|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2016 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 38 - Sakaćenje ženskih spolnih organa |
|
Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale inkriminiranje sljedećih namjernih ponašanja: a. odstranjivanje, obrezivanje ili drugi oblici sakaćenja cijelih ili bilo kojeg dijela ženskih velikih stidnih usana, malih stidnih usana ili klitorisa b. prisiljavanje ili utjecanje na ženu da se podvrgne bilo kojoj od radnji navedenih u točki a. c. poticanje, prisiljavanje ili utjecanje na djevojčicu da se podvrgne bilo kojoj od radnji navedenih u točki a. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 38 Sakaćenje ženskih spolnih organa | ||
| Usporedba između država čl. 38 Sakaćenje ženskih spolnih organa | ||
| PITANJA |
| a. Je li genitalno sakaćenje žena kao što je definirano u članaku 38 Konvencije priznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvore, i uporedite s definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike. |
| Odgovor: Članak je implementiran u čl. 116. Kaznenog zakona. Kvalificirani oblik djela postoji ako je počinjeno prema bliskoj osobi. Iako uvođenje zasebne inkriminacije valja ocijeniti kao pozitivno, članku 116. Kaznenog zakona može se uputiti kritika zbog propisane sankcije. Naime, propisana kazna lakša je nego kazna za kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede, iz čega slijedi da je zakonodavac zapravo privilegirao ovo kazneno djelo u odnosu na osobito tešku tjelesnu ozljedu iako se radnja ovog djela može kvalificirati i kao uništenje važnog organa odnosno dijela tijela.1 Stoga bi propisanu kaznu za ovo djelo valjalo povisiti i barem izjednačiti s propisanim kaznama za osobito tešku tjelesnu ozljedu (temeljni oblik iz st. 1. od jedne do osam godina, kvalificirani iz st. 3. od jedne do deset godina). |
 |
| a. Je li genitalno sakaćenje žena kao što je definirano u članaku 38 Konvencije priznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvore, i uporedite s definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike. |
|
Odgovor: Članak je implementiran u čl. 116. Kaznenog zakona. Kvalificirani oblik djela postoji ako je počinjeno prema bliskoj osobi. Iako uvođenje zasebne inkriminacije valja ocijeniti kao pozitivno, članku 116. Kaznenog zakona može se uputiti kritika zbog propisane sankcije. Naime, propisana kazna lakša je nego kazna za kazneno djelo osobito teške tjelesne ozljede, iz čega slijedi da je zakonodavac zapravo privilegirao ovo kazneno djelo u odnosu na osobito tešku tjelesnu ozljedu iako se radnja ovog djela može kvalificirati i kao uništenje važnog organa odnosno dijela tijela.1 Stoga bi propisanu kaznu za ovo djelo valjalo povisiti i barem izjednačiti s propisanim kaznama za osobito tešku tjelesnu ozljedu (temeljni oblik iz st. 1. od jedne do osam godina, kvalificirani iz st. 3. od jedne do deset godina). Propisanu kaznu za djelo sakaćenja ženskih spolnih organa trebalo bi povisiti i barem izjednačiti s propisanim kaznama za osobito tešku tjelesnu ozljedu. Kazneni zakon Sakaćenje ženskih spolnih organa Članak 116. (1) Tko ženskoj osobi potpuno ili djelomično ukloni ili trajno promijeni vanjski spolni organ, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Tko žensku osobu potakne ili joj pomogne da se podvrgne radnjama iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (3) Tko djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz mržnje, prema djetetu ili bliskoj osobi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. |
 |
| b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o učiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
| Odgovor: |
| b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o učiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
| Odgovor: |
|
|
| c. Ako jest kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? |
| Odgovor: |
| c. Ako jest kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? |
| Odgovor: |
|
|
|
[1] D.Derenčinović u D. Derenčinović (ur.), Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2013., str. 93. |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
