|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2015 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 45 - Sankcije i druge mjere |
|
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da su kaznena djela propisana u skladu s ovom Konvencijom kažnjiva uÄinkovitim, razmjernim i odvraćajućim sankcijama, uzimajući u obzir njihovu težinu. Te sankcije obuhvaćaju, kad je to primjereno, kazne koje ukljuÄuju oduzimanje slobode koje može dovesti do izruÄenja. 2. Stranke mogu poduzeti druge mjere u vezi s poÄiniteljima/poÄiniteljicama, kao što su: − praćenje ili nadzor osuÄ‘enih osoba − oduzimanje roditeljskih prava, ako se najbolji interes djeteta, što može ukljuÄivati sigurnost žrtve, ne može zajamÄiti na neki drugi naÄin. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 45 Sankcije i druge mjere | ||
| Usporedba između država čl. 45 Sankcije i druge mjere | ||
| PITANJA |
| a. Molimo pružite informacije o propisanim i stvarnim sankcijama za svaki od kaznenih djela u okviru Konvencije. Molimo dajte komentar na propisanu i stvarnu kaznenu politiku u vezi s kriterijima djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana. Ispunjavaju li propisane sankcije kriterije za izruÄenje poÄinitelja (Konvencija o ekstradiciji broj 24 prati pravilo o kazni od godinu ili više dana zatvora i zahtjev za dvostruki kriminalitet)? |
|
Odgovor: Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 56/15) došlo je do znatnih promjena u pogledu sigurnosnih mjera, dijelom na temelju prijedloga koje je upućivala Autonomna ženska kuća Zagreb. Sigurnosna mjera zabrane približavanja preimenovana je u sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja i uhoÄ‘enja. Dodan je i Älanak 65a kojim je za sve sigurnosne mjere propisano da teku od izvršnosti presude. |
 |
| a. Molimo pružite informacije o propisanim i stvarnim sankcijama za svaki od kaznenih djela u okviru Konvencije. Molimo dajte komentar na propisanu i stvarnu kaznenu politiku u vezi s kriterijima djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana. Ispunjavaju li propisane sankcije kriterije za izruÄenje poÄinitelja (Konvencija o ekstradiciji broj 24 prati pravilo o kazni od godinu ili više dana zatvora i zahtjev za dvostruki kriminalitet)? |
|
Odgovor: Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (NN 56/15) došlo je do znatnih promjena u pogledu sigurnosnih mjera, dijelom na temelju prijedloga koje je upućivala Autonomna ženska kuća Zagreb. Sigurnosna mjera zabrane približavanja preimenovana je u sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja i uhoÄ‘enja. Dodan je i Älanak 65a kojim je za sve sigurnosne mjere propisano da teku od izvršnosti presude. Sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana sada se može izreći i kada je okrivljeniku odreÄ‘en rad za opće dobro te u sluÄaju primjene uvjetne osude, u kojim sluÄajevima može trajati do prestanka izvršenja rada za opće dobro odnosno proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude. Osim toga, za sve sigurnosne mjere postoji obveza suda da o presudi kojim su mjere izreÄene uz uvjetnu kaznu, novÄanu kaznu ili rad za opće dobro obavijesti nadležni ured za probaciju. Sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhoÄ‘enja se sada može izreći poÄinitelju bilo kojeg kaznenog djela propisanog Kaznenim zakonom (a ne kao ranije samo u sluÄajevima kaznenog djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta, drugog kaznenog djela nasilja ili napada na slobodu osobe ili neovlaštenog posjedovanja, proizvodnje i trgovanja drogama i tvarima zabranjenim u športu), ako postoji opasnost da bi poÄinitelj prema tim osobama ili na tim mjestima mogao ponovno poÄiniti kazneno djelo. U odnosu na posebne obveze uvedena je novina da se sve obveze izvršava ured za probaciju uz pomoć policije ili uz struÄnu pomoć nadležnog tijela za probaciju sukladno posebnom zakonu i i na temelju tog zakona donesenim podzakonskim propisima. Mjere koje se provode uz struÄnu pomoć nadležnog ureda za probaciju su: t. 4. lijeÄenje ili nastavak lijeÄenja koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poÄinjenje novog kaznenog djela uz struÄnu pomoć nadležnog tijela za probaciju, t. 5. odvikavanje od ovisnosti o alkoholu, drogama ili drugih vrsta ovisnosti u terapijskoj zajednici uz struÄnu pomoć nadležnog tijela za probaciju, t. 10. ispunjavanje obveze uzdržavanja uz struÄnu pomoć nadležnog tijela za probaciju. Posebne obveze iz stavka 2. sud će primijeniti ako ocijeni da je njihova primjena korisna za zaštitu zdravlja i sigurnost osobe na Äiju štetu je kazneno djelo poÄinjeno ili kad je to nužno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poÄinjenje novog kaznenog djela Nadalje, kada je rijeÄ o pojavnim oblicima nasilja u obitelji koja ne predstavljaju kazneno djelo već prekršaj (npr. psihiÄko nasilje u obitelji) Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji propisane su novÄane kazne do 50.000,00 kn ili kazna zatvora do 90 dana (više supra, tekst uz Äl. 33. Konvencije). . |
 |
| b. Postoje li mjere za nadzor i praćenje osuđenih lica? Navedite osnovu, tko je za to nadležan itd. |
| Odgovor: Kaznenim zakonom Republike Hrvatske implementiran je i st. 2. t. 1. ovog Älanka Konvencije koji predviÄ‘a nekoliko naÄina praćenja ili nadzora osuÄ‘enih osoba. Tijekom sankcija koje se izvršavaju dok je osuÄ‘enik na slobodi (rad za opće dobro i uvjetna osuda) kao i tijekom uvjetnog otpusta, moguće je odrediti posebne obveze ako sud ocijeni da je njihova primjena nužna za zaštitu zdravlja i sigurnost osobe na Äiju štetu je kazneno djelo poÄinjeno ili kad je to nužno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poÄinjenje novog kaznenog djela (Äl. 62. KZ-a). |
|
| b. Postoje li mjere za nadzor i praćenje osuđenih lica? Navedite osnovu, tko je za to nadležan itd. |
|
Odgovor: Kaznenim zakonom Republike Hrvatske implementiran je i st. 2. t. 1. ovog Älanka Konvencije koji predviÄ‘a nekoliko naÄina praćenja ili nadzora osuÄ‘enih osoba. Tijekom sankcija koje se izvršavaju dok je osuÄ‘enik na slobodi (rad za opće dobro i uvjetna osuda) kao i tijekom uvjetnog otpusta, moguće je odrediti posebne obveze ako sud ocijeni da je njihova primjena nužna za zaštitu zdravlja i sigurnost osobe na Äiju štetu je kazneno djelo poÄinjeno ili kad je to nužno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poÄinjenje novog kaznenog djela (Äl. 62. KZ-a). Osobito su relevantne sljedeće posebne obveze: toÄka 4. – lijeÄenje ili nastavak lijeÄenja koje je nužno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poÄinjenje novog kaznenog djela; toÄka 5. – lijeÄenje ili nastavak lijeÄenja od ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici; toÄka 6. – sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalnog tretmana u zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fiziÄkih osoba ovlaštenih za provedbu psihosocijalnog tretmana; toÄka 7. – zabrana posjećivanja odreÄ‘enih mjesta, objekata i dogaÄ‘aja, koji mogu biti prilika ili poticaj za poÄinjenje novog kaznenog djela; toÄka 8. – zabrana približavanja žrtvi ili nekim drugim osobama; toÄka 9. – napuštanje doma na odreÄ‘eno vrijeme ako je rijeÄ o djelima obiteljskog nasilja; toÄka 10. – zabrana druženja s odreÄ‘enom osobom ili grupom osoba koje bi ga mogle navesti da poÄini kazneno djelo, zabrana zapošljavanja, poduÄavanja ili smještaja tih osoba; toÄka 11. – zabrana uznemiravanja ili uhoÄ‘enja žrtve ili neke druge osobe; toÄka 12. – zabrana napuštanja doma u odreÄ‘enom razdoblju tijekom dana; toÄka 15. – redovito javljanje nadležnom tijelu za probaciju, centru za socijalnu skrb, sudu, policijskoj upravi ili drugom nadležnom tijelu; toÄka 16. – i druge obveze koje su primjerene s obzirom na poÄinjeno kazneno djelo. Uz uvjetnu osudu, rad za opće dobro i uvjetni otpust, osuÄ‘eniku se može odrediti i zaštitni nadzor (Äl. 64. KZ-a), a zaštitni nadzor može se po punom izvršenju kazne zatvora izreći i kao svojevrsna sigurnosna mjera sui generis (Äl. 76. KZ-a). Nadalje, kada je rijeÄ o pojavnim oblicima nasilja u obitelji koja ne predstavljaju kazneno djelo već prekršaj (npr. psihiÄko nasilje u obitelji) Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji propisane su novÄane kazne do 50.000,00 kn ili kazna zatvora do 90 dana (više supra, tekst uz Äl. 33. Konvencije). Osim tih kazni propisan je i niz zaštitnih mjera koje mogu trajati do dvije godine i to zabrane približavanja žrtvi, zabrane uznemiravanja i uhoÄ‘enja osobe izložene nasilju, zaštitna mjera udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora, kao i obveznog psihosocijalnog tretmana, obveznog lijeÄenja od ovisnosti te oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u poÄinjenju prekršaja (Äl. 11. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji). |
|
|
| c. Postoje li odredbe koje daju za pravo odgovornom tijelu da utjeÄe na odnos poÄinitelja i žrtve, ukljuÄujući i lišenje roditeljskih prava, u procesu procjene situacije nasilja prema ženama, a osobito nasilja u obitelji? Da li je sigurnost žrtve neophodni dio procesa procjene i, ako jest, je li utemeljen na odreÄ‘enom pravnom dokumentu ili je diskrecijsko pravo odgovorne institucije/osobe? Navedite uvjete. |
|
Odgovor: Novi Obiteljski zakon (NN 103715) stupio je na snagu dana 1. studenog 2015.g. Odredbe novog Obiteljskog zakona koje ureÄ‘uju postupak lišenja prava na roditeljsku skrb ostale su nepromijenjene, izuzev što je su u Äl. 171. st. 1. 5. al. 2. dodana dva dodatna kaznena djela (promjene obiteljskog stanja iz Älanka 175. i povrede privatnosti djeteta iz Älanka 178. Kaznenog zakoan (NN br. 125711, 144/12, 56/15), a u skladu s Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od 8. svibnja 2015.g. |
|
| c. Postoje li odredbe koje daju za pravo odgovornom tijelu da utjeÄe na odnos poÄinitelja i žrtve, ukljuÄujući i lišenje roditeljskih prava, u procesu procjene situacije nasilja prema ženama, a osobito nasilja u obitelji? Da li je sigurnost žrtve neophodni dio procesa procjene i, ako jest, je li utemeljen na odreÄ‘enom pravnom dokumentu ili je diskrecijsko pravo odgovorne institucije/osobe? Navedite uvjete. |
|
Odgovor: Novi Obiteljski zakon (NN 103715) stupio je na snagu dana 1. studenog 2015.g. Odredbe novog Obiteljskog zakona koje ureÄ‘uju postupak lišenja prava na roditeljsku skrb ostale su nepromijenjene, izuzev što je su u Äl. 171. st. 1. 5. al. 2. dodana dva dodatna kaznena djela (promjene obiteljskog stanja iz Älanka 175. i povrede privatnosti djeteta iz Älanka 178. Kaznenog zakoan (NN br. 125711, 144/12, 56/15), a u skladu s Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od 8. svibnja 2015.g. O Obiteljskom zakonu više supra: Äl. 31. Konvencije Iako propisuje postupak lišenja roditeljske skrbi i stvara pravni okvir, standard zaštite je ispod Konvencijskog jer se u postupku oduzimanja roditeljskih prava, pa Äak niti u postupcima odreÄ‘ivanja nadzora nad kontaktima sa djetetom, nikada u procjenu ne ukljuÄuje sigurnost žrtve ako se dobrobit djeteta na može zajamÄiti na drugi naÄin. Dobrobit djeteta sudska i druga praksa gleda posve odvojeno od pitanja procjene sigurnosti žrtve i ne izriÄe adekvatne i potrebne mjere zaštite koje prate i žrtvu i dijete (ako se sigurnost ne može zajamÄiti na drugi naÄin) niti oduzima roditeljsko pravo prema standardima Konvencije. |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
