|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2016 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 55 - Postupci ex parte i ex officio |
|
1. Stranke će osigurati da istrage ili progon kaznenih djela, utvrÄ‘enih u skladu s Älancima 35., 36., 37., 38. i 39. ove Konvencije, ne smiju ovisiti u potpunosti o prijavi ili pritužbi koju je podnijela žrtva, ako je kazneno djelo poÄinjeno u cijelosti ili djelomiÄno na njihovu državnom podruÄju, te da se postupak može nastaviti Äak i ako žrtva povuÄe svoju izjavu ili pritužbu. 2. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale, u skladu s uvjetima predviÄ‘enim njihovim unutarnjim pravom, mogućnost da vladine i nevladine organizacije te savjetnici/savjetnice za nasilje u obitelji pomognu i/ili pruže potporu žrtvama, na njihov zahtjev, tijekom istraga i sudskih postupaka vezanih uz kaznena djela utvrÄ‘ena u skladu s ovom Konvencijom. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 55 Postupci ex parte i ex officio | ||
| Usporedba između država čl. 55 Postupci ex parte i ex officio | ||
| PITANJA |
| a. U skladu s relevantnim zakonima, mogu li se sva djela iz Älanaka 52, stavka 1, goniti po službenoj dužnosti? Je li moguće nastaviti gonjenje po službenoj dužnosti za kaznena djela navedena u Älancima 35–39 u sluÄajevima kada žrtva odbije sudjelovati u suÄ‘enju ili povuÄe tužbu? Ako postoje raspoloživi podaci, molimo navedete informacije o broju sluÄajeva u kojima je javni tužitelj odustao od optužbe u toku istrage i/ili sudskog postupka? Ako je moguće, molimo, navedite razloge, ukljuÄujući povlaÄenje žrtve. |
|
Odgovor: Ovaj Älanak je implementiran u hrvatsko zakonodavstvo. Kazneni zakon iz 2011. osigurao je da se sva kaznena djela kojima se implementiraju Älanci 35. – 39. ove Konvencije progone po službenoj dužnosti, dapaÄe kada je rijeÄ o poÄinjenju tih djela prema bliskoj osobi, onda neće biti rijeÄi o osnovnom obliku tog djela, već kvalifikatornom za koji je propisana teža kazna. Samo se osnovni oblik tjelesne ozljede iz Äl. 117 Kaznenog zakona goni po privatnoj tužbi, ali kazneni se postupak i za to djelo pokreće po službenoj dužnosti ako je ono poÄinjeno prema bliskoj osobi. |
 |
| a. U skladu s relevantnim zakonima, mogu li se sva djela iz Älanaka 52, stavka 1, goniti po službenoj dužnosti? Je li moguće nastaviti gonjenje po službenoj dužnosti za kaznena djela navedena u Älancima 35–39 u sluÄajevima kada žrtva odbije sudjelovati u suÄ‘enju ili povuÄe tužbu? Ako postoje raspoloživi podaci, molimo navedete informacije o broju sluÄajeva u kojima je javni tužitelj odustao od optužbe u toku istrage i/ili sudskog postupka? Ako je moguće, molimo, navedite razloge, ukljuÄujući povlaÄenje žrtve. |
|
Odgovor: Ovaj Älanak je implementiran u hrvatsko zakonodavstvo. Kazneni zakon iz 2011. osigurao je da se sva kaznena djela kojima se implementiraju Älanci 35. – 39. ove Konvencije progone po službenoj dužnosti, dapaÄe kada je rijeÄ o poÄinjenju tih djela prema bliskoj osobi, onda neće biti rijeÄi o osnovnom obliku tog djela, već kvalifikatornom za koji je propisana teža kazna. Samo se osnovni oblik tjelesne ozljede iz Äl. 117 Kaznenog zakona goni po privatnoj tužbi, ali kazneni se postupak i za to djelo pokreće po službenoj dužnosti ako je ono poÄinjeno prema bliskoj osobi. Konvencija u Äl. 55. st. 1. takoÄ‘er obvezuje da države nastave s postupkom i kada žrtva povuÄe svoj iskaz ili prijavu. Ova obveza je implementirana novelom Zakona o kaznenom postupku iz 2013. godine. Naime, Zakon o kaznenom postupku prije novele iz 2013. u Äl. 431. st. 2. propisivao je da se zapisnici o prijašnjem ispitivanju osoba koje su osloboÄ‘ene dužnosti svjedoÄenja ne smiju proÄitati ako te osobe nisu uopće pozvane na raspravu ili su na raspravi izjavile da neće svjedoÄiti. Dakle bez obzira na to što je svjedok u istrazi bio upozoren na svoje pravo uskrate iskaza te je otklonio blagodat i dao svoj iskaz, takav valjani i zakonit dokaz izdvajao se iz spisa predmeta i Äuvao odvojeno. Ovo zakonsko rješenje bitno je narušavalo uÄinkovitost kaznenih postupaka, osobito u sluÄajevima kaznenih djela unutar obitelji. Ono je na štetu javnog interesa za kazneni progon i kažnjavanje poÄinitelja kaznenih djela davalo pretjeranu slobodu svjedocima da disponiraju svojim iskazima. Kada svjedok da u istrazi svoj iskaz uz sva procesna upozorenja, nema opravdanog razloga da pravni sustav, javni interes kaznenog progona i kažnjavanje poÄinitelja trpe zbog promjene stajališta privilegiranog svjedoka, najÄešÄ‡e oštećenice, koje je Äesto uvjetovano željom za zaštitom optuženika zbog obiteljskih ili srodniÄkih veza. U praksi je bilo poznato da ova odredba zbog odbijanja svjedoka da iskazuju na raspravi Äesto dovodi do odluke državnog odvjetništva da odustane od kaznenog progona.30 Prema nekim podacima državno odvjetništvo u jednoj trećini sluÄajeva odustaje od kaznenog progona zbog povlaÄenja iskaza svjedoka. TakoÄ‘er, s obzirom na veliki broj osuda Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava zbog neuÄinkovite istrage, kao i osudi zbog propusta prevencije nasilja u obitelji, ovo je minimalni zakonodavni zahvat koji je bilo nužno provesti u cilju jaÄanja uÄinkovitosti kaznenog postupka. Stoga je novelom Zakona o kaznenom postupku iz 2013. propisano da se iskaz propisno upozorenog svjedoka koji je osloboÄ‘en obveze svjedoÄenja, dan tijekom prethodnog postupka, najÄešÄ‡e istrage, može poslije koristiti za donošenje presude i ako taj svjedok na raspravi ne želi iskazivati. RijeÄ je o sljedećim kategorijama osoba: osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbraÄnoj zajednici, srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, srodnici u poboÄnoj lozi do trećega stupnja zakljuÄno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zakljuÄno, posvojenik i posvojitelj okrivljenika (Äl. 285. st. 1. t. 1.-3. ZKP-a). Prema Äl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku tijelo koje vodi postupak dužno je osobe osloboÄ‘ene obveze svjedoÄenja, prije njihova ispitivanja ili Äim dozna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedoÄiti te će se njihov iskaz, ako odluÄe svjedoÄiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Zakon o kaznenom postupku je propisao i dodatno procesno osiguranje koje omogućava korištenje ovog iskaza na raspravi. Temeljno pravilo je da se svjedoci tijekom istrage ispituju samo od strane državnog odvjetnika, bez prisutnosti obrane i suda, što je protivno naÄelu kontradiktornosti i pravima obrane okrivljenika, i dovodi do nemogućnosti temeljenja presude na takvom iskazu. Stoga je propisao obvezu ispitivanja svjedoka koji je osloboÄ‘en dužnosti svjedoÄenja, a rijeÄ je o bliskoj osobi, na dokaznom roÄištu ako postoji bojazan da na raspravi neće iskazivati (Äl. 236. st. 1. t. 2. ZKP-a). Dokazno roÄište se provodi pred sucem istrage, a na njega se poziva državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj, oštećenik i druge osobe (Äl. 237. st. 1. t. 2. ZKP-a). Zakon o kaznenom postupku ÄŒlanak 285. (1) OsloboÄ‘eni su obveze svjedoÄenja: 1) osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbraÄnoj zajednici 2) srodnici okrivljenika u ravnoj lozi, srodnici u poboÄnoj lozi do trećega stupnja zakljuÄno te srodnici po tazbini do drugoga stupnja zakljuÄno 3) posvojenik i posvojitelj okrivljenika. (3) Tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog Älanka, prije njihova ispitivanja ili Äim sazna za njihov odnos prema okrivljeniku, upozoriti da ne moraju svjedoÄiti. Osobe navedene u stavku 1. toÄke 1. do 3. ovog Älanka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluÄe svjedoÄiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenja i odgovori unose se u zapisnik. (4) Dijete koje s obzirom na dob i duševnu razvijenost nije sposobno shvatiti znaÄenje prava da ne mora svjedoÄiti ne može se ispitati kao svjedok, ali se saznanja dobivena od njega putem struÄnih osoba, roÄ‘aka ili drugih osoba koje su s njim bile u kontaktu mogu koristiti kao dokaz. ÄŒlanak 235. (1) Dokazno roÄište provodi sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika, oštećenika kao tužitelja ili okrivljenika. (2) Na dokaznom roÄištu mogu se provesti dokazne radnje iz Älanka 236. ovog Zakona. ÄŒlanak 236. (1) Dokazno roÄište će se provesti ako: 1) je potrebno ispitati svjedoka iz Älanka 292. i 293. ovog Zakona 2) je potrebno ispitati svjedoka iz Älanka 285. stavka 1. toÄke 1. do 3. ovog Zakona, ako postoji bojazan da na raspravi neće iskazivati 3) svjedok neće moći biti ispitan na raspravi 4) je svjedok izložen utjecaju koji dovodi u pitanje istinitost iskaza 5) se drugi dokaz neće moći kasnije izvesti. |
 |
| b. Što se tiÄe Älanaka 35 (fiziÄko nasilje), je li vaša zemlja stavila rezervu na promjene postupaka po službenoj dužnosti za prekršaje? Ako je odgovor potvrdan, navedite postupak. |
| Odgovor: |
| b. Što se tiÄe Älanaka 35 (fiziÄko nasilje), je li vaša zemlja stavila rezervu na promjene postupaka po službenoj dužnosti za prekršaje? Ako je odgovor potvrdan, navedite postupak. |
| Odgovor: |
|
|
| c. Je li predstavnicima organizacija i službi koje podržavaju žrtve dozvoljeno pomoganje i podržavanje žrtve (s izuzetkom pružanja pravne pomoći) tijekom istrage i sudskog postupka? Je li to stvar pravnih garancija ili diskrecijskog prava suca/ nadležnog tijela? Navedite osnove/uvjete za to. |
|
Odgovor: Stavak 2. ovog Älanka Konvencije takoÄ‘er je implementiran u hrvatsko zakonodavstvo. Potpora žrtvama organizirana je kao javni servis na dvije razine – na razini Ministarstva pravosuÄ‘a i na razini županijskih sudova. Osim toga, brojne nevladine organizacije pružaju pomoć žrtvama pojedinih vrsta kaznenih djela. Odjeli za organiziranje i pružanje potpore svjedocima i žrtvama Ministarstva pravosuÄ‘a usko suraÄ‘uju s nevladinim organizacijama za zaštitu žrtava i na njihovoj mrežnoj stranici31 kao i u svakom uredu nalazi se popis nevladinih organizacija za pružanje pomoći žrtvama. Prema Nacrtu prijedloga izmjena Protokola o postupanju u sluÄaju nasilja u obitelji iz 2012. godine žrtvu se upoznaje o adresaru ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, potporu i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji te joj se uruÄuje pisana obavijest s navedenim adresama i brojevima telefona organizacija, odnosno ustanova koje se bave potporom i zaštitom žrtava nasilja na podruÄju gdje žrtva prebiva ili boravi (Obveze nadležnih tijela: a) policija, t. 3.4.). Prema Protokolu o postupanju u sluÄaju seksualnog nasilja policija tijekom obavijesnog razgovora sa žrtvom treba omogućiti predstavnicima organizacija civilnog društva kontakt sa žrtvom u svezi s pružanjem dodatne potpore žrtvi ako je žrtva s tim suglasna ili to zahtijeva, ovisno o tijeku kriminalistiÄke obrade (t. 1.1.3. f)). |
| c. Je li predstavnicima organizacija i službi koje podržavaju žrtve dozvoljeno pomoganje i podržavanje žrtve (s izuzetkom pružanja pravne pomoći) tijekom istrage i sudskog postupka? Je li to stvar pravnih garancija ili diskrecijskog prava suca/ nadležnog tijela? Navedite osnove/uvjete za to. |
|
Odgovor: Stavak 2. ovog Älanka Konvencije takoÄ‘er je implementiran u hrvatsko zakonodavstvo. Potpora žrtvama organizirana je kao javni servis na dvije razine – na razini Ministarstva pravosuÄ‘a i na razini županijskih sudova. Osim toga, brojne nevladine organizacije pružaju pomoć žrtvama pojedinih vrsta kaznenih djela. Odjeli za organiziranje i pružanje potpore svjedocima i žrtvama Ministarstva pravosuÄ‘a usko suraÄ‘uju s nevladinim organizacijama za zaštitu žrtava i na njihovoj mrežnoj stranici31 kao i u svakom uredu nalazi se popis nevladinih organizacija za pružanje pomoći žrtvama. Prema Nacrtu prijedloga izmjena Protokola o postupanju u sluÄaju nasilja u obitelji iz 2012. godine žrtvu se upoznaje o adresaru ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, potporu i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji te joj se uruÄuje pisana obavijest s navedenim adresama i brojevima telefona organizacija, odnosno ustanova koje se bave potporom i zaštitom žrtava nasilja na podruÄju gdje žrtva prebiva ili boravi (Obveze nadležnih tijela: a) policija, t. 3.4.). Prema Protokolu o postupanju u sluÄaju seksualnog nasilja policija tijekom obavijesnog razgovora sa žrtvom treba omogućiti predstavnicima organizacija civilnog društva kontakt sa žrtvom u svezi s pružanjem dodatne potpore žrtvi ako je žrtva s tim suglasna ili to zahtijeva, ovisno o tijeku kriminalistiÄke obrade (t. 1.1.3. f)). |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
