|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2016 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 29 - Građanske tužbe i pravna sredstva |
|
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi žrtvama osigurale odgovarajuća građanskopravna sredstva protiv počinitelja/počiniteljice. 2. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere da žrtvama osiguraju, u skladu s općim načelima međunarodnog prava, odgovarajuća građanskopravna sredstva protiv državnih vlasti koje nisu izvršile svoju dužnost poduzimanja potrebnih preventivnih ili zaštitnih mjera u okviru svojih ovlasti. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 29 Građanske tužbe i pravna sredstva | ||
| Usporedba između država čl. 29 Građanske tužbe i pravna sredstva | ||
| PITANJA |
| a. Koju vrstu građanskih tužbi može inicirati žrtva protiv počinitelja? Imaju li ove tužbe cilj zaštiti žrtve od daljeg nasilja, ili nadoknadu štetu, ili imaju neku drugu svrhu? Molimo precizirajte mjere koje treba poduzeti za pokretanje i okončanje postupka. Molimo vas odgovorite tko prikuplja i dostavlja dokaze, tko plaća sudske takse, stručna mišljenja, moraju li obje strane biti prisutne na svakom suđenju, tko može pomoći tokom postupka itd. Može li se parnica pokrenuti od treće osobe i/ili po službenoj dužnosti? Ako postoji parnica po službenoj dužnosti, je li suglasnost žrtve vrsta uvjet za pokretanje postupka? Navedite takođe i sud nadležan da odlučuje o tim pitanjima (specijalizirani obiteljski sud, građanski sud itd.). U slučaju smrti, imaju li potomci žrtava pravo podnijeti tužbu za građansku parnicu? |
| Odgovor: Žrtva odnosno oštećenik može u okviru kaznenog postupka postaviti imovinskopravni zahtjev. Ako ga sud ne riješi u kaznenom postupku, uputit će oštećenika da ga može ostvariti u parnici. Prema Zakonu o obveznim odnosima moguće je podnošenje građanske tužbe za naknadu imovinske i neimovinske štete. Tužba u građanskoj parnici odnosi se samo na naknadu štete, a ne na zaštitu od daljnjeg nasilja. Tužitelj prikuplja sve dokaze i snosi njihove troškove, a u slučaju dobivenog spora, tuženik je dužan nadoknaditi troškove parničnog postupka. Ne postoji mogućnost pokretanja parničnog postupka ex officio. Parnični postupak se pokreće pred redovitim sudom. Ne postoje specijalizirani (obiteljski) sudovi za građanske sporove zbog nasilja u obitelji. |
 |
| a. Koju vrstu građanskih tužbi može inicirati žrtva protiv počinitelja? Imaju li ove tužbe cilj zaštiti žrtve od daljeg nasilja, ili nadoknadu štetu, ili imaju neku drugu svrhu? Molimo precizirajte mjere koje treba poduzeti za pokretanje i okončanje postupka. Molimo vas odgovorite tko prikuplja i dostavlja dokaze, tko plaća sudske takse, stručna mišljenja, moraju li obje strane biti prisutne na svakom suđenju, tko može pomoći tokom postupka itd. Može li se parnica pokrenuti od treće osobe i/ili po službenoj dužnosti? Ako postoji parnica po službenoj dužnosti, je li suglasnost žrtve vrsta uvjet za pokretanje postupka? Navedite takođe i sud nadležan da odlučuje o tim pitanjima (specijalizirani obiteljski sud, građanski sud itd.). U slučaju smrti, imaju li potomci žrtava pravo podnijeti tužbu za građansku parnicu? |
|
Odgovor: Žrtva odnosno oštećenik može u okviru kaznenog postupka postaviti imovinskopravni zahtjev. Ako ga sud ne riješi u kaznenom postupku, uputit će oštećenika da ga može ostvariti u parnici. Prema Zakonu o obveznim odnosima moguće je podnošenje građanske tužbe za naknadu imovinske i neimovinske štete. Tužba u građanskoj parnici odnosi se samo na naknadu štete, a ne na zaštitu od daljnjeg nasilja. Tužitelj prikuplja sve dokaze i snosi njihove troškove, a u slučaju dobivenog spora, tuženik je dužan nadoknaditi troškove parničnog postupka. Ne postoji mogućnost pokretanja parničnog postupka ex officio. Parnični postupak se pokreće pred redovitim sudom. Ne postoje specijalizirani (obiteljski) sudovi za građanske sporove zbog nasilja u obitelji. |
 |
| b. Ako postoji poseban postupak za diskriminaciju, je li primjenjiv na slučajeve nasilja prema ženama? Molimo, objasnite položaj žrtve: tko pokreće postupak, prirodu postupka, odluke tijela (povjerenik, sudovi i slične institucije). |
|
Odgovor: Republika Hrvatska ima Zakon o suzbijanju diskriminacije koji se odnosi i na oblike nasilja nad ženama sukladno Konvenciji kao što su diskriminacija na osnovi spola i rodnog identiteta (čl. 1.), diskriminacija uznemiravanjem ili spolnim uznemiravanjem koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje (čl. 3.). Ovaj zakon predviđa i posebni postupak za zaštitu od diskriminacije na području rada i zapošljavanja koji se smatraju sporovima iz radnih odnosa (čl. 16. st. 2.). Zakon predviđa i posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije u čl. 17. koji glasi: (1) Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti: 1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije) 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije) 3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete) 4. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. O navedenim zahtjevima odlučuje sud primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku. Za sporove u vezi s diskriminacijom stvarno je nadležan redoviti, općinski sud. Zakon preuzima iz europskog prava (Direktiva 90/80/EZ-a o teretu dokazivanja) institut prebacivanja tereta dokazivanja ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovog Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije (čl. 20.). U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. Ova se odredba ne primjenjuje u prekršajnom i kaznenom postupku. |
| b. Ako postoji poseban postupak za diskriminaciju, je li primjenjiv na slučajeve nasilja prema ženama? Molimo, objasnite položaj žrtve: tko pokreće postupak, prirodu postupka, odluke tijela (povjerenik, sudovi i slične institucije). |
|
Odgovor: Republika Hrvatska ima Zakon o suzbijanju diskriminacije koji se odnosi i na oblike nasilja nad ženama sukladno Konvenciji kao što su diskriminacija na osnovi spola i rodnog identiteta (čl. 1.), diskriminacija uznemiravanjem ili spolnim uznemiravanjem koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje (čl. 3.). Ovaj zakon predviđa i posebni postupak za zaštitu od diskriminacije na području rada i zapošljavanja koji se smatraju sporovima iz radnih odnosa (čl. 16. st. 2.). Zakon predviđa i posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije u čl. 17. koji glasi: (1) Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti: 1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije) 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije) 3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete) 4. da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. O navedenim zahtjevima odlučuje sud primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku. Za sporove u vezi s diskriminacijom stvarno je nadležan redoviti, općinski sud. Zakon preuzima iz europskog prava (Direktiva 90/80/EZ-a o teretu dokazivanja) institut prebacivanja tereta dokazivanja ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovog Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije (čl. 20.). U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. Ova se odredba ne primjenjuje u prekršajnom i kaznenom postupku. |
|
|
| c. Koji pravni ljekovi su na raspolaganju žrtvama/trećoj osobi, uključujući i ovlaštenika po službenoj dužnosti u postupku protiv počinitelja? |
| Odgovor: Zakon o suzbijanju diskriminacije daje mogućnost sudjelovanja trećih osoba u postupku (čl. 21.). Kao umješač na strani tužitelja diskriminacije može se pridružiti tijelo, organizacija, ustanova, udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o čijim se pravima odlučuje u postupku. O sudjelovanju umješača odlučuje sud primjenjujući na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku, ali samo uz pristanak tužitelja. Umješač iz stavka 1. ovoga članka može poduzimati radnje u postupku i ima u postupku sva prava koja pripadaju umješaču. Zakon predviđa i Udružnu tužbu za zaštitu od diskriminacije navodeći da udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti (čl. 24.). U postupcima prema ovom Zakonu uvijek je dopuštena revizija, izvanredni pravni lijek protiv drugostupanjske presude prema Zakonu o parničnom postupku o kojem odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. |
| c. Koji pravni ljekovi su na raspolaganju žrtvama/trećoj osobi, uključujući i ovlaštenika po službenoj dužnosti u postupku protiv počinitelja? |
| Odgovor: Zakon o suzbijanju diskriminacije daje mogućnost sudjelovanja trećih osoba u postupku (čl. 21.). Kao umješač na strani tužitelja diskriminacije može se pridružiti tijelo, organizacija, ustanova, udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o čijim se pravima odlučuje u postupku. O sudjelovanju umješača odlučuje sud primjenjujući na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku, ali samo uz pristanak tužitelja. Umješač iz stavka 1. ovoga članka može poduzimati radnje u postupku i ima u postupku sva prava koja pripadaju umješaču. Zakon predviđa i Udružnu tužbu za zaštitu od diskriminacije navodeći da udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa određene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako učine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeđeno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini čija prava tužitelj štiti (čl. 24.). U postupcima prema ovom Zakonu uvijek je dopuštena revizija, izvanredni pravni lijek protiv drugostupanjske presude prema Zakonu o parničnom postupku o kojem odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. |
|
|
| d. Koji pravni ljekovi su na raspolaganju žrtvi/trećoj osobi u slučaju kada državna tijela nisu uspjela poduzeti neophodne preventivne i/ili zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti? Kakvi uvjeti moraju biti ispunjeni za pokretanje ovog postupka (gruba nepažnja, zloupotreba moći itd.)? |
| Odgovor: U Republici Hrvatskoj ne postoje posebne zakonodavne ili druge mjere protiv državnih vlasti koje nisu poduzele potrebne preventivne i zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti. Do odštete žrtvama povrede pozitivnih obveza države sukladno čl. 2., 3. i 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda dolazi samo u povodu presude Europskog suda za ljudska prava. Niti u slučaju donošenja takve presude, Republika Hrvatska ne poduzima nikakve daljnje mjere prema državnim službenicima koji su skrivili povredu konvencijske pozitivne obveze kao što su edukativne, financijske, stegovne i druge. Potrebno je da Republika Hrvatska uspostavi posebne zakonodavne, edukativne, financijske, stegovne i druge mjere protiv državnih vlasti koje nisu poduzele potrebne preventivne i zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti. |
|
| d. Koji pravni ljekovi su na raspolaganju žrtvi/trećoj osobi u slučaju kada državna tijela nisu uspjela poduzeti neophodne preventivne i/ili zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti? Kakvi uvjeti moraju biti ispunjeni za pokretanje ovog postupka (gruba nepažnja, zloupotreba moći itd.)? |
|
Odgovor: U Republici Hrvatskoj ne postoje posebne zakonodavne ili druge mjere protiv državnih vlasti koje nisu poduzele potrebne preventivne i zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti. Do odštete žrtvama povrede pozitivnih obveza države sukladno čl. 2., 3. i 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda dolazi samo u povodu presude Europskog suda za ljudska prava. Niti u slučaju donošenja takve presude, Republika Hrvatska ne poduzima nikakve daljnje mjere prema državnim službenicima koji su skrivili povredu konvencijske pozitivne obveze kao što su edukativne, financijske, stegovne i druge. Potrebno je da Republika Hrvatska uspostavi posebne zakonodavne, edukativne, financijske, stegovne i druge mjere protiv državnih vlasti koje nisu poduzele potrebne preventivne i zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti. Prema postojećem pravnom okviru, nakon presuda Europskog suda za ljudska prava, poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova suda vrši Ministarstvo pravosuđa. Zakon o sudovima u poglavlju VIII uređuje poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim radom sudova koje obavljaju pravosudni inspektori Ministarstva pravosuđa. Primjenom odredbe čl. 81. St.3. Zakona o sudovima, prijedlog za provedbu izvanrednog nadzora može dati predsjednik Vrhovnog suda RH i predsjednik Državnog sudbenog vijeća, a određuje ga ministar pravosuđa rješenjem. Primjenom odredbe čl. 105. st.1. Zakona o sudovima, Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti. Temeljem odredbe čl. 105. st. 2. Zakona o sudovima, Republika Hrvatska može od sudaca zbog čijeg je rada došlo do povreda ljudskih prava zatražiti povrat isplaćene naknade ako je sudac štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Zakon o sudovima (Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 28/13, 33/15 i 82/15)
(1) Poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima obavljaju pravosudni inspektori Ministarstva pravosuđa. Članak 81. (1) Inspekcijski nadzor provodi se u skladu s godišnjim planom nadzora, kojeg na prijedlog čelnika pravosudne inspekcije donosi ministar pravosuđa do kraja kalendarske godine za iduću godinu (redoviti inspekcijski nadzor). Članak 82. Inspekcijski nadzor provodi se kao:
(1) Rješenje o provedbi neposrednog inspekcijskog nadzora dostavit će se nadziranom sudu, najkasnije dan prije početka nadzora.
(1) O provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru sastavlja se zapisnik koji mora sadržavati podatke o utvrđenim činjenicama, mjerama koje se predlažu poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti, mjerama koje se predlažu poduzeti radi povećanja učinkovitosti u djelovanju suda te rokove za poduzimanje mjera. (2) Zapisnik može sadržavati prijedlog ministru pravosuđa da iz osnova predviđenih u odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću podnese prijedlog za razrješenje predsjednika nadziranog suda.
Odgovornost za štetu (1) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.
|
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
