Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obveze države i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Financijski resursi
Član 9 - Nevladine organizacije i civilno društvo
Član 10 - Tijelo za koordinaciju
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Usavršavanje stručnih osoba
Član 16 - Preventivna intervencija i terapijski programi
Član 18 - Opće obveze
Član 19 - Informacije
Član 20 - Opće usluge potpore
Član 21 - Pomoć u pojedinačnim/skupnim pritužbama
Član 22 - Specijalizirane usluge potpore
Član 23 - Skloništa
Član 24 - Telefonske linije za pomoć
Član 25 - Potpora žrtvama seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje od strane stručnih osoba
Član 29 - Građanske tužbe i pravna sredstva
Član 30 - Naknada štete
Član 31 - Skrb o djeci, pravo na viđanje djece i sigurnost
Član 32 - Građanske posljedice prisilnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Uhođenje
Član 35 - Tjelesno nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prisilni brak
Član 38 - Sakaćenje ženskih spolnih organa
Član 39 - Prisilni pobačaj i prisilna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje ili poticanje te pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za kaznena djela, uključujući i kaznena djela počinjena u ime takozvane “časti”
Član 43 - Primjenjivost kaznenih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i druge mjere
Član 46 - Otegotne okolnosti
Član 47 - Presude koje je donijela druga stranka
Član 48 - Zabrana obveznih alternativnih postupaka rješavanja sporova ili kažnjavanje
Član 49 - Opće obveze
Član 50 - Trenutačni odgovor, sprječavanje i zaštita
Član 51 - Procjena opasnosti i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitni nalozi za udaljavanje
Član 53 - Nalozi o zabrani pristupa ili nalozi o zaštiti
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastara
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Zahtjevi za azil utemeljeni na rodu
Član 61 - Zabrana protjerivanja ili vraćanja osoba
 
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obveze države i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Financijski resursi
Član 9 - Nevladine organizacije i civilno društvo
Član 10 - Tijelo za koordinaciju
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Usavršavanje stručnih osoba
Član 16 - Preventivna intervencija i terapijski programi
Član 18 - Opće obveze
Član 19 - Informacije
Član 20 - Opće usluge potpore
Član 21 - Pomoć u pojedinačnim/skupnim pritužbama
Član 22 - Specijalizirane usluge potpore
Član 23 - Skloništa
Član 24 - Telefonske linije za pomoć
Član 25 - Potpora žrtvama seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje od strane stručnih osoba
Član 29 - Građanske tužbe i pravna sredstva
Član 30 - Naknada štete
Član 31 - Skrb o djeci, pravo na viđanje djece i sigurnost
Član 32 - Građanske posljedice prisilnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Uhođenje
Član 35 - Tjelesno nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prisilni brak
Član 38 - Sakaćenje ženskih spolnih organa
Član 39 - Prisilni pobačaj i prisilna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje ili poticanje te pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za kaznena djela, uključujući i kaznena djela počinjena u ime takozvane “časti”
Član 43 - Primjenjivost kaznenih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i druge mjere
Član 46 - Otegotne okolnosti
Član 47 - Presude koje je donijela druga stranka
Član 48 - Zabrana obveznih alternativnih postupaka rješavanja sporova ili kažnjavanje
Član 49 - Opće obveze
Član 50 - Trenutačni odgovor, sprječavanje i zaštita
Član 51 - Procjena opasnosti i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitni nalozi za udaljavanje
Član 53 - Nalozi o zabrani pristupa ili nalozi o zaštiti
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastara
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Zahtjevi za azil utemeljeni na rodu
Član 61 - Zabrana protjerivanja ili vraćanja osoba
 
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale inkriminiranje sljedećih namjernih ponašanja:
a) vaginalna, analna ili oralna penetracija seksualne naravi bilo kojim dijelom tijela ili predmetom u tijelo druge osobe bez pristanka te osobe
b) druge radnje seksualne naravi s drugom osobom bez pristanka te osobe
c) utjecanje da druga osoba, bez svojega pristanka, sudjeluje u radnjama seksualne naravi s trećom osobom.

2. Pristanak mora biti dobrovoljan kao rezultat slobodne volje osobe, što se procjenjuje prema okolnostima slučaja.

3. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da se odredbe stavka 1. primjenjuju i na djela počinjena na štetu bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, sukladno tome kako ih priznaje unutarnje pravo.
 
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom)
1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni)
2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu
3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu
4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE
Opća procjena čl. 36 Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Usporedba između država čl. 36 Seksualno nasilje, uključujući silovanje
PITANJA
 
a. Je li seksualno nasilje kao što je definirano u članaku 36 Konvencije priznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike.
Odgovor: Kazneni zakon Republike Hrvatske inkriminira sve oblike seksualnog nasilja predviđene u st. 1. ovog članka Konvencije kroz kaznena djela spolnog odnošaja bez pristanka (čl. 152. KZa) i (čl. 153. KZ-a). Sudska praksa već niz godina tumači oblike penetracije iz čl. 36. st. 1.a) Konvencije kao spolnu radnju izjednačenu sa spolnim odnošajem. Negativna pojava u sudskoj praksi u odnosu na kazneno djelo silovanja jest zahtjev da se istodobno dokaže sila i prijetnja kao i nedobrovoljnost te uvođenje elementa “doprinosa žrtve“.1 Kazneni zakon iz 2011. koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. imao je za cilj inkriminirati novu koncepciju silovanja kod koje se više ne traži uporaba “sile ili prijetnje“ počinitelja, već je biće ovog kaznenog djela ispunjeno svakim nedobrovoljnim spolnim odnosnom ili s njim izjednačenom spolnom radnjom.
PLUS
a. Je li seksualno nasilje kao što je definirano u članaku 36 Konvencije priznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike.
Odgovor: Kazneni zakon Republike Hrvatske inkriminira sve oblike seksualnog nasilja predviđene u st. 1. ovog članka Konvencije kroz kaznena djela spolnog odnošaja bez pristanka (čl. 152. KZa) i (čl. 153. KZ-a). Sudska praksa već niz godina tumači oblike penetracije iz čl. 36. st. 1.a) Konvencije kao spolnu radnju izjednačenu sa spolnim odnošajem. Negativna pojava u sudskoj praksi u odnosu na kazneno djelo silovanja jest zahtjev da se istodobno dokaže sila i prijetnja kao i nedobrovoljnost te uvođenje elementa “doprinosa žrtve“.1 Kazneni zakon iz 2011. koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. imao je za cilj inkriminirati novu koncepciju silovanja kod koje se više ne traži uporaba “sile ili prijetnje“ počinitelja, već je biće ovog kaznenog djela ispunjeno svakim nedobrovoljnim spolnim odnosnom ili s njim izjednačenom spolnom radnjom.2 To međutim nije učinjeno već je seksualno nasilje bez pristanka inkriminirano kroz novo kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka iz čl. 152. KZ-a. Međutim, zakonski opis ovog djela kao i njegova primjena u praksi imala je kontraučinak i ublažila je kazneni progon i kaznene sankcije prema počiniteljima kaznenih djela seksualnog nasilja u odnosu na prijašnji zakon.

Zamjerke kaznenom djelu spolni odnošaj bez pristanka su sljedeće:
– razlika između spolnog odnošaja bez pristanka i silovanja jedino je u tome što se za silovanje traži sila ili prijetnja na život ili tijelo, a za spolni odnošaj bez pristanka bilo koja druga vrsta prijetnje, uključujući i situacije kao što su iskorištavanje stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda. Dakle sada se situacije kada je žrtva alkoholizirana ili pod opojnim drogama i nakon toga nije sposobna izraziti svoje odbijanje, ne smatraju silovanjem već spolnim odnošajem bez pristanka. Isto tako, ako je osobi protupravno oduzeta sloboda, npr. oteta je i otmičar joj prijeti da je neće pustiti na slobodu sljedeće tri godine, nije riječ o silovanju prema praksi hrvatskih sudova ili kao prema prijašnjem Kaznenom zakonu o kaznenom djelu prisile na spolni odnošaj,3 već o spolnom odnošaju bez pristanka. Isto vrijedi i kada je riječ o osobi kojoj se prijeti otmicom djece.

Ovo kazneno djelo uvodi praksu prema kojoj psihička prisila i prijetnja koja se ne odnosi na život i tijelo, nije silovanje niti prisila na spolni odnošaj, već spolni odnošaj bez pristanka, element prisile i prijetnje ili bespomoćnosti žrtve zanemaruje se te se djelo posve pogrešno i degradirajuće svodi na izostanak pristanka žrtve.

Došlo je do ublažavanja kaznene politike za seksualno nasilje. Spolni odnošaj bez pristanka sankcioniran je kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a silovanje od jedne do deset godina, pri tome treba istaknuti da je prema prijašnjem Kaznenom zakonu najmanja kazna za silovanje bila tri godine.

Stvoren je privilegirani oblik silovanja za koji je propisana bitno blaža kazna.

Posebno su sporni teški oblici kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka (čl. 154. KZa4) koji uključuju višestruke počinitelje, dijete, uporabu oružja ili opasnog oruđa, na osobito okrutan i osobito ponižavajući način pa čak i smrt žrtve. Protivno je ljudskom dostojanstvu i prirodi djela ovako teška djela smatrati spolnim odnošajem bez pristanka, a ne silovanjem. To je zakonodavac i izričito priznao u odredbama čl. 154. st. 1. t. 7. i st. 3. KZ-a gdje je rekao da je u odnosu na oba djela riječ o silovanoj osobi te je izjednačio kaznu tek u slučaju smrti silovane osobe! Dakle tek ako žrtva umre, zakonodavac priznaje da je riječ o jednako teškim kaznenim djelima koja zaslužuju istu kaznu! Navedene odredbe čl. 154. glase:
(1) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit će se tko djelo iz članka 152. stavka 1. ovoga Zakona počini:
7. na način da je silovana osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je ostala trudna.
(3) Ako je kaznenim djelom iz članka 152. stavka 1. ili članka 153. stavka 1. ovoga Zakona prouzročena smrt silovane osobe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.

Na generalnopreventivnoj i simboličkoj razini, nova je zakonska regulativa seksualnog nasilja pogubna. Teška djela seksualnog nasilja ne predstavljaju silovanje već se smatraju lakšim kaznenim djelima kod kojih “samo“ nije bilo pristanka žrtve. Ona je i protivna praksi Europskog suda za ljudska prava koji je u presudi M.C. v. Bugarska u kojoj je rekao da je temeljni element kaznenog djela silovanja nedobrovoljnost a ne sila ili prijetnja. Isti standard je postavljen i u Preporuci Vijeća Europe o zaštiti žena od nasilja.

Potpuno je apsurdno i netočno obrazloženje da se ovo djelo onda ne bi kod nas moglo zvati silovanje, jer je u njegovu nazivu sila. Pravni termini ne ovise o etimološkom značenju riječi već o njegovoj pravnoj definiciji. Tako, primjerice, u njemačkom KZ-u u § 177. st. 1. t. 3. propisano je kazneno djelo “Vergewaltigung“ koje također sadrži silu, a odnosi se i na onoga tko drugu osobu, iskorištavanjem situacije u kojoj je žrtva bespomoćna u odnosu na djelovanje počinitelja, prisiljava da seksualne radnje počinitelja ili druge osobe trpi ili na počinitelju ili trećem poduzme.5 Osim toga, kazneno djelo spolni odnošaj bez pristanka posve netočno opisuje inkriminirano ponašanje, jer je riječ o prisili i prijetnji, samo ne na život i tijelo.

Treba istaknuti i da je u Komentaru KZ-a (ur. Turković, Maršavelski) navedeno da se predlagalo uvođenje kvalifikatorne okolnosti da je počinitelj u proteklih pet godina već bio pravomoćno osuđen za kazneno djelo protiv spolne slobode, ali je zakonodavac odlučio da bi uvođenje ovakve kvalifikatorne okolnosti bilo protivno našoj tradiciji (sic!).6

Kao pozitivno treba istaknuti, da se smatra težim oblikom ovih djela ako su počinjena prema bliskoj osobi te da je novim Kaznenim zakonom jasno naglašeno kako za temeljni oblik djela nije potrebno dokazivati otpor žrtve, što je prije katkad pogrešno tražila sudska praksa.

Preporuka je da se kazneno djelo spolni odnošaj bez pristanka ukine, a da se kazneno djelo silovanja preoblikuje tako da osnovni oblik počinjenja bude spolni odnošaj bez pristanka. Osobito sada kada je kazna za silovanje ublažena.

Kazneni zakon

Spolni odnošaj bez pristanka

Članak 152.
(1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(3) Pristanak iz stavka 1. ovoga članka postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna radnja izvršena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda.

Silovanje

Članak 153.
(1) Tko djelo iz članka 152. stavka 1. ovoga Zakona počini uporabom sile ili prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Teška kaznena djela protiv spolne slobode

Članak 154.
(1) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit će se tko djelo iz članka 152. stavka 1. ovoga Zakona počini:
1. prema bliskoj osobi
2. prema žrtvi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoće, invaliditeta, teške tjelesne ili duševne smetnje
3. na osobito okrutan ili osobito ponižavajući način
4. iz mržnje
5. zajedno s jednim ili više počinitelja, pri čemu je prema istoj osobi izvršeno više spolnih odnošaja ili s njim izjednačenih spolnih radnji
6. uz uporabu oružja ili opasnog oruđa
7. na način da je silovana osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je ostala trudna.
(2) Tko djelo iz članka 153. stavka 1. ovoga Zakona počini pod okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.
(3) Ako je kaznenim djelom iz članka 152. stavka 1. ili članka 153. stavka 1. ovoga Zakona prouzročena smrt silovane osobe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina.

 

Više puta tijekom 2015.g., a konačnim prijedlogom predanim dana 23. travnja 2015.g. više udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava žena (Centar za žene žrtve rata–ROSA, PETRA mreža NVO-a za prevenciju i eliminaciju trgovanja ženama, Ženska mreža Hrvatske ) uputilo je Ministarstvu pravosuđa,  saborskim zastupnicima i saborskim odborima prijedlog izmjena i dopuna Kaznenog zakona  radi usklađenja Kaznog zakona s čl. 36.  Konvencije  Vijeća Europe.

Prijedlogom izmjana  i dopuna Kaznenog zakona od zakonodavca se zahtijeva slijedeće  :

Članak 1.

 Da se čl. 154. st.2. - Teška kaznena djela protiv spolne slobode promijeni na način da se:

-           riječi „iz članka 153. st.1. brišu se i zamjenjuju riječima: „iz članka 153. st. 2.“,

-           riječi „od tri do petnaest godina“ brišu se i zamjenjuju riječima koje se dodaju i glase „od najmanje pet godina“.

 

Obrazloženje:

Amandmanom se predlagalo usklađenje kaznenopravne politike s društvenom opasnosti djela i posljedicama koje ono ostavlja, smatrajući da, ako se kazneno djelo silovanja počini pod pretpostavakama iz stavka 1. (bliska osoba, osobito okrutan način, mržnja, upotrebu oružja, tešku ozljedu…) zapriječena kazna mora biti veća. Iskustva iz prakse pokazala su da u primjeni zakona dolazi do blažeg kažnjavanja počinitelja kaznenih djela i da je potrebno uskladiti politiku kažnjavanja s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad žanama i nasilja u obitelji koja u čl. 45 nalaže državama da kaznena djela koja su propisana konvencijom (silovanje) budu u skladu s Kovnencijom kažnjiva učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim sankcijama. Smatrajući da je zapriječena donja granica od tri godine preniska, predlažemo da se poveća na minimalno pet godina.

S obzirom da je u nastavnim amandmanima predloženo brisanje kaznenog djela iz čl. 152. KZ, te da je ono postalo osnovni oblik kaznenog djela silovanja iz čl. 153, a da je prijašnji stavak 1. postao stavak 2.,  stavci iz čl. 153 su usklađeni sa predloženom promjenom.

Članak 2.

Iza članka 45. Konačnog prijedloga, dodaje se članak 45a kojim se briše  članak 152. Kaznenog zakona – Spolni odnošaj bez pristanka.

Obrazloženje:

Članak 152. KZ  inkorporiran je u članak 153. KZ – silovanje, na način da je čl. 152. st.1. postao osnovni oblik kaznenog djela silovanja, a st. 2. i 3. su preneseni kao st. 3. i 4. čl. 153. KZ, s detaljnjijim obrazloženjem uz slijedeći amandman.

Članak 3.

Iza članka 45. Konačnog prijedloga dodaje se članak 45b kojim se mijenja članak 153. Kaznenog zakona – Silovanje - na način da sada glasi:

(1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju,

kaznit će se kaznom zatvora od  jedne  do pet  godina.

(2) Tko djelo iz stavka 1. ovog zakona počini upotrebom sile ili prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe

kaznit će se kaznom zatvora od tri do deset godina.

(3) Počinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga članka

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(4) Pristanak iz stavka 1. ovoga članka postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna radnja izvršena uz uporabu sile ili prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda

 

Prijedlog izmjena Kaznenog zakona utemeljen je i na  očekivanim preporukama CEDAW odbora za uklanjanje diskriminacije žena koje su doista i uslijedile 24. srpnja 2015.g. kada je Odbor pozvao Republiku Hrvatsku  da izmjeni i dopuni zakonsku definiciju silovanja kako bi je uskladio s odgovarajućim prihvaćenim međunarodnim standardima. Predlog međutim nije vrednovan od strane tijela državne vlasti.

 

MINUS
b. Ako jest kazneno djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Postoje li raspoloživi podaci o počiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. c. Ako jeste kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? Da li činjenica da je žrtva supružnik ili partner (uključujući i bivšeg) povlači razliku u vezi sa tužbom ili u bilo kojoj drugoj fazi postupka?
Odgovor:
b. Ako jest kazneno djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Postoje li raspoloživi podaci o počiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. c. Ako jeste kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? Da li činjenica da je žrtva supružnik ili partner (uključujući i bivšeg) povlači razliku u vezi sa tužbom ili u bilo kojoj drugoj fazi postupka?
Odgovor:
MINUS
[1] Radačić, Ivana (2012) Kazneno djelo silovanja: pitanja definicije, (ne)odgovornosti za otklonjivu zabludu o pristanku i postojanje rodnih stereotipa u sudskom postupku na primjeru prakse Županijskog suda u Zagrebu, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 19, broj 1, str. 105.-125.
[2] K. Turković, A. Maršavelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503.-551., str. 513.
[4] Prethodni Kazneni zakon sadržavao je kazneno djelo: Prisila na spolni odnošaj (Članak 190.): Tko drugu osobu prisili na spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teškim zlom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
[5] Zakonodavac nazivom članka 154. “Teška kaznena djela protiv spolne slobode“ ukazuje na tešku narav djela u članku.
[6] § 177 Strafgesetzbuch
Sexuelle Nötigung; Vergewaltigung.(1) Wer eine andere Person
1. mit Gewalt,
2. durch Drohung mit gegenwärtiger Gefahr für Leib oder Leben oder
3. unter Ausnutzung einer Lage, in der das Opfer der Einwirkung des Täters schutzlos ausgeliefert ist, nötigt, sexuelle Handlungen des Täters oder eines Dritten an sich zu dulden oder an dem Täter oder einem Dritten vorzunehmen, wird mit Freiheitsstrafe nicht unter einem Jahr bestraft.
[7] K. Turković, A. Maršavelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503.-551., str. 513.
CZR UBL NSRP Drutvo SOS telefon AC Sigurna enska kuca WAVE EWL
AKZ CGI Porec Domine Delfin Udruga Brod
Savet Evrope
 
CZR UBL NSRP Drutvo SOS telefon AC Sigurna enska kuca WAVE EWL AKZ CGI Porec Domine Delfin Udruga Brod Savet Evrope
 
Kampanju podržavaju:
EU    Ured za udruge RH
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.
Kampanju podržavaju:
EU    Ured za udruge RH
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.