![]() |
CG |
2014 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 27 - Prijavljivanje |
Članice će preduzeti neophodne mjere kako bi se ohrabrio svaki svjedok počinjenog krivičnog djela nasilja obuhvaćenog Konvencijom, ili ona lica koja imaju opravdane razloge da sumnjaju da je takvo djelo počinjeno odnosno da se mogu očekivati dalja djela nasilja, da to prijavi nadležnim organizacijama ili organima. |
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
Poređenje između država čl. 27 Prijavljivanje |
PITANJA |
a. Da li postoje posebne mjere, pravila ili propisi za podsticanje onih koji su: (a) svjedoci samog čina nasilja nad ženama/nasilja u porodici i/ili (b) imaju opravdane razloge da sumnjaju da je nasilje nad ženama/nasilje u porodici počinjeno da prijave to nasilje? Kome mogu da prijave? Postoje li slučajevi gde su pojedinci dužni da prijave nasilje nad ženama / u porodici? Navedite. Da li je moguće anonimno prijavljivanje? Moraju li osobe da budu svjedoci slučaja nasilja ili mogu da ga prijave na osnovu dobijene indirektne informacije/dokaza? Može li se desiti da osoba koja prijavi nasilje nad ženama / u porodici trpi negativne posljedice prijavljivanja ili da se protiv nje podnosi žalba ili pokreće postupak? |
Odgovor: Zakonik o krivičnom postupku1 propisuje obavezu građana da prijave krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, kao i krivično djelo čijim izvršenjem je oštećeno maloljetno lice. Prijava se podnosi nadležnom državnom tužiocu, pismenim Ili usmenim putem. Ako se prijava podnosi usmeno, podnosilac prijave će se upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi se sastavlja zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije, sačiniće se službena zabilješka. |
a. Da li postoje posebne mjere, pravila ili propisi za podsticanje onih koji su: (a) svjedoci samog čina nasilja nad ženama/nasilja u porodici i/ili (b) imaju opravdane razloge da sumnjaju da je nasilje nad ženama/nasilje u porodici počinjeno da prijave to nasilje? Kome mogu da prijave? Postoje li slučajevi gde su pojedinci dužni da prijave nasilje nad ženama / u porodici? Navedite. Da li je moguće anonimno prijavljivanje? Moraju li osobe da budu svjedoci slučaja nasilja ili mogu da ga prijave na osnovu dobijene indirektne informacije/dokaza? Može li se desiti da osoba koja prijavi nasilje nad ženama / u porodici trpi negativne posljedice prijavljivanja ili da se protiv nje podnosi žalba ili pokreće postupak? |
Odgovor: Zakonik o krivičnom postupku1 propisuje obavezu građana da prijave krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, kao i krivično djelo čijim izvršenjem je oštećeno maloljetno lice. Prijava se podnosi nadležnom državnom tužiocu, pismenim Ili usmenim putem. Ako se prijava podnosi usmeno, podnosilac prijave će se upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi se sastavlja zapisnik, a ako je prijava saopštena telefonom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije, sačiniće se službena zabilješka. Ako je prijava podnesena sudu, policiji ili nenadležnom državnom tužiocu, oni su dužni da prime prijavu i da je odmah dostave nadležnom državnom tužiocu. Ako sud u toku krivičnog postupka ocijeni da postoji osnovana sumnja da je određeno lice propustilo da izvrši dužnost prijavljivanja i da iz tog propuštanja proizilazi osnovana sumnja da je time učinjeno krivično djelo zapuštanje i zlostavljanje maloljetnog lica, obavijestiće o tome nadležnog državnog tužioca. I prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici prijavu o učinjenom nasilju dužni su da policiji podnesu zdravstveni i socijalni radnici, nastavnici, vaspitači i druga lica koja saznaju za učinjeno nasilje u vršenju svojih poslova. U dijelu Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici2 kojim je propisano postupanje policije, propisana je dužnost policijskog službenika da zaprimi prijavu o nasilju u porodici koja može biti usmena (neposredno, putem telefona), pismena, a koja može biti anonimna i dužan je da o tome sačini zabilješku. |
[1] Službeni list Crne Gore, broj 57/09 od 18. avgusta 2009. godine [2] Službeni list Crne Gore 46/10 |