|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 60 - Zahtjevi za azil utemeljeni na rodu |
|
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da se rodno utemeljeno nasilje nad ženama može priznati kao oblik proganjanja u smislu članka 1. A (2) Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine, te kao oblik teške povrede koja zahtijeva supsidijarnu zaštitu. 2. Stranke će osigurati da se rodno osjetljivo tumačenje prida svakoj od osnova iz Konvencije te da se, kad se utvrdi da postoji mogućnost progona po jednoj ili više tih osnova, podnositeljima/ podnositeljicama zahtjeva dodijeli status izbjeglice u skladu s primjenjivim odgovarajućim mehanizmima. 3. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi razvile rodno osjetljive postupke prihvata i usluge za potporu tražiteljima/tražiteljicama azila, kao i rodno osjetljive smjernice i postupke za azil, uključujući i utvrđivanje statusa izbjeglice te zahtjev za međunarodnu zaštitu. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 60 Zahtjevi za azil utemeljeni na rodu | ||
| Usporedba između država čl. 60 Zahtjevi za azil utemeljeni na rodu | ||
| PITANJA |
| a. Je li vaša zemlja ratificirala Konvenciju iz 1951. o statusu izbjeglica i Dodatni protokol iz 1967. godine? |
| Odgovor: |
| a. Je li vaša zemlja ratificirala Konvenciju iz 1951. o statusu izbjeglica i Dodatni protokol iz 1967. godine? |
| Odgovor: |
 |
| b. Je li bilo koji oblik nasilja prema ženama, kao što je definirano u Konvenciji (o nasilju prema ženama), priznat kao osnova za dobijanje izbjegličkog statusa? Ako jest, molimo, navedite. |
| Odgovor: Navedene odredbe djelomično su implementirane u Zakonu o azilu gdje se kao relevantna djela proganjanja navode djela nasilja, uključujući i seksualno nasilje te djela koja su po svojoj prirodi tipično vezana za spol i djecu. |
 |
| b. Je li bilo koji oblik nasilja prema ženama, kao što je definirano u Konvenciji (o nasilju prema ženama), priznat kao osnova za dobijanje izbjegličkog statusa? Ako jest, molimo, navedite. |
|
Odgovor: Navedene odredbe djelomično su implementirane u Zakonu o azilu gdje se kao relevantna djela proganjanja navode djela nasilja, uključujući i seksualno nasilje te djela koja su po svojoj prirodi tipično vezana za spol i djecu. Zakon o azilu Azil Članak 4. U Republici Hrvatskoj odobrit će se azil strancu koji se ne nalazi u zemlji svog državljanstva ili osobi bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje uobičajenog boravišta, a koja se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne može, ili se zbog tog straha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje. Djela proganjanja Članak 5. Osnovani strah od proganjanja u smislu članka 4. ovoga Zakona postoji ukoliko su djela proganjanja: 1. dovoljno ozbiljna po svojoj prirodi ili ponavljanju da predstavljaju ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava, osobito prava koja ne mogu biti ograničena prema članku 15. stavku 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ili 2. skup različitih mjera, uključujući i kršenje ljudskih prava, koje su dovoljno ozbiljne da, u cjelini, mogu utjecati na pojedinca na način iz točke 1. ovoga stavka. Djela proganjanja iz stavka 1. ovoga članka, između ostalog, mogu biti: 1. fizičko ili mentalno nasilje, uključujući i seksualno nasilje 2. zakonske, administrativne, policijske i/ili sudske mjere koje su diskriminirajuće ili koje se provode na diskriminirajući način 3. sudski progon ili kažnjavanje koje je nerazmjerno ili diskriminirajuće 4. uskraćivanje sudske pomoći 5. sudski progon ili kažnjavanje radi odbijanja obavljanja vojne službe prilikom sukoba, kada bi obavljanje vojne službe uključivalo kaznena djela ili radnje koje potpadaju pod razloge isključenja navedene u članku 6. i 8. ovoga Zakona 6. djela koja su po svojoj prirodi specifično vezana uz spol ili djecu. Između razloga za proganjanje i djela proganjanja mora postojati povezanost, kao i nepostojanje zaštite protiv tih djela. |
|
|
| c. Prema internom zakonu, mogu li se kriteriji „osnovani strah od progona“ ili „nanesena patnja“ iz Konvencije o izbjeglicama tumačiti/primjeniti na situaciju rodno utemeljenog nasilja? Ako može, molimo, objasnite. |
|
Odgovor: Djela proganjanja Članak 5. Osnovani strah od proganjanja u smislu članka 4. ovoga Zakona postoji ukoliko su djela proganjanja: 1. dovoljno ozbiljna po svojoj prirodi ili ponavljanju da predstavljaju ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava, osobito prava koja ne mogu biti ograničena prema članku 15. stavku 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ili 2. skup različitih mjera, uključujući i kršenje ljudskih prava, koje su dovoljno ozbiljne da, u cjelini, mogu utjecati na pojedinca na način iz točke 1. ovoga stavka. Djela proganjanja iz stavka 1. ovoga članka, između ostalog, mogu biti: 1. fizičko ili mentalno nasilje, uključujući i seksualno nasilje 2. zakonske, administrativne, policijske i/ili sudske mjere koje su diskriminirajuće ili koje se provode na diskriminirajući način 3. sudski progon ili kažnjavanje koje je nerazmjerno ili diskriminirajuće 4. uskraćivanje sudske pomoći 5. sudski progon ili kažnjavanje radi odbijanja obavljanja vojne službe prilikom sukoba, kada bi obavljanje vojne službe uključivalo kaznena djela ili radnje koje potpadaju pod razloge isključenja navedene u članku 6. i 8. ovoga Zakona 6. djela koja su po svojoj prirodi specifično vezana uz spol ili djecu. Između razloga za proganjanje i djela proganjanja mora postojati povezanost, kao i nepostojanje zaštite protiv tih djela. |
| c. Prema internom zakonu, mogu li se kriteriji „osnovani strah od progona“ ili „nanesena patnja“ iz Konvencije o izbjeglicama tumačiti/primjeniti na situaciju rodno utemeljenog nasilja? Ako može, molimo, objasnite. |
|
Odgovor: Djela proganjanja Članak 5. Osnovani strah od proganjanja u smislu članka 4. ovoga Zakona postoji ukoliko su djela proganjanja: 1. dovoljno ozbiljna po svojoj prirodi ili ponavljanju da predstavljaju ozbiljno kršenje osnovnih ljudskih prava, osobito prava koja ne mogu biti ograničena prema članku 15. stavku 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ili 2. skup različitih mjera, uključujući i kršenje ljudskih prava, koje su dovoljno ozbiljne da, u cjelini, mogu utjecati na pojedinca na način iz točke 1. ovoga stavka. Djela proganjanja iz stavka 1. ovoga članka, između ostalog, mogu biti: 1. fizičko ili mentalno nasilje, uključujući i seksualno nasilje 2. zakonske, administrativne, policijske i/ili sudske mjere koje su diskriminirajuće ili koje se provode na diskriminirajući način 3. sudski progon ili kažnjavanje koje je nerazmjerno ili diskriminirajuće 4. uskraćivanje sudske pomoći 5. sudski progon ili kažnjavanje radi odbijanja obavljanja vojne službe prilikom sukoba, kada bi obavljanje vojne službe uključivalo kaznena djela ili radnje koje potpadaju pod razloge isključenja navedene u članku 6. i 8. ovoga Zakona 6. djela koja su po svojoj prirodi specifično vezana uz spol ili djecu. Između razloga za proganjanje i djela proganjanja mora postojati povezanost, kao i nepostojanje zaštite protiv tih djela. |
|
|
| d. Jesu li procedure za prijem azilanata rodno osetljive? Na primjer, postoje li usvojeni pokazatelji za identificiranje slučajeva nasilja prema ženama u ranoj fazi, jesu li muškarci i žene odvojeni, ili mogul i se sobe zaključavati itd.? Je li postupak utvrđivanja azila rodno osejtljiv? Postoje li usluge podrške, kao što su psiho-socijalni centri ili savjetovališta, medicinska skrb itd.? Jesu li usvojene neke rodno osetljive smjernice ili mjere za postupanje s azilantima? |
| Odgovor: |
| d. Jesu li procedure za prijem azilanata rodno osetljive? Na primjer, postoje li usvojeni pokazatelji za identificiranje slučajeva nasilja prema ženama u ranoj fazi, jesu li muškarci i žene odvojeni, ili mogul i se sobe zaključavati itd.? Je li postupak utvrđivanja azila rodno osejtljiv? Postoje li usluge podrške, kao što su psiho-socijalni centri ili savjetovališta, medicinska skrb itd.? Jesu li usvojene neke rodno osetljive smjernice ili mjere za postupanje s azilantima? |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
