HR |
2016 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 59 - Boravišni status |
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da žrtve, čiji boravišni status ovisi o statusu bračnog druga ili partnera, sukladno tome kako ih priznaje unutarnje pravo, u slučaju razvoda braka ili prestanka veze, dobiju u slučaju osobito teških okolnosti, na zahtjev, vlastitu dozvolu boravka neovisno o trajanju braka ili veze. Uvjeti koji se odnose na dodjelu i trajanje vlastite dozvole boravka utvrđuju se unutarnjim pravom. 2. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da žrtve mogu ostvariti prekid postupka deportacije koji je pokrenut u vezi s njihovim boravišnim statusom ovisnim o statusu bračnog druga ili partnera, sukladno tome kako ih priznaje unutarnje pravo, kako bi im se omogućilo podnošenje zahtjeva za vlastitu dozvolu boravka. 3. Stranke će izdati obnovljivu dozvolu boravka žrtvama u jednoj od sljedećih dviju situacija, ili u obje: a. kad nadležno tijelo smatra da je njihov boravak nužan zbog njihove osobne situacije b. kad nadležno tijelo smatra da je njihov boravak nužan u svrhu njihove suradnje s nadležnim tijelima u istrazi ili kaznenom postupku. 4. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da žrtve prisilnog braka, dovedene u drugu zemlju radi sklapanja braka i koje su, kao rezultat, izgubile boravišni status u zemlji u kojoj su prebivale, mogu ponovno dobiti taj status. |
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
Opća procjena čl. 59 Boravišni status |
Usporedba između država čl. 59 Boravišni status |
PITANJA |
a. Može li žrtva nasilja tražiti i dobiti boravišnu dozvolu neovisno i autonomno u slučajevima kada je njen prethodni status ovisio o statusu partnera, kao što je navedeno u stavku 1 članaka 59 – slučaj posebno teške situacije, bez obzira na trajanje braka ili partnerstva? |
Odgovor: Navedene odredbe nisu implementirane u Zakonu o azilu, međutim, prema Zakonu o strancima čl. 65. moguće je dobiti privremeni boravak zbog humanitarnih razloga. Kriteriji su vrlo općenito definirani i ovise o subjektivnoj procjeni komisije koja odlučuje. |
a. Može li žrtva nasilja tražiti i dobiti boravišnu dozvolu neovisno i autonomno u slučajevima kada je njen prethodni status ovisio o statusu partnera, kao što je navedeno u stavku 1 članaka 59 – slučaj posebno teške situacije, bez obzira na trajanje braka ili partnerstva? |
Odgovor: Navedene odredbe nisu implementirane u Zakonu o azilu, međutim, prema Zakonu o strancima čl. 65. moguće je dobiti privremeni boravak zbog humanitarnih razloga. Kriteriji su vrlo općenito definirani i ovise o subjektivnoj procjeni komisije koja odlučuje. Od dana 2. srpnja 2015.g. na snazi je Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15, dalje: ZMPZ) koji zamjenjuje dotadašnji Zakon o azilu (NN 79/07, 88/10, 143/10) koji je bio na snazi od 10. prosinca 2013.g. do 01. srpnja 2015.g.
U ZMPZ-u su uvedene odredbe koje se odnose na boravišni status osoba kojima je u Republici Hrvatskoj priznat status azilanata te stranaca pod supsidijarnom zaštitom i to člancima 65. i 66. Prema odredbi članka 64. stavak 2. točke 1. i. 2. ZMPZ-a azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na spajanje obitelji. Pravo na spajanje obitelji regulirano je člankom 66. ZMPZ-a. Člankom 66. st. 1. propisano je da azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na spajanje s članovima obitelji iz članka 4. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona. U stavku dva propisano je da maloljetno dijete azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom koje nije zasnovalo vlastitu obitelj slijedi pravni položaj zakonskog zastupnika kojem je odobrena međunarodna zaštita, o čemu Ministarstvo donosi odluku. U odnosu na članove obitelji koji nisu obuhvaćeni člankom 2. pravo na boravak ostvaruje se sukladno odredbama Zakona o strancima.
Promijenjeno, ali u bitnome ne mijenja stanje stvari u odnosu na konvencijski standard.
Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti
Značenje izraza
Članak 4.
Pojedini izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje: 18. Članom obitelji tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom i stranca pod privremenom zaštitom smatra se: – bračni ili izvanbračni drug prema propisima Republike Hrvatske, kao i osobe koje su u zajednici, koja se prema propisima Republike Hrvatske može smatrati životnim partnerstvom ili neformalnim životnim partnerstvom – maloljetno zajedničko dijete bračnih i izvanbračnih drugova; njihovo zajedničko maloljetno posvojeno dijete; maloljetno dijete i maloljetno posvojeno dijete bračnog, izvanbračnog druga ili životnog partnera koji ostvaruje roditeljsku skrb o djetetu – punoljetna nevjenčana djeca tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili stranca pod privremenom zaštitom koja zbog svog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti brinuti se za svoje potrebe – roditelj ili drugi zakonski zastupnik djeteta – srodnik prvog stupnja u ravnoj uzlaznoj lozi s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu, ako se utvrdi da je ovisan o skrbi tražitelja, azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili stranca pod privremenom zaštitom.
Glava V. PRAVA I OBVEZE AZILANTA I STRANCA POD SUPSIDIJARNOM ZAŠTITOM
Prava i obveze azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom
Članak 64. (1) Status azila, odnosno status stranca pod supsidijarnom zaštitom stječe se danom uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite. (2) Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na: 1. boravak u Republici Hrvatskoj 2. spajanje obitelji 3. smještaj 4. rad 5. zdravstvenu zaštitu 6. obrazovanje 7. slobodu vjeroispovijesti 8. besplatnu pravnu pomoć 9. socijalnu skrb 10. pomoć pri integraciji u društvo 11. vlasništvo nekretnine sukladno Konvenciji iz 1951. i 12. stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno propisima koji reguliraju stjecanje državljanstva. (3) Ministarstvo će azilantu ili strancu pod supsidijarnom zaštitom pružiti opće informacije o pravima i obvezama koje stječe odobrenjem međunarodne zaštite u roku od osam dana od dana uručenja odluke, na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojem može komunicirati. (4) Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužan je: 1. poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske 2. prijaviti prebivalište u roku od 15 dana od uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite 3. imati kod sebe dozvolu boravka iz članka 75. ovoga Zakona i dati je na uvid zakonom ovlaštenim osobama 4. pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture.
Pravo na spajanje obitelji
Članak 66.
(1) Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na spajanje s članovima obitelji iz članka 4. stavka 1. točke 18. ovoga Zakona. (2) Maloljetno dijete azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom koje nije zasnovalo vlastitu obitelj slijedi pravni položaj zakonskog zastupnika kojem je odobrena međunarodna zaštita, o čemu Ministarstvo donosi odluku. (3) Članovi obitelji azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom, koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga članka, boravak reguliraju sukladno odredbama Zakona o strancima. (4) Član obitelji azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom koji zakonito boravi u Republici Hrvatskoj ostvaruje ista prava kao i azilant, odnosno stranac pod supsidijarnom zaštitom, sukladno odredbama članaka 64. do 77. ovoga Zakona. (5) Član obitelji kod kojeg postoje razlozi za isključenje iz članaka 30. i 31. ovoga Zakona te zbog razloga zaštite nacionalne sigurnosti ili javnog poretka Republike Hrvatske nema pravo na spajanje obitelji. (6) U slučaju spajanja obitelji azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom, koje se provodi sukladno odredbama ovoga Zakona ili Zakona o strancima, za osobu koja ne može pribaviti službene dokumente kojima dokazuje određeni obiteljski odnos, uzet će se u obzir okolnosti na temelju kojih se može procijeniti postoji li takav odnos. Odluka o odbijanju zahtjeva za spajanje obitelji ne može se temeljiti isključivo na činjenici da ne postoje službeni dokumenti kojima se dokazuje određeni obiteljski odnos.
|
b. Postoje li garancije za žrtve nasilja prema ženama da budu zaštićene od protjerivanja u slučajevima kad nasilnom partneru nije dodjeljen status ili je protjeran? Ako postoje, navedite kriterije koje žrtva treba ispuniti kako bi tražila i eventualno dobila boravište ili humanitarni status? |
Odgovor: Navedene odredbe nisu implementirane u Zakonu o azilu, međutim, prema Zakonu o strancima čl. 65. moguće je dobiti privremeni boravak zbog humanitarnih razloga. Kriteriji su vrlo općenito definirani i ovise o subjektivnoj procjeni komisije koja odlučuje. |
b. Postoje li garancije za žrtve nasilja prema ženama da budu zaštićene od protjerivanja u slučajevima kad nasilnom partneru nije dodjeljen status ili je protjeran? Ako postoje, navedite kriterije koje žrtva treba ispuniti kako bi tražila i eventualno dobila boravište ili humanitarni status? |
Odgovor: Navedene odredbe nisu implementirane u Zakonu o azilu, međutim, prema Zakonu o strancima čl. 65. moguće je dobiti privremeni boravak zbog humanitarnih razloga. Kriteriji su vrlo općenito definirani i ovise o subjektivnoj procjeni komisije koja odlučuje. Potrebno je eliminirati arbitrarnost i jasnije definirati kriterije za dobivanje privremenog boravka u Zakonu o strancima kako bi se osiguralo da žrtve, čiji boravišni status ovisi o statusu bračnog druga ili partnera, u slučaju razvoda braka ili prestanka veze dobiju, kad je riječ o osobito teškim okolnostima, na zahtjev, vlastitu dozvolu boravka neovisno o trajanju braka ili veze. Zakon o strancima Privremeni boravak iz humanitarnih razloga Članak 65. (1) Privremeni boravak iz humanitarnih razloga odobrit će se strancu u sljedećim slučajevima: 1. ako je kao žrtva trgovanja ljudima (u daljnjem tekstu: žrtva) prihvatio program pomoći i zaštite 2. ako je maloljetnik koji je napušten ili je žrtva organiziranog kriminala ili je iz drugih razloga ostao bez roditeljske zaštite, skrbništva ili bez pratnje 3. strancu koji je do dana podnošenja zahtjeva najmanje 10 godina bio u statusu izbjeglice ili koji je obuhvaćen programom obnove ili povratka ili stambenog zbrinjavanja izbjeglica iz Republike Hrvatske, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice 4. ako surađuje s nadležnim tijelima i njegovo je sudjelovanje neophodno u kaznenom postupku koji se vodi protiv poslodavca koji ga je nezakonito zapošljavao 5. iz ozbiljnih opravdanih razloga humanitarne prirode. (2) Stranac iz stavka 1. ovoga članka ne mora ispunjavati uvjete iz članka 54. stavka 1. točke 3. i 4. ovoga Zakona. (ne mora dokazivati svrhu boravka). (3) Prije izdavanja odobrenja za privremeni boravak iz stavka 1. točke 5. ovoga članka policijska uprava, odnosno policijska postaja dužna je zatražiti suglasnost Ministarstva. Žrtva trgovanja ljudima Članak 66. (1) Identifikaciju žrtve obavlja Ministarstvo u suradnji s organizacijama civilnog društva, a kada se radi o žrtvi-maloljetniku Ministarstvo je dužno surađivati i s ministarstvom nadležnim za socijalnu skrb. (2) O žrtvinom prihvaćanju programa pomoći i zaštite Operativni tim Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima (u daljem tekstu: Operativni tim) obavještava Ministarstvo. (3) Program pomoći i zaštite obuhvaća zdravstvenu i psihosocijalnu zaštitu, siguran smještaj, usluge prevođenja i tumačenja, pravnu pomoć te siguran povratak u državu podrijetla. (4) Osoba gubi pravo na pomoć i zaštitu ako je iskaz temeljila na lažnim činjenicama, ako su prestale okolnosti radi kojih je ostvarila pravo na pomoć i zaštitu ili ako se ponaša suprotno pravilima utvrđenim programom pomoći i zaštite. O gubitku prava na pomoć i zaštitu Operativni tim obavještava Ministarstvo. Članak 67. (1) Stranac identificiran kao žrtva ima pravo u roku od 60 dana odlučiti o svom sudjelovanju u programu pomoći i zaštite. (2) Skrbnik maloljetnika koji je identificiran kao žrtva ima pravo, uz suglasnost centra za socijalnu skrb u roku od 90 dana odlučiti o sudjelovanju u programu pomoći i zaštite, vodeći računa o najboljem interesu maloljetnika te uvažavajući mišljenje maloljetnika. (3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne mora se poštivati, osim u slučaju kada je riječ o maloljetniku, ako se utvrdi da stranac identificiran kao žrtva nije žrtva ili ako je aktivno, dragovoljno i na osobnu inicijativu obnovio kontakte s počiniteljima kaznenih djela ili ako to zahtijevaju razlozi zaštite javnog poretka i nacionalne sigurnosti. Članak 68. (1) Žrtva kojoj je odobren privremeni boravak ima pravo na siguran smještaj, zdravstvenu zaštitu, novčanu pomoć, obrazovanje i rad. (2) Sigurnim smještajem smatra se mjesto gdje je žrtva zaštićena od utjecaja osobe osumnjičene za počinjenje kaznenog djela. (3) Visinu novčane pomoći odredit će tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi. (4) Žrtva koja je u radnom odnosu ili posjeduje novčana sredstva ili su joj troškovi osobnog života osigurani na drugi način nema pravo na novčanu pomoć. (5) Posebna skrb vodit će se o trudnicama i osobama s invaliditetom kao posebno ranjivim skupinama žrtava. (6) Stranac kojem je odobren privremeni boravak iz humanitarnih razloga sukladno članku 65. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona ostvaruje prava iz stavka 1. ovoga članka. Rok važenja privremenog boravka Članak 52. (1) Odobrenje za privremeni boravak izdaje se na rok važenja do godine dana. (2) Rok važenja putne isprave mora biti najmanje 3 mjeseca duži od roka na koji se izdaje odobrenje za privremeni boravak. (3) Strancu koji nema valjanu stranu putnu ispravu, a zahtjev za privremeni boravak podnese u Republici Hrvatskoj, izdaje se rješenje o odobrenju privremenog boravka. (4) Stranac iz stavka 3. ovoga članka zahtjevu za produženje privremenog boravka dužan je priložiti stranu putnu ispravu. |
c. Koji su zahtjevi za obnavljanje boravišta? Jesu li usklađeni s onima definiranim u Konvenciji, članak 59, stavak 3? |
Odgovor: Produženje privremenog boravka Članak 53. (1) Zahtjev za produženje odobrenja privremenog boravka podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka roka važećeg odobrenja za privremeni boravak, u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta odnosno sjedištu poslodavca ili mjestu rada stranca. (2) Stranac koji je podnio zahtjev za produženje odobrenja privremenog boravka prije isteka roka važećeg privremenog boravka može ostati u Republici Hrvatskoj do izvršnosti odluke o zahtjevu. |
c. Koji su zahtjevi za obnavljanje boravišta? Jesu li usklađeni s onima definiranim u Konvenciji, članak 59, stavak 3? |
Odgovor: Produženje privremenog boravka Članak 53. (1) Zahtjev za produženje odobrenja privremenog boravka podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka roka važećeg odobrenja za privremeni boravak, u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta odnosno sjedištu poslodavca ili mjestu rada stranca. (2) Stranac koji je podnio zahtjev za produženje odobrenja privremenog boravka prije isteka roka važećeg privremenog boravka može ostati u Republici Hrvatskoj do izvršnosti odluke o zahtjevu. |
d. Kakav je status žrtava prinudnog braka koje su dovedene u drugu zemlju zbog udaje? Mogu li one povratiti status u vašoj zemlji ako imaju stalno boravište? |
Odgovor: |
d. Kakav je status žrtava prinudnog braka koje su dovedene u drugu zemlju zbog udaje? Mogu li one povratiti status u vašoj zemlji ako imaju stalno boravište? |
Odgovor: |
e. Je li vaša zemlja stavila rezerve na ovaj članak? Ako jeste, navedite razloge. Postoje li garancije da će žrtve nasilja nad ženama biti zaštićene od protjerivanja u slučajevima kad nasilnom partneru nije odobren status ili je protjeran? Ako jest, navedite kriterije koje žrtva treba ispuniti kako bi tražila i eventualno dobila prebivalište ili humanitarni status? |
Odgovor: |
e. Je li vaša zemlja stavila rezerve na ovaj članak? Ako jeste, navedite razloge. Postoje li garancije da će žrtve nasilja nad ženama biti zaštićene od protjerivanja u slučajevima kad nasilnom partneru nije odobren status ili je protjeran? Ako jest, navedite kriterije koje žrtva treba ispuniti kako bi tražila i eventualno dobila prebivalište ili humanitarni status? |
Odgovor: |