Član 44 - Nadležnost
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obveze države i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Financijski resursi
Član 9 - Nevladine organizacije i civilno društvo
Član 10 - Tijelo za koordinaciju
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Usavršavanje stručnih osoba
Član 16 - Preventivna intervencija i terapijski programi
Član 18 - Opće obveze
Član 19 - Informacije
Član 20 - Opće usluge potpore
Član 21 - Pomoć u pojedinačnim/skupnim pritužbama
Član 22 - Specijalizirane usluge potpore
Član 23 - Skloništa
Član 24 - Telefonske linije za pomoć
Član 25 - Potpora žrtvama seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje od strane stručnih osoba
Član 29 - Građanske tužbe i pravna sredstva
Član 30 - Naknada štete
Član 31 - Skrb o djeci, pravo na viđanje djece i sigurnost
Član 32 - Građanske posljedice prisilnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Uhođenje
Član 35 - Tjelesno nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prisilni brak
Član 38 - Sakaćenje ženskih spolnih organa
Član 39 - Prisilni pobačaj i prisilna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje ili poticanje te pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za kaznena djela, uključujući i kaznena djela počinjena u ime takozvane “časti”
Član 43 - Primjenjivost kaznenih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i druge mjere
Član 46 - Otegotne okolnosti
Član 47 - Presude koje je donijela druga stranka
Član 48 - Zabrana obveznih alternativnih postupaka rješavanja sporova ili kažnjavanje
Član 49 - Opće obveze
Član 50 - Trenutačni odgovor, sprječavanje i zaštita
Član 51 - Procjena opasnosti i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitni nalozi za udaljavanje
Član 53 - Nalozi o zabrani pristupa ili nalozi o zaštiti
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastara
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Zahtjevi za azil utemeljeni na rodu
Član 61 - Zabrana protjerivanja ili vraćanja osoba
 
Član 44 - Nadležnost
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obveze države i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Financijski resursi
Član 9 - Nevladine organizacije i civilno društvo
Član 10 - Tijelo za koordinaciju
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Usavršavanje stručnih osoba
Član 16 - Preventivna intervencija i terapijski programi
Član 18 - Opće obveze
Član 19 - Informacije
Član 20 - Opće usluge potpore
Član 21 - Pomoć u pojedinačnim/skupnim pritužbama
Član 22 - Specijalizirane usluge potpore
Član 23 - Skloništa
Član 24 - Telefonske linije za pomoć
Član 25 - Potpora žrtvama seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje od strane stručnih osoba
Član 29 - Građanske tužbe i pravna sredstva
Član 30 - Naknada štete
Član 31 - Skrb o djeci, pravo na viđanje djece i sigurnost
Član 32 - Građanske posljedice prisilnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Uhođenje
Član 35 - Tjelesno nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prisilni brak
Član 38 - Sakaćenje ženskih spolnih organa
Član 39 - Prisilni pobačaj i prisilna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje ili poticanje te pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za kaznena djela, uključujući i kaznena djela počinjena u ime takozvane “časti”
Član 43 - Primjenjivost kaznenih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i druge mjere
Član 46 - Otegotne okolnosti
Član 47 - Presude koje je donijela druga stranka
Član 48 - Zabrana obveznih alternativnih postupaka rješavanja sporova ili kažnjavanje
Član 49 - Opće obveze
Član 50 - Trenutačni odgovor, sprječavanje i zaštita
Član 51 - Procjena opasnosti i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitni nalozi za udaljavanje
Član 53 - Nalozi o zabrani pristupa ili nalozi o zaštiti
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastara
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Zahtjevi za azil utemeljeni na rodu
Član 61 - Zabrana protjerivanja ili vraćanja osoba
 
Član 44 - Nadležnost
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi uspostavile nadležnost nad bilo kojim kaznenim djelom utvrđenim u skladu s ovom Konvencijom, ako je kazneno djelo počinjeno:
a. na njihovom državnom području; ili
b. na brodu pod njihovom zastavom; ili
c. u zrakoplovu registriranom prema njihovim zakonima; ili
d. od strane njihova državljanina; ili
e. od strane osobe koja ima prebivalište na njihovom državnom području.

2. Stranke će nastojati poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere za uspostavljanje nadležnosti nad bilo kojim kaznenim djelom u skladu s ovom Konvencijom ako je kazneno djelo počinjeno protiv njihova/njihove državljanina/državljanke ili osobe koja ima prebivalište na njihovom državnom području.

3. Radi progona kaznenih djela utvrđenih u skladu s člancima 36., 37., 38. i 39. ove Konvencije, stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da njihova nadležnost nije uvjetovana time da je riječ o inkriminiranim djelima na državnom području gdje su počinjena.

4. Radi progona kaznenih djela utvrđenih u skladu s člancima 36., 37., 38. i 39. ove Konvencije, stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da njihova nadležnost u pogledu točaka d. i e. stavka 1. nije uvjetovana time da se kazneni progon može započeti tek nakon prijave od strane žrtve kaznenog djela ili dostave informacija od strane države u kojoj je kazneno djelo počinjeno.

5. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi uspostavile nadležnost nad kaznenim djelima utvrđenima u skladu s ovom Konvencijom, u slučajevima kad se navodni/ navodna počinitelj/počiniteljica nalazi na njihovu državnom području i kad ga/ju ne izručuju drugoj stranci isključivo na temelju njegova ili njezina državljanstva.

6. Kad više stranaka ima nadležnost nad navodnim kaznenim djelom utvrđenim u skladu s ovom Konvencijom, uključene stranke će se, kad je to primjereno, međusobno konzultirati radi utvrđivanja najprikladnije nadležnosti za kazneni progon.

7. Ne dovodeći u pitanje opća pravila međunarodnog prava, ova Konvencija ne isključuje kaznenu nadležnost neke stranke u skladu s njezinim unutarnjim pravom.
 
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom)
1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni)
2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu
3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu
4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE
Opća procjena čl. 44 Nadležnost
Usporedba između država čl. 44 Nadležnost
PITANJA
 
a. Je li vaša zemlja uspostavila teritorijalnu nadležnost nad kaznenim djelima obuhvaćenim Konvencijom? Može li da se uspostavi nadležnost bez obzira na nacionalnost počinitelja?
Odgovor: Odredbe o nadležnosti implementirane su preko odredbe o primjeni kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske Kaznenog zakona. Kriteriji iz čl. 44. ispunjeni su u sljedećim odredbama KZ-a:
PLUS
a. Je li vaša zemlja uspostavila teritorijalnu nadležnost nad kaznenim djelima obuhvaćenim Konvencijom? Može li da se uspostavi nadležnost bez obzira na nacionalnost počinitelja?
Odgovor: Odredbe o nadležnosti implementirane su preko odredbe o primjeni kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske Kaznenog zakona. Kriteriji iz čl. 44. ispunjeni su u sljedećim odredbama KZ-a:

Stavak 1. t. a – u čl. 10. Kaznenog zakona (teritorijalno načelo)
Stavak 1. t. b – u čl. 11. Kaznenog zakona (načelo zastave broda)
Stavak 1. t. c – u čl. 11. Kaznenog zakona (načelo registracije zrakoplova)
Stavak 1. t. d – u čl. 14. Kaznenog zakona (aktivno personalno načelo)
Stavak 1. t. e – u čl. 14. Kaznenog zakona (aktivno personalno načelo)
Stavak 2. − u čl. 15. Kaznenog zakona (pasivno personalno načelo)
Stavak 3. − ova odredba zahtijeva ukidanje pretpostavke dvostruke kažnjivosti kada je počinitelj državljanin pa se progon poduzima prema aktivnom personalnom načelu (Explanatory report t. 227.). Ona je implementirana u Republici Hrvatskoj jer se dvostruka kažnjivost izričito isključuje kada je počinitelj hrvatski državljanin ili osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj a riječ je, među ostalim, o nekim djelima iz Konvencije (čl. 14. st. 3. KZ-a). Pri tome je, međutim, izostavljen spolni odnošaj bez pristanka (čl. 152. KZ-a).
Stavak 4. − uvjeti za progon, barem na normativnoj razini, nisu prijava od strane žrtve kaznenog djela ili dostava informacija od strane države u kojoj je kazneno djelo počinjeno. Ipak, ako je riječ o djelu koje se po zakonu države u kojoj je počinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili tužba nisu podneseni kazneni progon neće se pokrenuti u Republici Hrvatskoj, čak i ako se radi o djelu za koje je isključena dvostruka kažnjivost prema prethodnom stavku, što valja podvrgnuti kritici. Ovaj nedostatak nastoji se otkloniti čl. 2. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
Stavak 5. − u hrvatskom pravu postoji pravilo aut dedere aut punire, stoga će prema načelu pasivnog personaliteta, hrvatski državljani koji su u inozemstvu počinili kaznenog djelo, biti kazneno progonjeni u Republici Hrvatskoj.

Kazneni zakon

Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena na području Republike Hrvatske

Članak 10.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko počini kazneno djelo na njezinu području.


MINUS
b. Dozvoljavaju li zakoni kazneno gonjenje počinitelja za kaznena djela iz Konvencije počinjena na drugom teritoriju? Je li bilo ikakvih rezervi u vezi s boravišnim statusom počinitelja?
Odgovor: Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena na brodu ili zrakoplovu Republike Hrvatske

Članak 11.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se i na svakoga tko počini kazneno djelo na domaćem brodu ili zrakoplovu, bez obzira na to gdje se brod ili zrakoplov nalazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela počinjena na području Republike Hrvatske, njezinom brodu ili zrakoplovu
PLUS
b. Dozvoljavaju li zakoni kazneno gonjenje počinitelja za kaznena djela iz Konvencije počinjena na drugom teritoriju? Je li bilo ikakvih rezervi u vezi s boravišnim statusom počinitelja?
Odgovor: Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena na brodu ili zrakoplovu Republike Hrvatske

Članak 11.
Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se i na svakoga tko počini kazneno djelo na domaćem brodu ili zrakoplovu, bez obzira na to gdje se brod ili zrakoplov nalazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela počinjena na području Republike Hrvatske, njezinom brodu ili zrakoplovu 

Članak 12.
(1) Kad je u slučaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama članka 10. i članka 11. ovoga Zakona kazneni postupak pravomoćno dovršen u stranoj državi, kazneni postupak u Republici Hrvatskoj pokrenut će se po odobrenju glavnog državnog odvjetnika.
(2) Kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama članka 10. i članka 11. ovoga Zakona neće se pokrenuti protiv počinitelja kaznenog djela koje je, osim na području Republike Hrvatske, počinjeno i na području države ugovornice Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengena ako je u njoj za to djelo kazneni postupak pravomoćno dovršen. Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela koja izvan područja Republike Hrvatske počine njezini državljani

Članak 14.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema hrvatskom državljaninu i osobi koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, koja izvan područja Republike Hrvatske počini bilo koje drugo kazneno djelo, osim onih koja su obuhvaćena odredbama iz članka 13. i članka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kažnjivo i prema zakonu države u kojoj je počinjeno.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primijenit će se i kad počinitelj stekne hrvatsko državljanstvo nakon počinjenja kaznenog djela.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka kod kaznenih djela iz članka 115. stavka 3. i 4., članka 116., članka 153., članka 154., članka 158., članka 161., članka 162., članka 163., članka 164., članka 166. i članka 169. ovoga Zakona te drugih kaznenih djela kod kojih je to predviđeno međunarodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka, kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primijenit će se i kad kazneno djelo nije kažnjivo prema zakonu države u kojoj je počinjeno.
(4) Kad hrvatski državljani sudjeluju u mirovnim operacijama ili drugim međunarodnim aktivnostima izvan područja Republike Hrvatske i u takvim operacijama ili aktivnostima počine kazneno djelo, primjena zakonodavstva Republike Hrvatske ravnat će se prema odredbama ovog Zakona, ako međunarodnim ugovorom kojeg je Republika Hrvatska stranka nije predviđeno drugačije.

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od 08. svibnja 2015.g. sukladno preporuci, u čl. 14. st. 3. dodano je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka kao i kazneno djelo spolne zlouporabe djeteta starijeg od 15 godina.




MINUS
c. Dozvoljavaju li zakoni kazneno gonjenje za kaznena djela iz Konvencije na osnovu državljanstva ili boravišnog statusa žrtve?
Odgovor: Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena protiv državljanina Republike Hrvatske izvan njezina područja
Članak 15.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema strancu koji izvan područja Republike Hrvatske prema državljaninu Republike Hrvatske, osobi koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili pravnoj osobi registriranoj u Republici Hrvatskoj počini bilo koje kazneno djelo koje nije obuhvaćeno odredbom iz članka 13. i članka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kažnjivo i prema zakonu države u kojoj je počinjeno.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud ne može izreći težu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo počinjeno. Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela počinjena izvan područja Republike Hrvatske
PLUS
c. Dozvoljavaju li zakoni kazneno gonjenje za kaznena djela iz Konvencije na osnovu državljanstva ili boravišnog statusa žrtve?
Odgovor: Primjena kaznenog zakonodavstva za kaznena djela počinjena protiv državljanina Republike Hrvatske izvan njezina područja
Članak 15.
(1) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema strancu koji izvan područja Republike Hrvatske prema državljaninu Republike Hrvatske, osobi koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili pravnoj osobi registriranoj u Republici Hrvatskoj počini bilo koje kazneno djelo koje nije obuhvaćeno odredbom iz članka 13. i članka 16. ovoga Zakona, ako je to kazneno djelo kažnjivo i prema zakonu države u kojoj je počinjeno.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud ne može izreći težu kaznu od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je kazneno djelo počinjeno. Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela počinjena izvan područja Republike Hrvatske 

Članak 18.
(1) Kad je u slučaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama članka 13. ovoga Zakona kazneni postupak pravomoćno dovršen u stranoj državi, glavni državni odvjetnik može odustati od kaznenog progona.
(2) U slučajevima iz članka 14., članka 15. i članka 17. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske neće se pokrenuti:
1. ako je pravomoćnom presudom izrečena kazna izvršena ili je u postupku izvršenja ili više ne može biti izvršena prema zakonu države u kojoj je osoba osuđena
2. ako je počinitelj u stranoj državi pravomoćnom presudom oslobođen ili mu je kazna po zakonu države u kojoj je kazneno djelo počinio oproštena
3. ako se kazneno djelo po zakonu države u kojoj je počinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili tužba nisu podneseni, ili je nastupila zastara kaznenog progona.
(4) U slučaju iz članka 14., članka 15., članka 16. i članka 17. ovoga Zakona kazneni postupak će se pokrenuti samo ako se počinitelj nalazi na području Republike Hrvatske.

 

 

MINUS
d. Postoji li pravilo koje eliminira uvjetovanje gonjenja dvostrukim kriminalitetom (čin se mora priznaje kao prekršaj i na teritoriju na kojoj je počinjen i u zemlji iz koje je počinitelji) u slučajevima članaka 36, 37, 38 i 39? Molimo provjerite rezerve u vezi sa ovim.
Odgovor:

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od 08. svibnja 2015.g., sukladno preporuci, zakonodavac je propisao da u slučajevima iz čl. 14. st. 3. Kaznenog zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske pokrenut će se i ako se kazneno djelo po zakonu države u kojoj je počinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili tužba nisu podneseni.

PLUS
d. Postoji li pravilo koje eliminira uvjetovanje gonjenja dvostrukim kriminalitetom (čin se mora priznaje kao prekršaj i na teritoriju na kojoj je počinjen i u zemlji iz koje je počinitelji) u slučajevima članaka 36, 37, 38 i 39? Molimo provjerite rezerve u vezi sa ovim.
Odgovor:

Izmjenama i dopunama Kaznenog zakona od 08. svibnja 2015.g., sukladno preporuci, zakonodavac je propisao da u slučajevima iz čl. 14. st. 3. Kaznenog zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske pokrenut će se i ako se kazneno djelo po zakonu države u kojoj je počinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili tužba nisu podneseni.

Posebnosti glede pokretanja kaznenog postupka za kaznena djela počinjena izvan područja Republike Hrvatske

Članak 18. (144/12, 56/15)

(1) Kad je u slučaju primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske prema odredbama članka 13. ovoga Zakona kazneni postupak pravomoćno dovršen u stranoj državi, glavni državni odvjetnik može odustati od kaznenog progona.

(2) U slučajevima iz članka 14. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske neće se pokrenuti:

1. ako je pravomoćnom presudom izrečena kazna izvršena ili je u postupku izvršenja ili više ne može biti izvršena prema zakonu države u kojoj je osoba osuđena,

2. ako je počinitelj u stranoj državi pravomoćnom presudom oslobođen ili mu je kazna po zakonu države u kojoj je kazneno djelo počinio oproštena,

3. ako je nastupila zastara kaznenog progona.

(3) U slučajevima iz članka 14. stavka 1. i 2. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske neće se pokrenuti ako se kazneno djelo po zakonu države u kojoj je počinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili tužba nisu podneseni.

(4) U slučajevima iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske pokrenut će se i ako se kazneno djelo po zakonu države u kojoj je počinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili tužba nisu podneseni.

(5) U slučajevima iz članka 15. i članka 17. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske neće se pokrenuti:

1. ako je pravomoćnom presudom izrečena kazna izvršena ili je u postupku izvršenja ili više ne može biti izvršena prema zakonu države u kojoj je osoba osuđena,

2. ako je počinitelj u stranoj državi pravomoćnom presudom oslobođen ili mu je kazna po zakonu države u kojoj je kazneno djelo počinio oproštena,

3. ako se kazneno djelo po zakonu države u kojoj je počinjeno progoni po prijedlogu ili privatnoj tužbi, a takav prijedlog ili tužba nisu podneseni, ili je nastupila zastara kaznenog progona.

(6) U slučaju iz članka 16. ovoga Zakona kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske može se pokrenuti ako kazneni progon nije pokrenut pred Međunarodnim kaznenim sudom ili sudom druge države ili ako se ne može očekivati provođenje pravičnog postupka pred sudom države u kojoj je kazneno djelo počinjeno, sudom države čiji je počinitelj državljanin ili drugim sudom koji je nadležan za suđenje. Ako je kazneni postupak proveden u drugoj državi suprotno međunarodno priznatim standardima pravičnog suđenja, kazneni postupak može se pokrenuti samo uz odobrenje glavnog državnog odvjetnika.

(7) U slučaju iz članka 14., članka 15., članka 16. i članka 17. ovoga Zakona kazneni postupak će se pokrenuti samo ako se počinitelj nalazi na području Republike Hrvatske.

MINUS
e. Postoje li dodatni zahtjevi za ove članke (36–39) u vezi s uvjetima za prijavljivanje zločina od strane žrtve ili prenošenjem informacija putem državnih tijela iz zemlje na čijem teritoriju su izvršena kaznena djela?
Odgovor:
e. Postoje li dodatni zahtjevi za ove članke (36–39) u vezi s uvjetima za prijavljivanje zločina od strane žrtve ili prenošenjem informacija putem državnih tijela iz zemlje na čijem teritoriju su izvršena kaznena djela?
Odgovor:
MINUS
CZR UBL NSRP Drutvo SOS telefon AC Sigurna enska kuca WAVE EWL
AKZ CGI Porec Domine Delfin Udruga Brod
Savet Evrope
 
CZR UBL NSRP Drutvo SOS telefon AC Sigurna enska kuca WAVE EWL AKZ CGI Porec Domine Delfin Udruga Brod Savet Evrope
 
Kampanju podržavaju:
EU    Ured za udruge RH
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.
Kampanju podržavaju:
EU    Ured za udruge RH
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.