|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2015 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 57 - Pravna pomoć |
| Stranke će osigurati pravo na pravnu pomoć i na besplatnu pravnu pomoć žrtvama u skladu s uvjetima predviđenim njihovim unutarnjim pravom. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 57 Pravna pomoć | ||
| Usporedba između država čl. 57 Pravna pomoć | ||
| PITANJA |
| a. Ima li vaša zemlja sustav pravne pomoći koji financira i kojim upravlja država? Postoji li zakon o besplatnoj pravnoj pomoći? Je li pravna pomoć osigurana samo u kaznenim ili/i u građanskim predmetima? Tko pruža pravnu pomoć? Koji su kriteriji za dodjelu besplatne pravne pomoći? Imaju li žrtve nasilja prema ženama pravo na besplatnu pravnu pomoć? Tko informira žrtve o pristupu pravnoj pomoći? Je li to obaveza nadležnog tijela, ili diskrecijsko pravo? |
| Odgovor: Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina, ako trpi teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava prije davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva (čl. 43. st. 2. ZKP-a). |
 |
| a. Ima li vaša zemlja sustav pravne pomoći koji financira i kojim upravlja država? Postoji li zakon o besplatnoj pravnoj pomoći? Je li pravna pomoć osigurana samo u kaznenim ili/i u građanskim predmetima? Tko pruža pravnu pomoć? Koji su kriteriji za dodjelu besplatne pravne pomoći? Imaju li žrtve nasilja prema ženama pravo na besplatnu pravnu pomoć? Tko informira žrtve o pristupu pravnoj pomoći? Je li to obaveza nadležnog tijela, ili diskrecijsko pravo? |
|
Odgovor: Žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina, ako trpi teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava prije davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva (čl. 43. st. 2. ZKP-a). Dijete kao žrtva kaznenog djela ima, osim prava koje ima žrtva iz članka 43. i drugih odredaba ovog Zakona, pravo na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava (čl. 44. st. 1. ZKP-a). Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode te kaznenog djela trgovanja ljudima ima uz prava iz članka 43. i 44. ovog Zakona pravo prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava (čl. 45. st. 1. ZKP-a). Prema Nacrtu prijedloga izmjena Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji iz 2012. godine centri za socijalnu skrb imaju dužnost posredovati i pomoći žrtvi nasilja kod ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje kod Hrvatske odvjetničke komore te pomoći i posredovati kod ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu pomoć ili uputiti žrtvu u odgovarajuće savjetovalište (t. 3.5.). Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći osigurava pružanje tzv. sekundarne pravne pomoći koja obuhvaća (čl. 14.): a) pravni savjet b) sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem c) sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima d) zastupanje u sudskim postupcima e) pravnu pomoć u mirnom rješenju spora. (2) Sekundarna pravna pomoć obuhvaća i: a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Osoba koja je lošeg imovinskog stanja ima pravo na besplatnu pravnu pomoć sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Uvjet za odobravanje besplatne pravne pomoći jest imovno stanje podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva. Međutim, sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je prouzročena počinjenjem kaznenog djela. Pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzimaju se u obzir ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva žrtva toga nasilja (čl. 15. st. 2.). Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji pravne pomoći predviđeni su odvjetnici, udruge, sindikati i pravne klinike pri čemu su definirani oblici pravne pomoći koju pojedini od ovih subjekata može pružati. Odvjetnici mogu pružati primarnu i sekundarnu pravnu pomoć prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Odvjetnik ne smije odbiti pružiti pravnu pomoć u skladu s odredbama Zakona, osim u slučajevima predviđenima Zakonom o odvjetništvu za uskratu pravne pomoći. Korisnik pravne pomoći može odbijanje pružanja pravne pomoći prijaviti ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Neosnovano odbijanje pružanja pravne pomoći smatrat će se nesavjesnim pružanjem pravne pomoći u smislu Zakona. Na temelju članka 21. Zakona o odvjetništvu i glave III. Kodeksa odvjetničke etike, Hrvatska odvjetnička komora osigurava besplatnu pravnu pomoć socijalno ugroženim osobama i žrtvama Domovinskog rata u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem. Iako navedene odredbe parcijalno osiguravaju žrtvama nasilja besplatnu pravnu pomoć, ipak, u praksi ona i dalje nije na zadovoljavajućoj razini. Potrebna je promjena čl. 82. st.3. Kaznenog zakona koji propisuje da za pojedina kaznena djela zastara počinje teći od punoljetnosti žrtve, na način da se uvede nezastarijevanje kaznenih djela počinjenih na štetu djece kako bi im se omogućilo učinkovito pokretanje postupka kada se za to steknu uvjeti zbog moguće visoke traumatiziranosti žrtve. |
 |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
