kazna koja može dovesti do izručenja. Iako je i za to djelo propisana kazna oduzimanja slobode koja može dovesti do izručenja, kazna za spolni odnošaj bez pristanka (kako za osnovni oblik djela iz čl. 152. KZ-a, tako i za teški oblik iz čl. 154. st. 1. KZ-a) može se smatrati preblagom (i u drugom slučaju neosnovano blažom u odnosu na čl. 154. st. 2. KZ-a, o čemu je već bilo riječi supra, uz čl. 36. Konvencije).

Određene sigurnosne mjere također mogu biti prikladne sankcije za počinitelje ovih kaznenih djela. To su prije svega obvezno psihijatrijsko liječenje, obvezno liječenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrana približavanja, udaljenje iz zajedničkog kućanstva, zabrana pristupa internetu i zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora (čl. 68. – 71., 73. – 76. KZ-a). 

MINUS
b. Postoje li mjere za nadzor i praćenje osuđenih lica? Navedite osnovu, tko je za to nadležan itd.
Odgovor: Kaznenim zakonom Republike Hrvatske implementiran je i st. 2. t. 1. ovog članka Konvencije koji predviđa nekoliko načina praćenja ili nadzora osuđenih osoba. Tijekom sankcija koje se izvršavaju dok je osuđenik na slobodi (rad za opće dobro i uvjetna osuda) kao i tijekom uvjetnog otpusta, moguće je odrediti posebne obveze ako sud ocijeni da je njihova primjena nužna za zaštitu zdravlja i sigurnost osobe na čiju štetu je kazneno djelo počinjeno ili kad je to nužno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela (čl. 62. KZ-a).
Osobito su relevantne sljedeće posebne obveze: točka 4. – liječenje ili nastavak liječenja koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela; točka 5. – liječenje ili nastavak liječenja od ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici; točka 6. – sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalnog tretmana u zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizičkih osoba ovlaštenih za provedbu psihosocijalnog tretmana; točka 7. – zabrana posjećivanja određenih mjesta, objekata i događaja, koji mogu biti prilika ili poticaj za počinjenje novog kaznenog djela; točka 8. – zabrana približavanja žrtvi ili nekim drugim osobama; točka 9. – napuštanje doma na određeno vrijeme ako je riječ o djelima obiteljskog nasilja; točka 10. – zabrana druženja s određenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle navesti da počini kazneno djelo, zabrana zapošljavanja, podučavanja ili smještaja tih osoba; točka 11. – zabrana uznemiravanja ili uhođenja žrtve ili neke druge osobe; točka 12. – zabrana napuštanja doma u određenom razdoblju tijekom dana; točka 15. – redovito javljanje nadležnom tijelu za probaciju, centru za socijalnu skrb, sudu, policijskoj upravi ili drugom nadležnom tijelu; točka 16. – i druge obveze koje su primjerene s obzirom na počinjeno kazneno djelo. Uz uvjetnu osudu, rad za opće dobro i uvjetni otpust, osuđeniku se može odrediti i zaštitni nadzor (čl. 64. KZ-a), a zaštitni nadzor može se po punom izvršenju kazne zatvora izreći i kao svojevrsna sigurnosna mjera sui generis (čl. 76. KZ-a).
Nadalje, kada je riječ o pojavnim oblicima nasilja u obitelji koja ne predstavljaju kazneno djelo već prekršaj (npr. psihičko nasilje u obitelji) Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji propisane su novčane kazne do 50.000,00 kn ili kazna zatvora do 90 dana (više supra, tekst uz čl. 33. Konvencije).
Osim tih kazni propisan je i niz zaštitnih mjera koje mogu trajati do dvije godine i to zabrane približavanja žrtvi, zabrane uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju, zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora, kao i obveznog psihosocijalnog tretmana, obveznog liječenja od ovisnosti te oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja (čl. 11. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).


b. Postoje li mjere za nadzor i praćenje osuđenih lica? Navedite osnovu, tko je za to nadležan itd.
Odgovor: Kaznenim zakonom Republike Hrvatske implementiran je i st. 2. t. 1. ovog članka Konvencije koji predviđa nekoliko načina praćenja ili nadzora osuđenih osoba. Tijekom sankcija koje se izvršavaju dok je osuđenik na slobodi (rad za opće dobro i uvjetna osuda) kao i tijekom uvjetnog otpusta, moguće je odrediti posebne obveze ako sud ocijeni da je njihova primjena nužna za zaštitu zdravlja i sigurnost osobe na čiju štetu je kazneno djelo počinjeno ili kad je to nužno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela (čl. 62. KZ-a).
Osobito su relevantne sljedeće posebne obveze: točka 4. – liječenje ili nastavak liječenja koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za počinjenje novog kaznenog djela; točka 5. – liječenje ili nastavak liječenja od ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici; točka 6. – sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalnog tretmana u zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizičkih osoba ovlaštenih za provedbu psihosocijalnog tretmana; točka 7. – zabrana posjećivanja određenih mjesta, objekata i događaja, koji mogu biti prilika ili poticaj za počinjenje novog kaznenog djela; točka 8. – zabrana približavanja žrtvi ili nekim drugim osobama; točka 9. – napuštanje doma na određeno vrijeme ako je riječ o djelima obiteljskog nasilja; točka 10. – zabrana druženja s određenom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle navesti da počini kazneno djelo, zabrana zapošljavanja, podučavanja ili smještaja tih osoba; točka 11. – zabrana uznemiravanja ili uhođenja žrtve ili neke druge osobe; točka 12. – zabrana napuštanja doma u određenom razdoblju tijekom dana; točka 15. – redovito javljanje nadležnom tijelu za probaciju, centru za socijalnu skrb, sudu, policijskoj upravi ili drugom nadležnom tijelu; točka 16. – i druge obveze koje su primjerene s obzirom na počinjeno kazneno djelo. Uz uvjetnu osudu, rad za opće dobro i uvjetni otpust, osuđeniku se može odrediti i zaštitni nadzor (čl. 64. KZ-a), a zaštitni nadzor može se po punom izvršenju kazne zatvora izreći i kao svojevrsna sigurnosna mjera sui generis (čl. 76. KZ-a).
Nadalje, kada je riječ o pojavnim oblicima nasilja u obitelji koja ne predstavljaju kazneno djelo već prekršaj (npr. psihičko nasilje u obitelji) Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji propisane su novčane kazne do 50.000,00 kn ili kazna zatvora do 90 dana (više supra, tekst uz čl. 33. Konvencije).
Osim tih kazni propisan je i niz zaštitnih mjera koje mogu trajati do dvije godine i to zabrane približavanja žrtvi, zabrane uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju, zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora, kao i obveznog psihosocijalnog tretmana, obveznog liječenja od ovisnosti te oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja (čl. 11. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).


MINUS
c. Postoje li odredbe koje daju za pravo odgovornom tijelu da utječe na odnos počinitelja i žrtve, uključujući i lišenje roditeljskih prava, u procesu procjene situacije nasilja prema ženama, a osobito nasilja u obitelji? Da li je sigurnost žrtve neophodni dio procesa procjene i, ako jest, je li utemeljen na određenom pravnom dokumentu ili je diskrecijsko pravo odgovorne institucije/osobe? Navedite uvjete.
Odgovor: U odnosu na t. 2. st. 2. ovog članka Konvencije, Obiteljski zakon u čl. 114. predviđa mogućnost oduzimanja roditeljskih prava u slučaju nasilnih kaznenih djela u obitelji. (Vidi tekst uz čl. 31. Konvencije.)
 
Novi Obiteljski zakon također donosi odredbe o oduzimanju prava na roditeljsku skrb: e) Lišenje prava na roditeljsku skrb Opća pretpostavka za određivanje mjere
Članak 170.
Sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava. Posebne pretpostavke za određivanje mjere
Članak 171.
Osim u slučaju iz članka 170. ovoga Zakona, sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku skrb:
1. ako je napustio dijete
2. ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji
3. na temelju izvješća centra za socijalnu skrb da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar za socijalnu skrb ili sud
4. na temelju izvješća i procjene centra za socijalnu skrb da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj i
5. na temelju pravomoćne presude kojom je roditelj osuđen za neko od sljedećih kaznenih djela počinjenih na štetu svog djeteta:
– kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), osim kaznenih djela: povrede dužnosti uzdržavanja iz članka 209., oduzimanja djeteta ili maloljetne osobe iz članka 210., promjene obiteljskog stanja iz članka 211. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11)
– kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.),
- kaznenih djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.),
- kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), osim kaznenih djela: dvobračnosti iz članka 167., omogućavanja sklapanja nedozvoljenog braka iz članka 168., omogućavanja izvanbračnog života s djetetom iz članka 170., povrede dužnosti i uzdržavanja iz članka 172., promjene obiteljskog stanja iz članka 175. i povrede privatnosti djeteta iz članka 178. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11 i 144/12) 6. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograničene da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi, pri čemu je ugrožena dobrobit djeteta.
c. Postoje li odredbe koje daju za pravo odgovornom tijelu da utječe na odnos počinitelja i žrtve, uključujući i lišenje roditeljskih prava, u procesu procjene situacije nasilja prema ženama, a osobito nasilja u obitelji? Da li je sigurnost žrtve neophodni dio procesa procjene i, ako jest, je li utemeljen na određenom pravnom dokumentu ili je diskrecijsko pravo odgovorne institucije/osobe? Navedite uvjete.
Odgovor: U odnosu na t. 2. st. 2. ovog članka Konvencije, Obiteljski zakon u čl. 114. predviđa mogućnost oduzimanja roditeljskih prava u slučaju nasilnih kaznenih djela u obitelji. (Vidi tekst uz čl. 31. Konvencije.)
 
Novi Obiteljski zakon također donosi odredbe o oduzimanju prava na roditeljsku skrb: e) Lišenje prava na roditeljsku skrb Opća pretpostavka za određivanje mjere
Članak 170.
Sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava. Posebne pretpostavke za određivanje mjere
Članak 171.
Osim u slučaju iz članka 170. ovoga Zakona, sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku skrb:
1. ako je napustio dijete
2. ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji
3. na temelju izvješća centra za socijalnu skrb da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar za socijalnu skrb ili sud
4. na temelju izvješća i procjene centra za socijalnu skrb da bi povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavljao ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj i
5. na temelju pravomoćne presude kojom je roditelj osuđen za neko od sljedećih kaznenih djela počinjenih na štetu svog djeteta:
– kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), osim kaznenih djela: povrede dužnosti uzdržavanja iz članka 209., oduzimanja djeteta ili maloljetne osobe iz članka 210., promjene obiteljskog stanja iz članka 211. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11)
– kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.),
- kaznenih djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.),
- kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), osim kaznenih djela: dvobračnosti iz članka 167., omogućavanja sklapanja nedozvoljenog braka iz članka 168., omogućavanja izvanbračnog života s djetetom iz članka 170., povrede dužnosti i uzdržavanja iz članka 172., promjene obiteljskog stanja iz članka 175. i povrede privatnosti djeteta iz članka 178. Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11 i 144/12) 6. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri ograničene da nije trajno u stanju ostvarivati niti jedan sadržaj roditeljske skrbi, pri čemu je ugrožena dobrobit djeteta.
MINUS
CZR UBL NSRP Drutvo SOS telefon AC Sigurna enska kuca WAVE EWL
AKZ CGI Porec Domine Delfin Udruga Brod
Savet Evrope
 
CZR UBL NSRP Drutvo SOS telefon AC Sigurna enska kuca WAVE EWL AKZ CGI Porec Domine Delfin Udruga Brod Savet Evrope
 
Kampanju podržavaju:
EU    Ured za udruge RH
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.
Kampanju podržavaju:
EU    Ured za udruge RH
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.