|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2016 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje |
|
1. U svrhu provedbe ove Konvencije, stranke će poduzeti: a) prikupljanje razvrstanih značajnih statističkih podataka u pravilnim vremenskim razmacima o slučajevima svih oblika nasilja obuhvaćenih područjem primjene ove Konvencije b) pružanje potpore istraživanjima u području svih oblika nasilja obuhvaćenih područjem primjene ove Konvencije kako bi se proučili njegovi ishodišni uzroci i učinci, učestalost i stope kažnjavanja, kao i djelotvornost mjera poduzetih za provedbu ove Konvencije. 2. Stranke će nastojati provoditi istraživanja među stanovništvom u pravilnim vremenskim razmacima radi utvrđivanja učestalosti i trendova svih oblika nasilja obuhvaćenih područjem primjene ove Konvencije. 3. Stranke će pružiti skupini stručnih osoba, kako je navedeno u članku 66. ove Konvencije, informacije prikupljene u skladu s ovim člankom kako bi potaknule međunarodnu suradnju i omogućile međunarodnu usporedivost. 4. Stranke će osigurati da informacije prikupljene u skladu s ovim člankom budu dostupne javnosti. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 11 Prikupljanje podataka i istraživanje | ||
| Usporedba između država čl. 11 Prikupljanje podataka i istraživanje | ||
| PITANJA |
| a. Prikuplja li vaša zemlja podatke o svim oblicima nasilja kao što je navedeno u Konvenciji? Navedite kategorije podataka. Prikupljaju li se podaci redovito, ako je odgovor potvrdan, navedite dinamiku prikupljanja. Koji su izvori podataka? Navedite instituciju koja prikuplja podatke (Zavod za statistiku, zdravstvene institucije, socijalna zaštita, policija, pravosuđe, uključujući tužitelje, nevladine organizacije itd.). |
|
Odgovor: Obveza praćenja, prikupljanja i objavljivanja statističkih podataka o nasilju uvedena je u Republici Hrvatskoj prije nekoliko godina u brojne zakone te obvezuje cijeli niz državnih tijela. Tako je Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji uvedena odredba kojom se nadležna državna tijela obvezuju na prikupljanje statističkih podataka o nasilju u obitelji, koji uključuju podatke policije, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovnih ustanova, sudova i Državnog odvjetništva o slučajevima nasilja u obitelji, te dostavu istih ministarstvu nadležnom za poslove obitelji. Zakon o ravnopravnosti spolova također sadrži odredbe koje se odnose na obvezu prikupljanja statističkih podataka. Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine, Vlada Republike Hrvatske, 3. veljače 2011. (str. 12.) uvodi obvezu da se na razinama policijskih postaja, policijskih uprava te Ravnateljstva policije vode statistički podaci o počiniteljima i žrtvama kaznenih djela i prekršaja nasilja u obitelji, a objedinjuju se na polugodišnjoj i godišnjoj razini. Podaci o nasilju u obitelji svakodnevno se dostavljaju nadležnim centrima za socijalnu skrb, dok policija od zdravstvenih ustanova zaprima obavijesti o ozljedama zadobivenim od strane članova obitelji. Također, u cilju ispravljanja nedostataka u tijeku je reorganizacija postojećeg sustava kao i unaprjeđivanje metodologije rada u sustavu prikupljanja podataka u slučajevima nasilja u obitelji sukladno Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova od 2006. do 2010. godine. Nacrt Prijedloga izmjena Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji iz 2012. također sadržava obvezu svih nadležnih tijela da razmjenjuju podatke i izrađuju izvješća (o čemu vidi supra, uz čl. 7. Konvencije): 3. Na osnovi prikupljenih podataka od nadležnih tijela te organizacija civilnog društva, ustanova i vjerskih institucija, koordinatori za ravnopravnost spolova u uredima državne uprave izradit će izvješća vezano uz nasilje u obitelji te ih jednom godišnje, najkasnije do ožujka naredne godine, dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove obitelji, Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljici za djecu i Uredu za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske (ova je izvješća potrebno tretirati kao osobito povjerljiva izvješća u kojima je potrebno podatke iskazivati brojčano, prema spolu i dobi te na drugi primjeren način na koji neće biti ugroženo pravo na privatnost). U kontekstu prikupljanja podataka koje propisuje članak 11. Konvencije, treba istaknuti sljedeću odredbu Protokola: 5. Sudovi će o svim sankcijama i odlukama voditi evidenciju sukladno Pravilniku o sadržaju obvezne evidencije i izvješća, načinu prikupljanja, obrade i pohrane statističkih podataka iz 11 područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i dostavljati ih ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Obvezu prikupljanja podataka i pisanja izvješća predviđa i Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Obveze nadležnih tijela i institucija: 1. U nadležnom ministarstvu/tijelu koje sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja te pružanju zaštite, pomoći i potpore žrtvama seksualnog nasilja, obveza praćenja provedbe ovog Protokola povjerava se već imenovanim koordinatorima/koordinatoricama za ravnopravnost spolova koji će jednom godišnje tražiti od tijela nadležnih za provođenje Protokola izvješće o primjeni Protokola te će o istom izvijestiti Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske. Godišnje izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova također sadrži podatke o oblicima kažnjivog ponašanja u obitelji, vrstama prekršaja i kaznenih djela, njihovu procesuiranju i sankcijama. Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje na svojim mrežnim stranicama izvješće “Žene i muškarci u Hrvatskoj“. Već u siječnju 2014. objavljeno je izvješće za 2013. U njemu se inter alia objavljuju statistički podaci o postotku žena i muškaraca u pravosuđu, politici, među počiniteljima i žrtvama kaznenih djela obiteljskog nasilja i protiv spolne slobode. Međutim, treba napomenuti da je Državni zavod za statistiku vrlo zatvorena ustanova, izuzevši statističke podatke koje sami objavljuju. Tako, primjerice, nije moguće dobiti u svrhu znanstvenog istraživanja podatke o kaznenim postupcima za pojedina kaznena djela niti o presudama niti o sudovima na kojima se vode ti postupci. Zavod smatra da su podaci o nazivu suda pred kojim se vode pojedini kazneni postupci, brojevi predmeta ili rezultati tih postupaka tajni (sic!). |
| a. Prikuplja li vaša zemlja podatke o svim oblicima nasilja kao što je navedeno u Konvenciji? Navedite kategorije podataka. Prikupljaju li se podaci redovito, ako je odgovor potvrdan, navedite dinamiku prikupljanja. Koji su izvori podataka? Navedite instituciju koja prikuplja podatke (Zavod za statistiku, zdravstvene institucije, socijalna zaštita, policija, pravosuđe, uključujući tužitelje, nevladine organizacije itd.). |
|
Odgovor: Obveza praćenja, prikupljanja i objavljivanja statističkih podataka o nasilju uvedena je u Republici Hrvatskoj prije nekoliko godina u brojne zakone te obvezuje cijeli niz državnih tijela. Tako je Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji uvedena odredba kojom se nadležna državna tijela obvezuju na prikupljanje statističkih podataka o nasilju u obitelji, koji uključuju podatke policije, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovnih ustanova, sudova i Državnog odvjetništva o slučajevima nasilja u obitelji, te dostavu istih ministarstvu nadležnom za poslove obitelji. Zakon o ravnopravnosti spolova također sadrži odredbe koje se odnose na obvezu prikupljanja statističkih podataka. Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine, Vlada Republike Hrvatske, 3. veljače 2011. (str. 12.) uvodi obvezu da se na razinama policijskih postaja, policijskih uprava te Ravnateljstva policije vode statistički podaci o počiniteljima i žrtvama kaznenih djela i prekršaja nasilja u obitelji, a objedinjuju se na polugodišnjoj i godišnjoj razini. Podaci o nasilju u obitelji svakodnevno se dostavljaju nadležnim centrima za socijalnu skrb, dok policija od zdravstvenih ustanova zaprima obavijesti o ozljedama zadobivenim od strane članova obitelji. Također, u cilju ispravljanja nedostataka u tijeku je reorganizacija postojećeg sustava kao i unaprjeđivanje metodologije rada u sustavu prikupljanja podataka u slučajevima nasilja u obitelji sukladno Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova od 2006. do 2010. godine. Nacrt Prijedloga izmjena Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji iz 2012. također sadržava obvezu svih nadležnih tijela da razmjenjuju podatke i izrađuju izvješća (o čemu vidi supra, uz čl. 7. Konvencije): 3. Na osnovi prikupljenih podataka od nadležnih tijela te organizacija civilnog društva, ustanova i vjerskih institucija, koordinatori za ravnopravnost spolova u uredima državne uprave izradit će izvješća vezano uz nasilje u obitelji te ih jednom godišnje, najkasnije do ožujka naredne godine, dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove obitelji, Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljici za djecu i Uredu za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske (ova je izvješća potrebno tretirati kao osobito povjerljiva izvješća u kojima je potrebno podatke iskazivati brojčano, prema spolu i dobi te na drugi primjeren način na koji neće biti ugroženo pravo na privatnost). U kontekstu prikupljanja podataka koje propisuje članak 11. Konvencije, treba istaknuti sljedeću odredbu Protokola: 5. Sudovi će o svim sankcijama i odlukama voditi evidenciju sukladno Pravilniku o sadržaju obvezne evidencije i izvješća, načinu prikupljanja, obrade i pohrane statističkih podataka iz 11 područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i dostavljati ih ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Obvezu prikupljanja podataka i pisanja izvješća predviđa i Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja. Obveze nadležnih tijela i institucija: 1. U nadležnom ministarstvu/tijelu koje sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja te pružanju zaštite, pomoći i potpore žrtvama seksualnog nasilja, obveza praćenja provedbe ovog Protokola povjerava se već imenovanim koordinatorima/koordinatoricama za ravnopravnost spolova koji će jednom godišnje tražiti od tijela nadležnih za provođenje Protokola izvješće o primjeni Protokola te će o istom izvijestiti Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske. Godišnje izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova također sadrži podatke o oblicima kažnjivog ponašanja u obitelji, vrstama prekršaja i kaznenih djela, njihovu procesuiranju i sankcijama. Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje na svojim mrežnim stranicama izvješće “Žene i muškarci u Hrvatskoj“. Već u siječnju 2014. objavljeno je izvješće za 2013. U njemu se inter alia objavljuju statistički podaci o postotku žena i muškaraca u pravosuđu, politici, među počiniteljima i žrtvama kaznenih djela obiteljskog nasilja i protiv spolne slobode. Međutim, treba napomenuti da je Državni zavod za statistiku vrlo zatvorena ustanova, izuzevši statističke podatke koje sami objavljuju. Tako, primjerice, nije moguće dobiti u svrhu znanstvenog istraživanja podatke o kaznenim postupcima za pojedina kaznena djela niti o presudama niti o sudovima na kojima se vode ti postupci. Zavod smatra da su podaci o nazivu suda pred kojim se vode pojedini kazneni postupci, brojevi predmeta ili rezultati tih postupaka tajni (sic!). |
 |
| b. Koji tip podataka se prikuplja? Molimo vas da imate u vidu da broj slučajeva, podaci o žrtvama i počiniteljima – spol, starost, vrsta nasilja, odnos sa počiniteljem, geografska lokacija, broj osuđivanja i broj mjera zaštite – i drugi faktori, kao što je invaliditet, predstavljaju minimalne zahtjeve za javne vlasti, sudstvo, policiju i socijalnu zaštitu u prikupljanju podataka. Ako postoje druge vrste prikupljenih podataka, navedite (težina nasilja, incidenti, utjecaj nasilja, bračni status žrtava itd.). |
| Odgovor: Uvođenjem predmetne odredbe ministarstvo nadležno za poslove obitelji postalo je središnje tijelo nadležno za prikupljanje, obradu i pohranu statističkih podataka iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. |
 |
| b. Koji tip podataka se prikuplja? Molimo vas da imate u vidu da broj slučajeva, podaci o žrtvama i počiniteljima – spol, starost, vrsta nasilja, odnos sa počiniteljem, geografska lokacija, broj osuđivanja i broj mjera zaštite – i drugi faktori, kao što je invaliditet, predstavljaju minimalne zahtjeve za javne vlasti, sudstvo, policiju i socijalnu zaštitu u prikupljanju podataka. Ako postoje druge vrste prikupljenih podataka, navedite (težina nasilja, incidenti, utjecaj nasilja, bračni status žrtava itd.). |
|
Odgovor: Uvođenjem predmetne odredbe ministarstvo nadležno za poslove obitelji postalo je središnje tijelo nadležno za prikupljanje, obradu i pohranu statističkih podataka iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U tu svrhu je (ondašnje) Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti na temelju članka 24. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji donijelo Pravilnik o sadržaju obvezne evidencije i izvješća, načinu prikupljanja, obrade i pohrane statističkih podataka iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 105/11) u kojem se detaljno propisuje postupak i obrasci za prikupljanje tih podataka. U okviru socijalne skrbi vode se podaci o pojavnosti nasilja u obitelji kao, primjerice, podaci o broju obavijesti koje zaprimaju centri za socijalnu skrb od strane policije o intervenciji u obitelji te o broju slučajeva u kojima je riječ o nasilju u obitelji prema djeci i prema drugim članovima obitelji, a isti se prikupljaju u cjelovitom godišnjem izvješću centara za socijalnu skrb. Iako postoje primjeri dobre prakse u pojedinim tijelima nadležnim za postupanje u slučaju nasilja u obitelji, mjerama koje se odnose na međuresornu suradnju nužno je intenzivirati suradnju i razmjenu iskustava i informacija. U godišnjem izvješću o radu državnih odvjetništava, koje se sukladno zakonskim odredbama, jedanput na godinu podnosi Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske, a objavljuje na internetskim stranicama Državnog odvjetništva, iznose se statistički podaci prikupljeni od svih županijskih i općinskih državnih odvjetništava u odnosu na sva kaznena djela, pa tako i u odnosu na kaznena djela vezana uz nasilje u obitelji. Navedeni podaci daju pregled kretanja i strukture ove vrste kriminala kao i podatke o radu državnih odvjetništava i sudova u tim kaznenim predmetima. U siječnju 2016. objavljeno je izvješće Državnog zavoda za statistiku za 2015. koje obuhvaća 2013. i 2014. godinu. U usporedbi s Izvješćem iz 2013. g. primjećuje se da se broj okrivljenih za prekršaj za nasilničko ponašanje u obitelji kreće između 16 i 17 tisuća, u pravilu muškarci (za godinu 2011.: ukupno 17.380 okrivljenika od čega 14.165 muškaraca, 2012.: 16.519 od čega 13.511 muškaraca, 2013.: ukupno 17.540 okrivljenika od čega 14.166 muškaraca, 2014.: ukupno 16.589 okrivljenika od čega 13.251 muškaraca). Nejasno je iz izvješća je li taj broj okrivljenih ujedno i broj osuđenih počinitelja za prekršaj nasilja u obitelji jer se u indeksu ne navodi taj podatak. Novina je da izvješće za 2015. godinu obuhvaća i podatke o broju žrtava kaznenih djela prema vrsti kaznenog djela te o žrtvama kaznenih djela protiv spolne slobode, zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (samo za 2014. godinu), dok je izvješće iz 2013. g. davalo podatke samo o osuđenim punoljetnima i maloljetnim počiniteljima. Tako je broj žrtava kaznenih dijela protiv života i tijela 2000, od čega je 688 žena; za kaznena djela protiv spolne slobode broj žrtava iznosi 491, od čega je čak 419 žena, a za kaznena djela protiv braka, obitelji i djece broj žrtava iznosi 2033, od čega su 1032 žene. Nedostatak je što se broj žrtava uzimao iz podataka koji se odnose na kaznena djela prijavljena policiji, a ne na temelju osuđujućih presuda. Stoga broj nije realan. S obzirom na to da je 2015. godine stupio na snagu novi Kazneni zakon koji je ponovno uveo kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji (čl. 179.a), sljedeće izvješće (u 2017.) obvezno bi trebalo imati zasebne statističke podatke za to kazneno djelo i to kako u odnosu na počinitelje tako i u odnosu na žrtve (punoljetne i maloljetne). Potrebno je jasno izdvojiti broj osuđenih počinitelja prekršaja nasilja u obitelji po spolovima te uvesti podatak i o broju žrtava koje su bile zahvaćene tim prekršajem. Preporučuje se da se broj žrtava na temelju prijavljenih kaznenih djela policiji i državnim odvjetništvima usporedi s konačnim brojem žrtava iz osuđujućih presuda za kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji (i dr., kao nametljivo ponašanje) prekršaj nasilja u obitelji počinjenih na njihovu štetu, kako bi se stekao uvid u stvarni broj osuđenih nasilnika u odnosu na broj prijavljenih. |
|
|
| c. Jesu li su u vašoj zemlji rađena istraživanja o nasilju prema ženama i u obitelji u poslednjih pet godina? Ako jesu, molimo vas navedite tip obuhvaćenog nasilja, geografski obuhvat, tko je radio istraživanje i kada. Tko je financirao istraživanje? Što je bio cilj istraživanja – da se procjeni prevalencija, priroda, determinante i posljedice itd.? Je li bilo na državnom, regionalnom i/ili lokalnom nivou? |
| Odgovor: |
| c. Jesu li su u vašoj zemlji rađena istraživanja o nasilju prema ženama i u obitelji u poslednjih pet godina? Ako jesu, molimo vas navedite tip obuhvaćenog nasilja, geografski obuhvat, tko je radio istraživanje i kada. Tko je financirao istraživanje? Što je bio cilj istraživanja – da se procjeni prevalencija, priroda, determinante i posljedice itd.? Je li bilo na državnom, regionalnom i/ili lokalnom nivou? |
| Odgovor: |
|
|
| d. Jesu li ovi podaci dostupni ekspertskim grupama kako bi se inicirala suradnja i omogućilo međudržavno uspoređivanje? Jesu li stručnjaci/kinje sudjelovali/e u forumima/tijelima i doprinjeli međudržavnom uspoređivanju u području nasilja prema ženama/nasilja u obitelji? |
| Odgovor: |
| d. Jesu li ovi podaci dostupni ekspertskim grupama kako bi se inicirala suradnja i omogućilo međudržavno uspoređivanje? Jesu li stručnjaci/kinje sudjelovali/e u forumima/tijelima i doprinjeli međudržavnom uspoređivanju u području nasilja prema ženama/nasilja u obitelji? |
| Odgovor: |
|
|
| e. Jesu li informacije iz tog/tih istraživanja i/ili prikupljenih podataka o nasilju prema ženama i u obitelji bile dostupni javnosti? Ako jesu, navedite na koji način (kampanja, internet prezentacija, okrugli stolovi, medijska pokrivenost, publikacije, itd)? Jeli bilo javne rasprave o njegovim nalazima, zaključcima ili preporukama za buduće akcije? |
| Odgovor: |
| e. Jesu li informacije iz tog/tih istraživanja i/ili prikupljenih podataka o nasilju prema ženama i u obitelji bile dostupni javnosti? Ako jesu, navedite na koji način (kampanja, internet prezentacija, okrugli stolovi, medijska pokrivenost, publikacije, itd)? Jeli bilo javne rasprave o njegovim nalazima, zaključcima ili preporukama za buduće akcije? |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
