![]() |
HR |
2015 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 40 - Seksualno uznemiravanje |
Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da svaki oblik neželjenoga verbalnog, neverbalnog ili tjelesnog ponašanja seksualne naravi s ciljem ili uÄinkom povrede dostojanstva neke osobe, osobito ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo ozraÄje, bude predmet kaznenih ili drugih pravnih sankcija. |
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
Opća procjena čl. 40 Seksualno uznemiravanje |
Usporedba između država čl. 40 Seksualno uznemiravanje |
PITANJA |
a. Je li seksualno uznemiravanje kao što je definirano Älanakom 40 Konvencije sankcionirano kaznenim, graÄ‘anskim i/ili zakonom o radu ili u okviru zakonodavstva koje se odnosi na diskriminaciju? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne i izvore, i uporedite s definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike. |
Odgovor: U Republici Hrvatskoj navedeni Älanak implementiran je kroz Kazneni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije. Kazneni zakon u Äl. 156. KZ-a predviÄ‘a spolno uznemiravanje kao kazneno djelo. Opis ovog kaznenog djela odgovara opisu seksualnog uznemiravanja iz Äl. 40. Konvencije. Ovo kazneno djelo se progoni na inicijativu žrtve, a zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. Nadalje, spolno uznemiravanje Älana obitelji jedan je oblik nasilja u obitelji prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, no pritom spolno uznemiravanje nije pobliže definirano (više o definiciji nasilja u obitelji kao prekršaja i predviÄ‘enim sankcijama vidi supra, tekst uz Äl. 3. i 33. Konvencije). Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije zabranjuju spolno uznemiravanje Äiji opisi takoÄ‘er odgovaraju zahtjevima Konvencije. Sudska zaštita je osigurana pred graÄ‘anskim redovitim sudovima, a odgovara se prema propisima obveznog prava o odgovornosti za štetu. Poslodavac se može kazniti za prekršaj, a prijava se može podnijeti i Uredu za ravnopravnost spolova odnosno Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. |
a. Je li seksualno uznemiravanje kao što je definirano Älanakom 40 Konvencije sankcionirano kaznenim, graÄ‘anskim i/ili zakonom o radu ili u okviru zakonodavstva koje se odnosi na diskriminaciju? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne i izvore, i uporedite s definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike. |
Odgovor: U Republici Hrvatskoj navedeni Älanak implementiran je kroz Kazneni zakon, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije. Kazneni zakon u Äl. 156. KZ-a predviÄ‘a spolno uznemiravanje kao kazneno djelo. Opis ovog kaznenog djela odgovara opisu seksualnog uznemiravanja iz Äl. 40. Konvencije. Ovo kazneno djelo se progoni na inicijativu žrtve, a zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. Nadalje, spolno uznemiravanje Älana obitelji jedan je oblik nasilja u obitelji prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, no pritom spolno uznemiravanje nije pobliže definirano (više o definiciji nasilja u obitelji kao prekršaja i predviÄ‘enim sankcijama vidi supra, tekst uz Äl. 3. i 33. Konvencije). Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije zabranjuju spolno uznemiravanje Äiji opisi takoÄ‘er odgovaraju zahtjevima Konvencije. Sudska zaštita je osigurana pred graÄ‘anskim redovitim sudovima, a odgovara se prema propisima obveznog prava o odgovornosti za štetu. Poslodavac se može kazniti za prekršaj, a prijava se može podnijeti i Uredu za ravnopravnost spolova odnosno Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Kazneni zakon Spolno uznemiravanje ÄŒlanak 156. (1) Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadreÄ‘en ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fiziÄko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga Älanka progoni se po prijedlogu. Zakon o ravnopravnosti spolova ÄŒlanak 8. (1) Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavljaju diskriminaciju u smislu ovoga Zakona. (2) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Spolno uznemiravanje je svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fiziÄko ponašanje spolne naravi, koje ima za cilj ili predstavlja povredu osobnog dostojanstva, a posebice ako stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. 2. Neovisno tijelo za suzbijanje diskriminacije u podruÄju ravnopravnosti spolova ÄŒlanak 19. (1) Poslove neovisnog tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije u podruÄju ravnopravnosti spolova obavlja pravobranitelj/pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. (2) Pravobranitelj/pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u okviru svoga rada: 1. zaprima prijave svih fiziÄkih i pravnih osoba vezane uz diskriminaciju u podruÄju ravnopravnosti spolova 2. pruža pomoć fiziÄkim i pravnim osobama koje su podnijele pritužbu zbog spolne diskriminacije pri pokretanju sudskog postupka 3. poduzima radnje ispitivanja pojedinaÄnih prijava do pokretanja sudskog spora 4. uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogućnost sklapanja izvansudske nagodbe 5. prikuplja i analizira statistiÄke podatke o sluÄajevima spolne diskriminacije 6. provodi neovisna istraživanja o diskriminaciji, objavljuje neovisna izvješÄ‡a i razmjenjuje raspoložive informacije s odgovarajućim europskim tijelima. ÄŒlanak 23. (1) U obavljanju poslova iz svoga djelokruga pravobranitelj/pravobraniteljica je ovlašten/ovlaštena upozoravati, predlagati i davati preporuke. (2) Tijela iz Älanka 22. stavka 2. ovoga Zakona dužna su pisanim putem obavijestiti pravobranitelja/ pravobraniteljicu o mjerama i radnjama poduzetim u skladu s upozorenjima, prijedlozima i preporukama najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka upozorenja, prijedloga i preporuka pravobranitelja/pravobraniteljice. (3) Pravobranitelj/pravobraniteljica je ovlašten/ovlaštena od tijela iz Älanka 22. stavka 2. ovoga Zakona tražiti izvješÄ‡a, a u sluÄaju neudovoljavanja zahtjeva, ili u sluÄaju nedostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga Älanka u propisanom roku, pravobranitelj/pravobraniteljica može tražiti provoÄ‘enje nadzora od tijela koje obavlja nadzor nad njihovim radom. (4) Ako u obavljanju poslova pravobranitelj/pravobraniteljica sazna za povredu odredbi ovoga Zakona s obilježjima kaznenog djela podnijet će prijavu nadležnom državnom odvjetništvu. XI. Sudska zaštita ÄŒlanak 30. (1) Svatko tko smatra da mu je na temelju diskriminacije iz Älanka 6. 7. i 8. ovoga Zakona povrijeÄ‘eno neko pravo može podnijeti tužbu redovnom sudu opće nadležnosti. (2) U sluÄajevima diskriminacije iz Älanka 6., 7. i 8. ovoga Zakona osoba koja se smatra oštećenom može zahtijevati naknadu štete po propisima obveznog prava o odgovornosti za štetu. (3) U sluÄajevima diskriminacije može se podnijeti i udružna tužba. (4) Ako stranka u postupku tvrdi da je povrijeÄ‘eno njezino pravo na jednako postupanje dužna je iznijeti Äinjenice koje opravdavaju sumnju da je došlo do diskriminacijskog postupanja. U tom sluÄaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. (5) Sudski postupci u sluÄajevima diskriminacije su žurni. XII. Prekršajne odredbe ÄŒlanak 31. (1) Tko s ciljem prouzroÄenja straha drugoga ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu, braÄnom ili obiteljskom statusu, ili spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novÄanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga Älanka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga Älanka odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu i tijelu jedinice lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga Älanka koji poÄini obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u vezi s obrtom ili djelatnošÄ‡u koju obavlja, kaznit će se novÄanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna. (4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga Älanka pravna osoba kaznit će se novÄanom kaznom od 30.000,00 do 300.000,00 kuna. ÄŒlanak 32. (1) Tko s ciljem prouzroÄenja straha drugoga ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja radnjama spolne naravi povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novÄanom kaznom od 5.000,00 do 40.000,00 kuna. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga Älanka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga Älanka odgovorna osoba u pravnoj osobi, državnom tijelu i tijelu jedinice lokalne i podruÄne (regionalne) samouprave. (3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga Älanka obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kaznit će se novÄanom kaznom od 10.000,00 do 250.000,00 kuna. (4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga Älanka pravna osoba kaznit će se novÄanom kaznom od 30.000,00 do 350.000,00 kuna. Zakon o suzbijanju diskriminacije Uznemiravanje i spolno uznemiravanje ÄŒlanak 3. (1) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekom od osnova iz Älanka 1. stavka 1. ovoga Zakona koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (2) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Na uznemiravanje i spolno uznemiravanje na odgovarajući se naÄin primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na diskriminaciju. O drugim odredbama vezanim za sudsku zaštitu vidi tekst uz Äl. 29. Konvencije. |
b. Ako postoji statistika, koliko je bilo presuda/predmeta u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najÄešÄ‡e kazne? Postoje li raspoloživi podaci o poÄiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
Odgovor: |
b. Ako postoji statistika, koliko je bilo presuda/predmeta u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najÄešÄ‡e kazne? Postoje li raspoloživi podaci o poÄiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
Odgovor: |
c. Ako jest kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? |
Odgovor: Ovo kazneno djelo se progoni na inicijativu žrtve, a zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. |
c. Ako jest kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? |
Odgovor: Ovo kazneno djelo se progoni na inicijativu žrtve, a zaprijećena je kazna zatvora do jedne godine. |