PDF    
Beograd, 10/02/2015
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
PDF    
Beograd, 10/02/2015
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
U svetlu nedavnih dešavanja, u slučaju javno iznesenog nasilja u partnerskom odnosu, smatramo neprihvatljivim da je tužilaštvo neodlučno u proceni uslova za pokretanje krivičnog postupka za krivično delo „nasilje u porodici“ po službenoj dužnosti. Ovo samo pokazuje da je definicija porodice u Krivičnom zakoniku nejasna i da otvara prostor različitom tumačenju. Ovo potvrđuje i Vrhovni sud, koji je u jednom broju slučajeva utvrdio da je došlo do povrede zakonitosti zbog stava sudova da se ne radi o članovima porodice.
 
Autonomni ženski centar zahteva izmenu definicije porodice u Krivičnom zakoniku Republike Srbije i njeno usaglašavanje sa definicijom koja je u Porodičnom zakonu.
 
Autonomni ženski centar od 2011. godine insistira na ujednačavanju definicije porodice u celokupnom sistemu pravne zaštite, jer neusaglašenost Krivičnog i Porodičnog zakona dovodi do diskriminacije svih onih lica koja po Porodičnom zakonu, imaju pravo na zaštitu od nasilja u porodici, a koje Krivični zakonik ne svrstava u krug subjekata krivičnog dela nasilja u porodici
 
Zakonsko određenje o tome ko se smatra članovima porodice po Krivičnom zakoniku je dovelo do toga da jednom broju lice koja se nalaze u bliskom ličnom odnosu bude uskraćeno pravo na zaštitu po osnovu krivičnog dela ''nasilje u porodici''. Ovo najviše pogađa žene i devojke koje su emotivnim vezama i ne žive u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem.
Broj žena i devojaka koje trpe nasilje u vezama, kao i po okončanju istih, nije zanemarljiv. One su prepuštene same sebi, pronalaženju novca za advokata, a vrlo često zbog straha za život ne podnose privatne tužbe.

Međunarodna i nacionalna istraživanja i praksa pokazuju da se nasilje nastavlja, pa čak i pojačava kada žrtva podnese zahtev za razvod braka, ili se razvede, odnosno napusti zajedničko domaćinstvo (često zbog nasilja kojem je bila izložena). Karakteristika nasilja u porodici nije u tome da žrtva i izvršilac nasilja imaju zajedničko mesto prebivališta nego porodična veza i specifičan lični odnos koji među njima postoji.
 
Zato mi tražimo da u definicija porodice u Krivičnom zakoniku obuhvati i ''lica koja su međusobno bila ili su još uvek u emotivnoj ili seksualnoj vezi” kao što to definiše Porodični zakon.
 
Takođe tražimo da se briše uslov “život u zajedničkom domaćinstvu” kao što to zahteva i Konvencija Saveta Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici koju je Republika Srbija ratifikovala 2013 godine, a koja kaže:
 
nasilje u porodici” je svaki čin fizičkog, seksualnog, psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se dešava u porodici ili porodičnoj zajednici ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira da li učinilac nasilja deli ili je delio ili nikada nije delio isto mesto stanovanja kao i žrtva.
U svetlu nedavnih dešavanja, u slučaju javno iznesenog nasilja u partnerskom odnosu, smatramo neprihvatljivim da je tužilaštvo neodlučno u proceni uslova za pokretanje krivičnog postupka za krivično delo „nasilje u porodici“ po službenoj dužnosti. Ovo samo pokazuje da je definicija porodice u Krivičnom zakoniku nejasna i da otvara prostor različitom tumačenju. Ovo potvrđuje i Vrhovni sud, koji je u jednom broju slučajeva utvrdio da je došlo do povrede zakonitosti zbog stava sudova da se ne radi o članovima porodice.
 
Autonomni ženski centar zahteva izmenu definicije porodice u Krivičnom zakoniku Republike Srbije i njeno usaglašavanje sa definicijom koja je u Porodičnom zakonu.
 
Autonomni ženski centar od 2011. godine insistira na ujednačavanju definicije porodice u celokupnom sistemu pravne zaštite, jer neusaglašenost Krivičnog i Porodičnog zakona dovodi do diskriminacije svih onih lica koja po Porodičnom zakonu, imaju pravo na zaštitu od nasilja u porodici, a koje Krivični zakonik ne svrstava u krug subjekata krivičnog dela nasilja u porodici
 
Zakonsko određenje o tome ko se smatra članovima porodice po Krivičnom zakoniku je dovelo do toga da jednom broju lice koja se nalaze u bliskom ličnom odnosu bude uskraćeno pravo na zaštitu po osnovu krivičnog dela ''nasilje u porodici''. Ovo najviše pogađa žene i devojke koje su emotivnim vezama i ne žive u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem. Broj žena i devojaka koje trpe nasilje u vezama, kao i po okončanju istih, nije zanemarljiv. One su prepuštene same sebi, pronalaženju novca za advokata, a vrlo često zbog straha za život ne podnose privatne tužbe.

Međunarodna i nacionalna istraživanja i praksa pokazuju da se nasilje nastavlja, pa čak i pojačava kada žrtva podnese zahtev za razvod braka, ili se razvede, odnosno napusti zajedničko domaćinstvo (često zbog nasilja kojem je bila izložena). Karakteristika nasilja u porodici nije u tome da žrtva i izvršilac nasilja imaju zajedničko mesto prebivališta nego porodična veza i specifičan lični odnos koji među njima postoji.
 
Zato mi tražimo da u definicija porodice u Krivičnom zakoniku obuhvati i ''lica koja su međusobno bila ili su još uvek u emotivnoj ili seksualnoj vezi” kao što to definiše Porodični zakon.
 
Takođe tražimo da se briše uslov “život u zajedničkom domaćinstvu” kao što to zahteva i Konvencija Saveta Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici koju je Republika Srbija ratifikovala 2013 godine, a koja kaže:
 
nasilje u porodici” je svaki čin fizičkog, seksualnog, psihološkog ili ekonomskog nasilja koje se dešava u porodici ili porodičnoj zajednici ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira da li učinilac nasilja deli ili je delio ili nikada nije delio isto mesto stanovanja kao i žrtva.
SHARE:
Prev            Prev
AC UBL NSRP Drutvo SOS telefon CZR Sigurna enska kuca WAVE EWL
enski centar Uzice Osvit Ni Centar za podrku enama  Kikinda Iz kruga SOS Vranje Pescanik
2662222 Savet Evrope Mree ene protiv nasilja
 
AC UBL NSRP Drutvo SOS telefon CZR Sigurna enska kuca WAVE EWL enski centar Uzice Osvit Ni Centar za podrku enama  Kikinda Iz kruga SOS Vranje Pescanik 2662222 Mree ene protiv nasilja Savet Evrope
 
Kampanju podržavaju:
EU    EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Autonomnog ženskog centra i ni na koji način ne odražava stavove donatora.
Kampanju podržavaju:
EU    EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Autonomnog ženskog centra i ni na koji način ne odražava stavove donatora.