HR |
2016 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 40 - Seksualno uznemiravanje |
Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da svaki oblik neželjenoga verbalnog, neverbalnog ili tjelesnog ponašanja seksualne naravi s ciljem ili učinkom povrede dostojanstva neke osobe, osobito ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo ozračje, bude predmet kaznenih ili drugih pravnih sankcija. |
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
Opća procjena čl. 40 Seksualno uznemiravanje |
Usporedba između država čl. 40 Seksualno uznemiravanje |
PITANJA |
a. Je li seksualno uznemiravanje kao što je definirano članakom 40 Konvencije sankcionirano kaznenim, građanskim i/ili zakonom o radu ili u okviru zakonodavstva koje se odnosi na diskriminaciju? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne i izvore, i uporedite s definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike. |
Odgovor: U Republici Hrvatskoj navedeni članak implementiran je kroz Kazneni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije. Kazneni zakon u čl. 156. KZ-a predviđa spolno uznemiravanje kao kazneno djelo. Opis ovog kaznenog djela odgovara opisu seksualnog uznemiravanja iz čl. 40. Konvencije. Ovo kazneno djelo se progoni na inicijativu žrtve, a zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. Nadalje, spolno uznemiravanje člana obitelji jedan je oblik nasilja u obitelji prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, no pritom spolno uznemiravanje nije pobliže definirano (više o definiciji nasilja u obitelji kao prekršaja i predviđenim sankcijama vidi supra, tekst uz čl. 3. i 33. Konvencije). Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije zabranjuju spolno uznemiravanje čiji opisi također odgovaraju zahtjevima Konvencije. Sudska zaštita je osigurana pred građanskim redovitim sudovima, a odgovara se prema propisima obveznog prava o odgovornosti za štetu. Poslodavac se može kazniti za prekršaj, a prijava se može podnijeti i Uredu za ravnopravnost spolova odnosno Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. |
a. Je li seksualno uznemiravanje kao što je definirano članakom 40 Konvencije sankcionirano kaznenim, građanskim i/ili zakonom o radu ili u okviru zakonodavstva koje se odnosi na diskriminaciju? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne i izvore, i uporedite s definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike. |
Odgovor: U Republici Hrvatskoj navedeni članak implementiran je kroz Kazneni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije. Kazneni zakon u čl. 156. KZ-a predviđa spolno uznemiravanje kao kazneno djelo. Opis ovog kaznenog djela odgovara opisu seksualnog uznemiravanja iz čl. 40. Konvencije. Ovo kazneno djelo se progoni na inicijativu žrtve, a zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. Nadalje, spolno uznemiravanje člana obitelji jedan je oblik nasilja u obitelji prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, no pritom spolno uznemiravanje nije pobliže definirano (više o definiciji nasilja u obitelji kao prekršaja i predviđenim sankcijama vidi supra, tekst uz čl. 3. i 33. Konvencije). Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije zabranjuju spolno uznemiravanje čiji opisi također odgovaraju zahtjevima Konvencije. Sudska zaštita je osigurana pred građanskim redovitim sudovima, a odgovara se prema propisima obveznog prava o odgovornosti za štetu. Poslodavac se može kazniti za prekršaj, a prijava se može podnijeti i Uredu za ravnopravnost spolova odnosno Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Kazneni zakon Spolno uznemiravanje Članak 156. (1) Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu. Zakon o ravnopravnosti spolova Članak 8. (1) Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavljaju diskriminaciju u smislu ovoga Zakona. (2) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Spolno uznemiravanje je svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi, koje ima za cilj ili predstavlja povredu osobnog dostojanstva, a posebice ako stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. 2. Neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova Članak 19. (1) Poslove neovisnog tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova obavlja pravobranitelj/pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. (2) Pravobranitelj/pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u okviru svoga rada: 1. zaprima prijave svih fizičkih i pravnih osoba vezane uz diskriminaciju u području ravnopravnosti spolova 2. pruža pomoć fizičkim i pravnim osobama koje su podnijele pritužbu zbog spolne diskriminacije pri pokretanju sudskog postupka 3. poduzima radnje ispitivanja pojedinačnih prijava do pokretanja sudskog spora 4. uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogućnost sklapanja izvansudske nagodbe 5. prikuplja i analizira statističke podatke o slučajevima spolne diskriminacije 6. provodi neovisna istraživanja o diskriminaciji, objavljuje neovisna izvješća i razmjenjuje raspoložive informacije s odgovarajućim europskim tijelima. Članak 23. (1) U obavljanju poslova iz svoga djelokruga pravobranitelj/pravobraniteljica je ovlašten/ovlaštena upozoravati, predlagati i davati preporuke. (2) Tijela iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona dužna su pisanim putem obavijestiti pravobranitelja/ pravobraniteljicu o mjerama i radnjama poduzetim u skladu s upozorenjima, prijedlozima i preporukama najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka upozorenja, prijedloga i preporuka pravobranitelja/pravobraniteljice. (3) Pravobranitelj/pravobraniteljica je ovlašten/ovlaštena od tijela iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona tražiti izvješća, a u slučaju neudovoljavanja zahtjeva, ili u slučaju nedostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka u propisanom roku, pravobranitelj/pravobraniteljica može tražiti provođenje nadzora od tijela koje obavlja nadzor nad njihovim radom. (4) Ako u obavljanju poslova pravobranitelj/pravobraniteljica sazna za povredu odredbi ovoga Zakona s obilježjima kaznenog djela podnijet će prijavu nadležnom državnom odvjetništvu. XI. Sudska zaštita Članak 30. (1) Svatko tko smatra da mu je na temelju diskriminacije iz članka 6. 7. i 8. ovoga Zakona povrijeđeno neko pravo može podnijeti tužbu redovnom sudu opće nadležnosti. (2) U slučajevima diskriminacije iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona osoba koja se smatra oštećenom može zahtijevati naknadu štete po propisima obveznog prava o odgovornosti za štetu. (3) U slučajevima diskriminacije može se podnijeti i udružna tužba. (4) Ako stranka u postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje dužna je iznijeti činjenice koje opravdavaju sumnju da je došlo do diskriminacijskog postupanja. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. (5) Sudski postupci u slučajevima diskriminacije su žurni. XII. Prekršajne odredbe Članak 31. (1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugoga ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu, bračnom ili obiteljskom statusu, ili spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu i tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u vezi s obrtom ili djelatnošću koju obavlja, kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna. (4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 300.000,00 kuna. Članak 32. (1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugoga ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja radnjama spolne naravi povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu i tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 250.000,00 kuna. (4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 350.000,00 kuna. Zakon o suzbijanju diskriminacije Uznemiravanje i spolno uznemiravanje Članak 3. (1) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekom od osnova iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na diskriminaciju. O drugim odredbama vezanim za sudsku zaštitu vidi tekst uz čl. 29. Konvencije. |
b. Ako postoji statistika, koliko je bilo presuda/predmeta u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Postoje li raspoloživi podaci o počiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
Odgovor: |
b. Ako postoji statistika, koliko je bilo presuda/predmeta u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Postoje li raspoloživi podaci o počiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
Odgovor: |
c. Ako jest kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? |
Odgovor: Ovo kazneno djelo se progoni na inicijativu žrtve, a zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. |
c. Ako jest kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? |
Odgovor: Ovo kazneno djelo se progoni na inicijativu žrtve, a zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. |