|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2016 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 30 - Naknada štete |
|
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale žrtvama pravo traženja naknade štete od počinitelja/počiniteljica za bilo koje od kaznenih djela utvrđenih u skladu s ovom Konvencijom. 2. Odgovarajuća naknada štete od države dodjeljuje se onima koji su pretrpjeli teške tjelesne ozljede ili oštećenje zdravlja, u mjeri u kojoj ta šteta nije pokrivena iz drugih izvora kao što su počinitelj/počiniteljica, osiguranje ili državna sredstva za zdravstvo ili socijalnu skrb. To ne sprječava stranke da zatraže povrat dodijeljene naknade od počinitelja/počiniteljice, sve dok se pridaje dužna pozornost sigurnosti žrtve. 3. Mjere poduzete u skladu sa stavkom 2. osigurat će dodjelu naknade štete u razumnom roku. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 30 Naknada štete | ||
| Usporedba između država čl. 30 Naknada štete | ||
| PITANJA |
| a. Imaju li sve žrtve nasilja prema ženama pravo tražiti naknadu protiv počinitelja? Događa li se to u građanskom i/ili kaznenom sudu? Ako je dio kaznenog postupka, je li odluka o naknadi dio kazne ili je to samo presuda? Je li naknada materijalna ili nematerijalna? Navedite izvršni postupak u vezi s odlukom o naknadi (tko inicira, tko je odgovoran i kakav je postupak). |
|
Odgovor: a) Imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku Prema Zakonu o kaznenom postupku (čl. 153.-162. ZKP-a), oštećenik ili žrtva mogu u kaznenom postupku postaviti imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog počinjenja kaznenog djela. Može se raditi o bilo kojem kaznenom djelu, pa i djelima nasilja. Ako sud proglasi okrivljenika krivim, oštećeniku može dosuditi imovinskopravnih zahtjev u cijelosti ili djelomično, a za ostatak uputiti ga u parnicu. Imovinskopravni zahtjev može se odnositi na sve što može biti predmet parnice, a obuhvaća imovinsku i neimovinsku štetu. |
 |
| a. Imaju li sve žrtve nasilja prema ženama pravo tražiti naknadu protiv počinitelja? Događa li se to u građanskom i/ili kaznenom sudu? Ako je dio kaznenog postupka, je li odluka o naknadi dio kazne ili je to samo presuda? Je li naknada materijalna ili nematerijalna? Navedite izvršni postupak u vezi s odlukom o naknadi (tko inicira, tko je odgovoran i kakav je postupak). |
|
Odgovor: a) Imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku Prema Zakonu o kaznenom postupku (čl. 153.-162. ZKP-a), oštećenik ili žrtva mogu u kaznenom postupku postaviti imovinskopravni zahtjev koji je nastao zbog počinjenja kaznenog djela. Može se raditi o bilo kojem kaznenom djelu, pa i djelima nasilja. Ako sud proglasi okrivljenika krivim, oštećeniku može dosuditi imovinskopravnih zahtjev u cijelosti ili djelomično, a za ostatak uputiti ga u parnicu. Imovinskopravni zahtjev može se odnositi na sve što može biti predmet parnice, a obuhvaća imovinsku i neimovinsku štetu. U slučaju da počinitelj ne želi platiti imovinskopravni zahtjev, žrtva i oštećenik moraju sami pokrenuti ovršni postupak. Državni odvjetnik pokreće ovrhu kao zakonski zastupnik države, dakle samo kada su u pitanju sredstva koja pripadaju proračunu a to su troškovi postupka i oduzeta imovinska korist. b) Imovinskopravni zahtjev u građanskom postupku (vidi odgovor na prethodni članak) Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju o naknadi žrtvama nasilnih kaznenih djela 4. srpnja 2008. c) Naknada štete prema Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela Od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, stupio je na snagu Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela kojim se uređuje pravo na novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom. Prema čl. 5. ovlaštenici prava na naknadu su neposredna žrtva i posredna žrtva. Neposredna žrtva je osoba koja je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili teško narušenje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela nasilja. Kaznenim djelom nasilja smatra se: – kazneno djelo počinjeno s namjerom uz primjenu sile ili povredom spolnog integriteta – kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom kojim je prouzročena smrt, teška tjelesna ozljeda ili teško narušenje zdravlja jedne ili više osoba, a propisano je Kaznenim zakonom kao teži oblik temeljnoga kaznenog djela počinjenog s namjerom. Neposrednom žrtvom smatra se i osoba koja je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili teško narušenje zdravlja: – za vrijeme počinjenja namjernoga kaznenog djela nasilja prema drugoj osobi, ako nije sudjelovala u počinjenju toga kaznenog djela – pokušavajući spriječiti počinjenje kaznenog djela – pomažući policiji pri uhićenju počinitelja – pružajući pomoć drugoj žrtvi kaznenog djela. Kad kazneno djelo prouzroči smrt neposredne žrtve, pravo na naknadu ima posredna žrtva. Posredna žrtva je bračni drug, izvanbračni drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak neposredne žrtve i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici. Posredna žrtva je i djed, baka i unuk, ako je jedan od njih neposredna žrtva, u slučaju kad je između njih postojala trajnija zajednica života, a baka i djed su zamjenjivali roditelje. Pravo na naknadu postoji za djela koja su počinjena na teritoriju Republike Hrvatske, a ima je samo državljanin Republike Hrvatske ili EU te osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj ili u EU. O naknadi štete odlučuje Odbor za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela u čijem sastavu su suci, državni odvjetnici, predstavnici civilnog društva i Ministarstva pravosuđa te stručnjak iz područja zdravstva ili socijalne skrbi. Uz naknadu štete, neposredna žrtva ima pravo na naknadu troškova zdravstvene zaštite i naknadu za izgubljenu zaradu, a posredna žrtva ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja i naknadu za pogrebne troškove. Pri odlučivanju o pravu na naknadu uzima se u obzir (čl. 14.): – postupanje neposredne žrtve prije, u trenutku počinjenja kaznenog djela i nakon toga – doprinos neposredne žrtve nastanku i obujmu štete – je li neposredna žrtva i u kojem roku prijavila kazneno djelo nadležnim tijelima, osim ako to nije mogla učiniti iz opravdanih razloga – suradnja neposredne žrtve s policijom i nadležnim tijelima kako bi se počinitelj priveo pravdi. Neposredna žrtva koja je pridonijela da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Naknada se može odbiti ili umanjiti i kad bi davanje potpune naknade bilo suprotno načelu pravednosti, morala ili javnom poretku. Ponašanje neposredne žrtve imat će se na umu i pri prosudbi prava posredne žrtve na naknadu. Zahtjev za pokretanje postupka podnosi se ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Zahtjev se podnosi na obrascu koji pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa (čl. 24.). Zahtjev se mora podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je počinjeno kazneno djelo koje se navodi u zahtjevu za naknadu. Ako žrtva iz opravdanih razloga nije u mogućnosti podnijeti zahtjev u roku iz stavka 1. ovoga članka, zahtjev mora podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada su prestali postojati razlozi zbog kojih nije bila u mogućnosti podnijeti zahtjev, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je počinjeno kazneno djelo. Ako je žrtva maloljetnik ili osoba lišena poslovne sposobnosti, a njezin zakonski zastupnik nije podnio zahtjev u roku iz stavka 1. ovoga članka, rok od šest mjeseci počinje teći od dana kad osoba navrši 18 godina ili od dana kad je po nastupanju punoljetnosti žrtve pokrenut kazneni postupak ili od dana kad je osobi vraćena poslovna sposobnost (čl. 25.). U postupku za ostvarivanje naknade ne plaćaju se upravne pristojbe, a troškovi prevođenja i troškovi vještačenja terete državni proračun (čl. 29.). Sredstva za provedbu Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na pozicijama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa (čl. 42.). Radi utvrđivanja činjeničnog stanja Odbor može i sam izvoditi dokaze. Dokazi se izvode u pravilu čitanjem isprava, a iznimno se može provesti saslušanje svjedoka i/ili podnositelja zahtjeva, odnosno vještačenje (čl. 31.). Na temelju rješenja Odbora ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa isplatit će naknadu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja kojim je određeno plaćanje naknade (čl. 35.). Isplatom naknade neposrednoj ili posrednoj žrtvi prelaze na Republiku Hrvatsku, po samom zakonu, do iznosa isplaćene naknade, sva prava tih žrtava prema počinitelju kaznenog djela. Podnošenje zahtjeva za naknadu prema ovom Zakonu ne isključuje pravo žrtve da naknadu štete ostvaruje od osobe koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročila štetu (štetnika). Kad žrtva ostvari naknadu neposredno od štetnika ona će se uračunati u naknadu koju zahtijeva od Republike Hrvatske. Kad je Republika Hrvatska isplatila naknadu na temelju ovoga Zakona, a žrtva ostvari dio ili potpunu naknadu štete od štetnika, Republika Hrvatska ima za iznos glavnice, koji je žrtva ostvarila neposredno od štetnika, pravo regresa od žrtve, ali najviše do iznosa koji mu je platila (čl. 41.). |
 |
| b. Da li je vaša zemlja ratificirala Evropsku konvenciju o naknadi za žrtve nasilnih zločina? Može li žrtva podnijeti tužbu osiguravajućem društvu? Može li se kompenzirati iz obaveznog državnog zdravstvenog osiguranja? |
| Odgovor: Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju o naknadi žrtvama nasilnih kaznenih djela 4. srpnja 2008. |
| b. Da li je vaša zemlja ratificirala Evropsku konvenciju o naknadi za žrtve nasilnih zločina? Može li žrtva podnijeti tužbu osiguravajućem društvu? Može li se kompenzirati iz obaveznog državnog zdravstvenog osiguranja? |
| Odgovor: Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju o naknadi žrtvama nasilnih kaznenih djela 4. srpnja 2008. |
|
|
| c. Postoji li poseban državni fond za naknadu žrtvama nasilnih kaznenih djela, uključujući i žrtve nasilja prema ženama? Ako postoji, kakvu štetu on pokriva (materijalnu, nematerijalnu itd.)? Kakav se postupak treba voditi kako bi se dobila državna naknada (administrativni, sudski itd.)? Pokriva li on tjelesne ozljede, ozbiljne zdravstvene probleme itd? U slučajevima državne kompenzacije, nadoknađuje li država od počinitelja realne troškove? Imaju li žrtve koje nisu državljani pristup državnoj naknadi? Navedite. |
| Odgovor: U postupku za ostvarivanje naknade ne plaćaju se upravne pristojbe, a troškovi prevođenja i troškovi vještačenja terete državni proračun (čl. 29.). Sredstva za provedbu Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na pozicijama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa (čl. 42.). |
| c. Postoji li poseban državni fond za naknadu žrtvama nasilnih kaznenih djela, uključujući i žrtve nasilja prema ženama? Ako postoji, kakvu štetu on pokriva (materijalnu, nematerijalnu itd.)? Kakav se postupak treba voditi kako bi se dobila državna naknada (administrativni, sudski itd.)? Pokriva li on tjelesne ozljede, ozbiljne zdravstvene probleme itd? U slučajevima državne kompenzacije, nadoknađuje li država od počinitelja realne troškove? Imaju li žrtve koje nisu državljani pristup državnoj naknadi? Navedite. |
| Odgovor: U postupku za ostvarivanje naknade ne plaćaju se upravne pristojbe, a troškovi prevođenja i troškovi vještačenja terete državni proračun (čl. 29.). Sredstva za provedbu Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na pozicijama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa (čl. 42.). |
|
|
| d. Postoji li neka odredba kojom se garantuje da će se odluka o naknadi donijeti u razumnom roku? |
| Odgovor: Na temelju rješenja Odbora ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa isplatit će naknadu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja kojim je određeno plaćanje naknade (čl. 35.). |
| d. Postoji li neka odredba kojom se garantuje da će se odluka o naknadi donijeti u razumnom roku? |
| Odgovor: Na temelju rješenja Odbora ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa isplatit će naknadu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja kojim je određeno plaćanje naknade (čl. 35.). |
|
|
| e. Je li vaša zemlja stavila rezervu na ovaj članak (članak 30 Konvencije)? Navedite razloge. |
| Odgovor: |
| e. Je li vaša zemlja stavila rezervu na ovaj članak (članak 30 Konvencije)? Navedite razloge. |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
