|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2015 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 3 - Definicije |
|
U svrhu ove Konvencije: a. “Nasilje nad ženama” smatra se kršenjem ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena i označava sva djela rodno utemeljenog nasilja koja imaju za posljedicu ili će vjerojatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se pojavljuju u javnom ili privatnom životu. b. “Nasilje u obitelji” označava sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji ili kućanstvu ili između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome imaju li počinitelj/počiniteljica i žrtva ili su imali isto prebivalište. c. “Rod” označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce. d. “Rodno utemeljeno nasilje nad ženama” označava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. e. “Žrtva” označava svaku fizičku osobu koja je izložena ponašanju navedenom u točkama a. i b. f. “Žene” uključuje i djevojčice mlađe od 18 godina. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 3 Definicije | ||
| Usporedba između država čl. 3 Definicije | ||
| PITANJA |
| a. Postoji li definicija o nasilju nad ženama u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor i uporedite s Konvencijom. Molimo komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno uključuje li definicija specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o nasilju prema ženama, slažu li se oni međusobno (isti, slični, različiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji definicija nasilja nad ženama. |
| a. Postoji li definicija o nasilju nad ženama u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor i uporedite s Konvencijom. Molimo komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno uključuje li definicija specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o nasilju prema ženama, slažu li se oni međusobno (isti, slični, različiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji definicija nasilja nad ženama. |
 |
| b. Postoji li definicija o nasilju u obitelji u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno uključuje li definicija specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o nasilju u obitelji, slažu li se oni međusobno (isti, slični, različiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: Obiteljsko nasilje definirano je čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kao prekršaj: |
 |
| b. Postoji li definicija o nasilju u obitelji u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno uključuje li definicija specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o nasilju u obitelji, slažu li se oni međusobno (isti, slični, različiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
|
Odgovor: Obiteljsko nasilje definirano je čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kao prekršaj: Članak 4. Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito: – tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira na to je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije – tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe – psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja (u daljnjem tekstu: uhođenje i uznemiravanje) – spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje – ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrbi o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva. Definicija iz čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje sve oblike nasilja kao i Konvencija (tjelesno, psihičko, spolno, ekonomsko) ali nije rodno osjetljiva i ne definira nasilje u obitelji kao kršenje ljudskih prava niti kao diskriminaciju nad ženama. Diskriminacija na temelju spola propisana je Zakonom o ravnopravnosti spolova u čl. 6., međutim ona ne govori o nasilju već o nenasilnoj diskriminaciji: Članak 6. (1) Diskriminacija na temelju spola (u daljnjem tekstu: diskriminacija) označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, gospodarskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili drugom području na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, građanskom i svakom drugom području života. Također treba istaknuti da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje obiteljsko nasilje kao prekršaj, a ne kazneno djelo. Stoga nasilje o kojem govori Konvencija a koje uključuje patnju žena, prijetnje, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode nije obuhvaćeno ovim Zakonom. Do donošenja novog Kaznenog zakona iz 2011. godine i njegova stupanja na snagu 2013. godine Kazneni zakon iz 1997. godine sadržavao je definiciju kaznenog djela obiteljskog nasilja u čl. 215.a (nasilničko ponašanje u obitelji). Članak se odnosio na nasilje, zlostavljanje ili drsko ponašanje koje drugog člana ili članice obitelji dovode u ponižavajući položaj. Provođenje zakona u praksi bilo je nedosljedno što je u kombinaciji s nedostatnim pratećim mehanizmima zaštite žrtava dovelo do usmjeravanja zakona u prekršajnu regulativu čime je stvoren temelj za lošu sudsku praksu i povrede ljudskih prava žrtava. Novim Kaznenim zakonom1 uvedeni su zaštitni mehanizmi koji su nedostajali prethodnom zakonu, ali je obrisan članak 215a. Zbog toga cijeli niz nasilnih radnji više ne ulazi u domenu kaznenog zakona nego se rješava na prekršajnim sudovima.Novi Kazneni zakon odustao je od inkriminiranja obiteljskog nasilja kao samostalnog kaznenog djela te umjesto toga sadrži kaznena djela prijetnje, prisile, oduzimanje slobode, tjelesnih ozljeda i druga kaznena djela, koja u slučaju počinjenja u obitelji propisuje kao teži, kvalifikatorni oblik (vidi infra tekst uz čl. 33.-36. Konvencije). Međutim, ova djela ne pokrivaju psihičko i ekonomsko nasilje nad ženama ili u obitelji. Kako bi se otklonila pravna praznina koja je time nastala, Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona predlaže inkriminiranje psihičkog nasilja u obitelji kao zasebnog kaznenog djela (vidi infra tekst uz čl. 33.). Osnovna posljedica prestanka postojanja samostalnog kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji je institucionalno banaliziranje nasilnih obiteljskih situacija koje ostavljaju neizbrisive posljedice na žrtvu i druge članove obitelji koji su često izravno ili neizravno izloženi nasilju. Nužno je ponovno uspostaviti kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji s preciznijim određenjem kaznenog djela. Hrvatski zakoni vežu pojam obitelji i bliskih osoba ili uz brak, izvanbračnu zajednicu, srodstvo, tazbinu, donosno zajedničko kućanstvo. Dakle ni u jednom od zakona nije pokriven odnos između partnera koji nisu imali zajedničko prebivalište ili njihov zajednički život ne ispunjava zahtjeve za postojanje izvanbračne zajednice (odnos mladić – djevojka, ljubavnici i sl.). Stoga u oba zakona pojmom obitelji odnosno bliskih osoba treba obuhvatiti i osobe (žrtve partnerskog nasilja) koje nikada nisu živjele sa svojim zlostavljačima, ali su ili su bile s njima u intimnoj vezi. Odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Kaznenog zakona ne definiraju pojam obitelji odnosno bliskih osoba sukladno čl. 3.b. Konvencije. Prema Konvenciji pojam obitelji obuhvaća obitelj ili kućanstvo ili između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome imaju li počinitelj/počiniteljica i žrtva ili su imali isto prebivalište. Hrvatski zakoni vežu pojam obitelji i bliskih osoba ili uz brak, izvanbračnu zajednicu, srodstvo, tazbinu, donosno zajedničko kućanstvo. Dakle ni u jednom od ova dva zakona nije pokriven odnos između partnera koji nisu imali zajedničko prebivalište ili njihov zajednički život ne ispunjava zahtjeve za postojanje izvanbračne zajednice (odnos mladić – djevojka, ljubavnici i sl.). Stoga u oba zakona pojmom obitelji odnosno bliskih osoba treba obuhvatiti i osobe (žrtve partnerskog nasilja) koje nikada nisu živjele sa svojim zlostavljačima, ali jesu ili su bile s njima u intimnoj vezi. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Članak 3. (1) U smislu ovoga Zakona obitelj čine: – žena i muškarac u braku, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih – žena i muškarac u izvanbračnoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajednička djeca – srodnici po krvi u ravnoj lozi bez ograničenja – srodnici po krvi u pobočnoj lozi zaključno s trećim stupnjem – srodnici po tazbini zaključno s drugim stupnjem u bračnoj i izvanbračnoj zajednici – osobe koje imaju zajedničku djecu – skrbnik i štićenik – udomitelj, korisnik smještaja u udomiteljskoj obitelji i članovi njihovih obitelji dok takav odnos traje. (2) U smislu ovoga Zakona obitelj čine i žena i muškarac koji su živjeli zajedno u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajednička djeca, ukoliko su nakon prekida bračne ili izvanbračne zajednice povod sukoba bili bivši bračni ili izvanbračni odnosi. Kazneni zakon Značenje izraza u ovom Zakonu (članovi obitelji, bliske osobe, izvanbračni drug, istospolni partner). Članak 87. (8) Članovi obitelji su bračni ili izvanbračni drug ili istospolni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik. (9) Bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug ili istospolni partner i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu. (10) Izvanbračni drug je osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. (11) Istospolni partner je osoba koja živi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter. Izmjenama i dopunama kaznenog zakona NN 56/15 od 22. svibnja 2015.g. u paletu kaznenih djela ponovno je uvršteno kazneno djelo nasilja u obitelji Nasilje u obitelji Članak 179.a Tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. U nacrtu Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji iz srpnja 2015.g. uvedene su novote: definiran je pojam žrtve, propisana su prava žrtve te je promijenjena definicija nasilja u obitelji „prvenstveno imajući u vidu da je nužno osigurati da ne bude preklapanja između prekršaja propisanih ovim zakonom, s jedne, i kaznenog djela nasilja u obitelji i drugih kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe propisanih Kaznenim zakonom, s druge strane, a sve kako ne bi došlo do povrede načela ne bis in idem“. U nacrt su ugrađene odredbe Direktive o pravu žrtava i implementirane odredbe Konvencije (posebno članka 56. Koji govori o mjerama zaštite). Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji Članak 8. (1) Članovi obitelji u smislu ovog Zakona su: bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik. (2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera ili neformalnog životnog partnera, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu. (3) Izvanbračni drug je osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. (4) Neformalni životni partner je osoba koja živi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter. (5) Dijete je osoba koja nije navršila osamnaest godina života. (6) Žrtva nasilja u obitelji je osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. (7) Osoba od povjerenja je zakonski zastupnik ili druga punoljetna osoba po izboru žrtve nasilja u obitelji, osim ako je predložena ili pozvana u svojstvu svjedoka Članak 10. Nasilje u obitelji je: 1. tjelesno nasilje, 2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. spolno uznemiravanje, 5. ekonomsko nasilje. Članak 6. (1) Žrtva nasilja u obitelji ima sljedeća prava: 1) pravo na pristup službama za potporu žrtvama nasilja u obitelji, 2) pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama nasilja u obitelji, 3) pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde, 4) pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka, 5) pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju svih radnji u kojima sudjeluje, 6) pravo da na njezin zahtjev, bez nepotrebne odgode, bude obaviještena o ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika te stavljanju izvan snage odluke o izricanju zaštitnih mjera i ukidanju mjera opreza koje su određene radi njezine zaštite ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora 7) pravo na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina sigurnost ili sigurnost osoba iz članka 8. stavaka 1. i 2. ovog Zakona te pravo zahtijevati isključenje javnosti u postupku pred sudom, 8) pravo na opunomoćenika u postupku, 9) pravo, na vlastiti zahtjev, biti obaviještena o poduzetim radnjama povodom njezine prijave i o ishodu postupka, 10) pravo biti ispitana bez neopravdane odgode nakon podnošenja prijave, pravo zahtijevati da bude ispitana u postupku pred sudom te pravo da se daljnja ispitivanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe prekršajnog postupka, 11) pravo biti ispitana na policiji od strane osobe istog spola, 12) pravo na izbjegavanje kontakta sa počiniteljem prije i tijekom postupka, kada su za to osigurani uvjeti, 13) pravo na privremeni smještaj u odgovarajuću ustanovu sukladno posebnom zakonu, 14) pravo na policijsku zaštitu i osiguranje, po nalogu suda, u svrhu neometanog uzimanja osobnih stvari prilikom napuštanja zajedničkog kućanstva 15) druga prava propisana Zakonom o kaznenom postupku osim onih prava koja se odnose isključivo na žrtve kaznenih djela. (2) Nadležna tijela koja su ovlaštena postupati povodom nasilja u obitelji dužna su već pri poduzimanju prve radnje u kojoj žrtva sudjeluje obavijestiti žrtvu na njoj razumljiv način o svim pravima koja ima sukladno odredbama ovog Zakona te Zakona o kaznenom postupku. (3) Nadležna tijela iz stavka 2. ovog članka dužna su uvjeriti se da je žrtva danu obavijest o pravima razumjela. (4) U slučaju kada je potrebno ispitati dijete žrtvu nasilja u obitelji, nadležna tijela iz stavka 2. ovog članka dužna su dijete žrtvu ispitati uz smislenu primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku o posebnom načinu ispitivanja djece. (5) Ako je dijete žrtva nasilja u obitelji, a interesi djeteta su u suprotnosti s interesima roditelja nadležno tijelo će pozvati nadležno tijelo socijalne skrbi radi imenovanja posebnog skrbnika. Poseban skrbnik ovlašten je davati sve izjave i poduzimati sve radnje na koje je ovlaštena žrtva. Iznimno, dijete žrtva nasilja u obitelji je je navršilo 16 godina može samo davati izjave i poduzimati radnje u postupku. Radi se još uvijek o zakonu koji nije stupio na snagu, tako da njime nije promijenjen pravni okvir. Odredbe zakon približavaju standardu Konvencije, osim u dijelu u kojem doseg zakona nije protegnut na osobe u intimnoj ili emotivnoj vezi s obzirom na specifičnu prirodu rodno uvjetovanog nasilja do kojeg dolazi u vezama koje nužno ne moraju biti bračne ili izvanbračne ili povezane zajedničkim djetetom. |
|
|
| c. Postoji li definicija o rodu u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o rodu, slažu li se oni međusobno (isti, slični, različiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: U hrvatskom pravnom sustavu ne postoji definicija “roda“ niti nasilja na temelju roda. |
| c. Postoji li definicija o rodu u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o rodu, slažu li se oni međusobno (isti, slični, različiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: U hrvatskom pravnom sustavu ne postoji definicija “roda“ niti nasilja na temelju roda. |
|
|
| d. Postoji li definicija o rodno utemeljenom nasilju u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno uključuje li definicija specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o rodno utemeljenom nasilju, slažu li se oni međusobno (isti, slični, različiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: U hrvatskom pravnom sustavu ne postoji definicija “roda“ niti nasilja na temelju roda. |
| d. Postoji li definicija o rodno utemeljenom nasilju u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Molimo vas za komentar na bilo koje postojeće neslaganje s definicijom Konvencije; posebno uključuje li definicija specifična priznanja kršenja ljudskih prava i diskriminacije nad ženama, kao i vrste nasilja. Ako postoji više od jednog dokumenta koji obuhvaća definiciju o rodno utemeljenom nasilju, slažu li se oni međusobno (isti, slični, različiti)? Molimo komentirajte bilo kakve nedosljednosti i po pravnoj hijerarhiji, ako je potrebno. |
| Odgovor: U hrvatskom pravnom sustavu ne postoji definicija “roda“ niti nasilja na temelju roda. |
|
|
| e. Postoji li definicija o žrtvi uopćeno govoreći i/ili definicija o žrtvi nasilja prema ženama i u obitelji u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Postoje li drugi izrazi za žrtve nasilja prema ženama i/ili nasilja u obitelji koji se koriste u zakonima ili dokumentima (osoba koja je oštećena, ili svjedok)? Ako je odgovor potvrdan, navedite koji se termin/definicija koristi. |
| Odgovor: Žrtva je definirana u Zakonu o kaznenom postupku kao: Čl. 202. st. 2. t. 10. Žrtva kaznenog djela je osoba koja zbog počinjenja kaznenog djela trpi fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Ne postoji posebna definicija žrtve nasilja nad ženama ili obiteljskog nasilja, iako žrtvi kaznenih djela protiv spolne slobode, kaznenih djela za koja je propisana kazna viša od pet godina zatvora i žrtva dijete imaju posebna prava u kaznenom postupku (v. infra tekst uz čl. 56. st. 1. t. d.). |
| e. Postoji li definicija o žrtvi uopćeno govoreći i/ili definicija o žrtvi nasilja prema ženama i u obitelji u državnim, regionalnim ili lokalnim pravnim okvirima (zakoni, uredbe, pravila ili drugi podzakonski akti, državni strateški dokumenti i/ili državni akcijski planovi)? Ako je odgovor potvrdan, navedite točnu definiciju i navedite pravni izvor, i uporedite s Konvencijom. Postoje li drugi izrazi za žrtve nasilja prema ženama i/ili nasilja u obitelji koji se koriste u zakonima ili dokumentima (osoba koja je oštećena, ili svjedok)? Ako je odgovor potvrdan, navedite koji se termin/definicija koristi. |
| Odgovor: Žrtva je definirana u Zakonu o kaznenom postupku kao: Čl. 202. st. 2. t. 10. Žrtva kaznenog djela je osoba koja zbog počinjenja kaznenog djela trpi fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Ne postoji posebna definicija žrtve nasilja nad ženama ili obiteljskog nasilja, iako žrtvi kaznenih djela protiv spolne slobode, kaznenih djela za koja je propisana kazna viša od pet godina zatvora i žrtva dijete imaju posebna prava u kaznenom postupku (v. infra tekst uz čl. 56. st. 1. t. d.). |
|
|
|
[1] (NN 125/ 2011, 144/2012) |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
