|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje |
|
1. U svrhu provedbe ove Konvencije, stranke će poduzeti: a) prikupljanje razvrstanih znaÄajnih statistiÄkih podataka u pravilnim vremenskim razmacima o sluÄajevima svih oblika nasilja obuhvaćenih podruÄjem primjene ove Konvencije b) pružanje potpore istraživanjima u podruÄju svih oblika nasilja obuhvaćenih podruÄjem primjene ove Konvencije kako bi se prouÄili njegovi ishodišni uzroci i uÄinci, uÄestalost i stope kažnjavanja, kao i djelotvornost mjera poduzetih za provedbu ove Konvencije. 2. Stranke će nastojati provoditi istraživanja meÄ‘u stanovništvom u pravilnim vremenskim razmacima radi utvrÄ‘ivanja uÄestalosti i trendova svih oblika nasilja obuhvaćenih podruÄjem primjene ove Konvencije. 3. Stranke će pružiti skupini struÄnih osoba, kako je navedeno u Älanku 66. ove Konvencije, informacije prikupljene u skladu s ovim Älankom kako bi potaknule meÄ‘unarodnu suradnju i omogućile meÄ‘unarodnu usporedivost. 4. Stranke će osigurati da informacije prikupljene u skladu s ovim Älankom budu dostupne javnosti. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 11 Prikupljanje podataka i istraživanje | ||
| Usporedba između država čl. 11 Prikupljanje podataka i istraživanje | ||
| PITANJA |
| a. Prikuplja li vaša zemlja podatke o svim oblicima nasilja kao što je navedeno u Konvenciji? Navedite kategorije podataka. Prikupljaju li se podaci redovito, ako je odgovor potvrdan, navedite dinamiku prikupljanja. Koji su izvori podataka? Navedite instituciju koja prikuplja podatke (Zavod za statistiku, zdravstvene institucije, socijalna zaštita, policija, pravosuÄ‘e, ukljuÄujući tužitelje, nevladine organizacije itd.). |
|
Odgovor: Obveza praćenja, prikupljanja i objavljivanja statistiÄkih podataka o nasilju uvedena je u Republici Hrvatskoj prije nekoliko godina u brojne zakone te obvezuje cijeli niz državnih tijela. Tako je Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji uvedena odredba kojom se nadležna državna tijela obvezuju na prikupljanje statistiÄkih podataka o nasilju u obitelji, koji ukljuÄuju podatke policije, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovnih ustanova, sudova i Državnog odvjetništva o sluÄajevima nasilja u obitelji, te dostavu istih ministarstvu nadležnom za poslove obitelji. Zakon o ravnopravnosti spolova takoÄ‘er sadrži odredbe koje se odnose na obvezu prikupljanja statistiÄkih podataka. |
 |
| a. Prikuplja li vaša zemlja podatke o svim oblicima nasilja kao što je navedeno u Konvenciji? Navedite kategorije podataka. Prikupljaju li se podaci redovito, ako je odgovor potvrdan, navedite dinamiku prikupljanja. Koji su izvori podataka? Navedite instituciju koja prikuplja podatke (Zavod za statistiku, zdravstvene institucije, socijalna zaštita, policija, pravosuÄ‘e, ukljuÄujući tužitelje, nevladine organizacije itd.). |
|
Odgovor: Obveza praćenja, prikupljanja i objavljivanja statistiÄkih podataka o nasilju uvedena je u Republici Hrvatskoj prije nekoliko godina u brojne zakone te obvezuje cijeli niz državnih tijela. Tako je Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji uvedena odredba kojom se nadležna državna tijela obvezuju na prikupljanje statistiÄkih podataka o nasilju u obitelji, koji ukljuÄuju podatke policije, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi, odgojno-obrazovnih ustanova, sudova i Državnog odvjetništva o sluÄajevima nasilja u obitelji, te dostavu istih ministarstvu nadležnom za poslove obitelji. Zakon o ravnopravnosti spolova takoÄ‘er sadrži odredbe koje se odnose na obvezu prikupljanja statistiÄkih podataka. Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine, Vlada Republike Hrvatske, 3. veljaÄe 2011. (str. 12.) uvodi obvezu da se na razinama policijskih postaja, policijskih uprava te Ravnateljstva policije vode statistiÄki podaci o poÄiniteljima i žrtvama kaznenih djela i prekršaja nasilja u obitelji, a objedinjuju se na polugodišnjoj i godišnjoj razini. Podaci o nasilju u obitelji svakodnevno se dostavljaju nadležnim centrima za socijalnu skrb, dok policija od zdravstvenih ustanova zaprima obavijesti o ozljedama zadobivenim od strane Älanova obitelji. TakoÄ‘er, u cilju ispravljanja nedostataka u tijeku je reorganizacija postojećeg sustava kao i unaprjeÄ‘ivanje metodologije rada u sustavu prikupljanja podataka u sluÄajevima nasilja u obitelji sukladno Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova od 2006. do 2010. godine. Nacrt Prijedloga izmjena Protokola o postupanju u sluÄaju nasilja u obitelji iz 2012. takoÄ‘er sadržava obvezu svih nadležnih tijela da razmjenjuju podatke i izraÄ‘uju izvješÄ‡a (o Äemu vidi supra, uz Äl. 7. Konvencije): 3. Na osnovi prikupljenih podataka od nadležnih tijela te organizacija civilnog društva, ustanova i vjerskih institucija, koordinatori za ravnopravnost spolova u uredima državne uprave izradit će izvješÄ‡a vezano uz nasilje u obitelji te ih jednom godišnje, najkasnije do ožujka naredne godine, dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove obitelji, Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljici za djecu i Uredu za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske (ova je izvješÄ‡a potrebno tretirati kao osobito povjerljiva izvješÄ‡a u kojima je potrebno podatke iskazivati brojÄano, prema spolu i dobi te na drugi primjeren naÄin na koji neće biti ugroženo pravo na privatnost). U kontekstu prikupljanja podataka koje propisuje Älanak 11. Konvencije, treba istaknuti sljedeću odredbu Protokola: 5. Sudovi će o svim sankcijama i odlukama voditi evidenciju sukladno Pravilniku o sadržaju obvezne evidencije i izvješÄ‡a, naÄinu prikupljanja, obrade i pohrane statistiÄkih podataka iz 11 podruÄja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i dostavljati ih ministarstvu nadležnom za poslove pravosuÄ‘a. Obvezu prikupljanja podataka i pisanja izvješÄ‡a predviÄ‘a i Protokol o postupanju u sluÄaju seksualnog nasilja. Obveze nadležnih tijela i institucija: 1. U nadležnom ministarstvu/tijelu koje sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju seksualnog nasilja te pružanju zaštite, pomoći i potpore žrtvama seksualnog nasilja, obveza praćenja provedbe ovog Protokola povjerava se već imenovanim koordinatorima/koordinatoricama za ravnopravnost spolova koji će jednom godišnje tražiti od tijela nadležnih za provoÄ‘enje Protokola izvješÄ‡e o primjeni Protokola te će o istom izvijestiti Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske. Godišnje izvješÄ‡e Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova takoÄ‘er sadrži podatke o oblicima kažnjivog ponašanja u obitelji, vrstama prekršaja i kaznenih djela, njihovu procesuiranju i sankcijama. Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje na svojim mrežnim stranicama izvješÄ‡e “Žene i muškarci u Hrvatskoj“. Već u sijeÄnju 2014. objavljeno je izvješÄ‡e za 2013. U njemu se inter alia objavljuju statistiÄki podaci o postotku žena i muškaraca u pravosuÄ‘u, politici, meÄ‘u poÄiniteljima i žrtvama kaznenih djela obiteljskog nasilja i protiv spolne slobode. MeÄ‘utim, treba napomenuti da je Državni zavod za statistiku vrlo zatvorena ustanova, izuzevši statistiÄke podatke koje sami objavljuju. Tako, primjerice, nije moguće dobiti u svrhu znanstvenog istraživanja podatke o kaznenim postupcima za pojedina kaznena djela niti o presudama niti o sudovima na kojima se vode ti postupci. Zavod smatra da su podaci o nazivu suda pred kojim se vode pojedini kazneni postupci, brojevi predmeta ili rezultati tih postupaka tajni (sic!). |
 |
| b. Koji tip podataka se prikuplja? Molimo vas da imate u vidu da broj sluÄajeva, podaci o žrtvama i poÄiniteljima – spol, starost, vrsta nasilja, odnos sa poÄiniteljem, geografska lokacija, broj osuÄ‘ivanja i broj mjera zaštite – i drugi faktori, kao što je invaliditet, predstavljaju minimalne zahtjeve za javne vlasti, sudstvo, policiju i socijalnu zaštitu u prikupljanju podataka. Ako postoje druge vrste prikupljenih podataka, navedite (težina nasilja, incidenti, utjecaj nasilja, braÄni status žrtava itd.). |
| Odgovor: UvoÄ‘enjem predmetne odredbe ministarstvo nadležno za poslove obitelji postalo je središnje tijelo nadležno za prikupljanje, obradu i pohranu statistiÄkih podataka iz podruÄja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. |
|
| b. Koji tip podataka se prikuplja? Molimo vas da imate u vidu da broj sluÄajeva, podaci o žrtvama i poÄiniteljima – spol, starost, vrsta nasilja, odnos sa poÄiniteljem, geografska lokacija, broj osuÄ‘ivanja i broj mjera zaštite – i drugi faktori, kao što je invaliditet, predstavljaju minimalne zahtjeve za javne vlasti, sudstvo, policiju i socijalnu zaštitu u prikupljanju podataka. Ako postoje druge vrste prikupljenih podataka, navedite (težina nasilja, incidenti, utjecaj nasilja, braÄni status žrtava itd.). |
|
Odgovor: UvoÄ‘enjem predmetne odredbe ministarstvo nadležno za poslove obitelji postalo je središnje tijelo nadležno za prikupljanje, obradu i pohranu statistiÄkih podataka iz podruÄja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U tu svrhu je (ondašnje) Ministarstvo obitelji, branitelja i meÄ‘ugeneracijske solidarnosti na temelju Älanka 24. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji donijelo Pravilnik o sadržaju obvezne evidencije i izvješÄ‡a, naÄinu prikupljanja, obrade i pohrane statistiÄkih podataka iz podruÄja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 105/11) u kojem se detaljno propisuje postupak i obrasci za prikupljanje tih podataka. U okviru socijalne skrbi vode se podaci o pojavnosti nasilja u obitelji kao, primjerice, podaci o broju obavijesti koje zaprimaju centri za socijalnu skrb od strane policije o intervenciji u obitelji te o broju sluÄajeva u kojima je rijeÄ o nasilju u obitelji prema djeci i prema drugim Älanovima obitelji, a isti se prikupljaju u cjelovitom godišnjem izvješÄ‡u centara za socijalnu skrb. Iako postoje primjeri dobre prakse u pojedinim tijelima nadležnim za postupanje u sluÄaju nasilja u obitelji, mjerama koje se odnose na meÄ‘uresornu suradnju nužno je intenzivirati suradnju i razmjenu iskustava i informacija. U godišnjem izvješÄ‡u o radu državnih odvjetništava, koje se sukladno zakonskim odredbama, jedanput na godinu podnosi Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske, a objavljuje na internetskim stranicama Državnog odvjetništva, iznose se statistiÄki podaci prikupljeni od svih županijskih i općinskih državnih odvjetništava u odnosu na sva kaznena djela, pa tako i u odnosu na kaznena djela vezana uz nasilje u obitelji. Navedeni podaci daju pregled kretanja i strukture ove vrste kriminala kao i podatke o radu državnih odvjetništava i sudova u tim kaznenim predmetima. |
|
|
| c. Jesu li su u vašoj zemlji raÄ‘ena istraživanja o nasilju prema ženama i u obitelji u poslednjih pet godina? Ako jesu, molimo vas navedite tip obuhvaćenog nasilja, geografski obuhvat, tko je radio istraživanje i kada. Tko je financirao istraživanje? Što je bio cilj istraživanja – da se procjeni prevalencija, priroda, determinante i posljedice itd.? Je li bilo na državnom, regionalnom i/ili lokalnom nivou? |
| Odgovor: |
| c. Jesu li su u vašoj zemlji raÄ‘ena istraživanja o nasilju prema ženama i u obitelji u poslednjih pet godina? Ako jesu, molimo vas navedite tip obuhvaćenog nasilja, geografski obuhvat, tko je radio istraživanje i kada. Tko je financirao istraživanje? Što je bio cilj istraživanja – da se procjeni prevalencija, priroda, determinante i posljedice itd.? Je li bilo na državnom, regionalnom i/ili lokalnom nivou? |
| Odgovor: |
|
|
| d. Jesu li ovi podaci dostupni ekspertskim grupama kako bi se inicirala suradnja i omogućilo meÄ‘udržavno usporeÄ‘ivanje? Jesu li struÄnjaci/kinje sudjelovali/e u forumima/tijelima i doprinjeli meÄ‘udržavnom usporeÄ‘ivanju u podruÄju nasilja prema ženama/nasilja u obitelji? |
| Odgovor: |
| d. Jesu li ovi podaci dostupni ekspertskim grupama kako bi se inicirala suradnja i omogućilo meÄ‘udržavno usporeÄ‘ivanje? Jesu li struÄnjaci/kinje sudjelovali/e u forumima/tijelima i doprinjeli meÄ‘udržavnom usporeÄ‘ivanju u podruÄju nasilja prema ženama/nasilja u obitelji? |
| Odgovor: |
|
|
| e. Jesu li informacije iz tog/tih istraživanja i/ili prikupljenih podataka o nasilju prema ženama i u obitelji bile dostupni javnosti? Ako jesu, navedite na koji naÄin (kampanja, internet prezentacija, okrugli stolovi, medijska pokrivenost, publikacije, itd)? Jeli bilo javne rasprave o njegovim nalazima, zakljuÄcima ili preporukama za buduće akcije? |
| Odgovor: |
| e. Jesu li informacije iz tog/tih istraživanja i/ili prikupljenih podataka o nasilju prema ženama i u obitelji bile dostupni javnosti? Ako jesu, navedite na koji naÄin (kampanja, internet prezentacija, okrugli stolovi, medijska pokrivenost, publikacije, itd)? Jeli bilo javne rasprave o njegovim nalazima, zakljuÄcima ili preporukama za buduće akcije? |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
