![]() |
HR |
2015 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 29 - GraÄ‘anske tužbe i pravna sredstva |
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi žrtvama osigurale odgovarajuća graÄ‘anskopravna sredstva protiv poÄinitelja/poÄiniteljice. 2. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere da žrtvama osiguraju, u skladu s općim naÄelima meÄ‘unarodnog prava, odgovarajuća graÄ‘anskopravna sredstva protiv državnih vlasti koje nisu izvršile svoju dužnost poduzimanja potrebnih preventivnih ili zaštitnih mjera u okviru svojih ovlasti. |
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
Opća procjena čl. 29 GraÄ‘anske tužbe i pravna sredstva |
Usporedba između država čl. 29 GraÄ‘anske tužbe i pravna sredstva |
PITANJA |
a. Koju vrstu graÄ‘anskih tužbi može inicirati žrtva protiv poÄinitelja? Imaju li ove tužbe cilj zaštiti žrtve od daljeg nasilja, ili nadoknadu štetu, ili imaju neku drugu svrhu? Molimo precizirajte mjere koje treba poduzeti za pokretanje i okonÄanje postupka. Molimo vas odgovorite tko prikuplja i dostavlja dokaze, tko plaća sudske takse, struÄna mišljenja, moraju li obje strane biti prisutne na svakom suÄ‘enju, tko može pomoći tokom postupka itd. Može li se parnica pokrenuti od treće osobe i/ili po službenoj dužnosti? Ako postoji parnica po službenoj dužnosti, je li suglasnost žrtve vrsta uvjet za pokretanje postupka? Navedite takoÄ‘e i sud nadležan da odluÄuje o tim pitanjima (specijalizirani obiteljski sud, graÄ‘anski sud itd.). U sluÄaju smrti, imaju li potomci žrtava pravo podnijeti tužbu za graÄ‘ansku parnicu? |
Odgovor: Žrtva odnosno oštećenik može u okviru kaznenog postupka postaviti imovinskopravni zahtjev. Ako ga sud ne riješi u kaznenom postupku, uputit će oštećenika da ga može ostvariti u parnici. Prema Zakonu o obveznim odnosima moguće je podnošenje graÄ‘anske tužbe za naknadu imovinske i neimovinske štete. Tužba u graÄ‘anskoj parnici odnosi se samo na naknadu štete, a ne na zaštitu od daljnjeg nasilja. Tužitelj prikuplja sve dokaze i snosi njihove troškove, a u sluÄaju dobivenog spora, tuženik je dužan nadoknaditi troškove parniÄnog postupka. Ne postoji mogućnost pokretanja parniÄnog postupka ex officio. ParniÄni postupak se pokreće pred redovitim sudom. Ne postoje specijalizirani (obiteljski) sudovi za graÄ‘anske sporove zbog nasilja u obitelji. |
a. Koju vrstu graÄ‘anskih tužbi može inicirati žrtva protiv poÄinitelja? Imaju li ove tužbe cilj zaštiti žrtve od daljeg nasilja, ili nadoknadu štetu, ili imaju neku drugu svrhu? Molimo precizirajte mjere koje treba poduzeti za pokretanje i okonÄanje postupka. Molimo vas odgovorite tko prikuplja i dostavlja dokaze, tko plaća sudske takse, struÄna mišljenja, moraju li obje strane biti prisutne na svakom suÄ‘enju, tko može pomoći tokom postupka itd. Može li se parnica pokrenuti od treće osobe i/ili po službenoj dužnosti? Ako postoji parnica po službenoj dužnosti, je li suglasnost žrtve vrsta uvjet za pokretanje postupka? Navedite takoÄ‘e i sud nadležan da odluÄuje o tim pitanjima (specijalizirani obiteljski sud, graÄ‘anski sud itd.). U sluÄaju smrti, imaju li potomci žrtava pravo podnijeti tužbu za graÄ‘ansku parnicu? |
Odgovor: Žrtva odnosno oštećenik može u okviru kaznenog postupka postaviti imovinskopravni zahtjev. Ako ga sud ne riješi u kaznenom postupku, uputit će oštećenika da ga može ostvariti u parnici. Prema Zakonu o obveznim odnosima moguće je podnošenje graÄ‘anske tužbe za naknadu imovinske i neimovinske štete. Tužba u graÄ‘anskoj parnici odnosi se samo na naknadu štete, a ne na zaštitu od daljnjeg nasilja. Tužitelj prikuplja sve dokaze i snosi njihove troškove, a u sluÄaju dobivenog spora, tuženik je dužan nadoknaditi troškove parniÄnog postupka. Ne postoji mogućnost pokretanja parniÄnog postupka ex officio. ParniÄni postupak se pokreće pred redovitim sudom. Ne postoje specijalizirani (obiteljski) sudovi za graÄ‘anske sporove zbog nasilja u obitelji. |
b. Ako postoji poseban postupak za diskriminaciju, je li primjenjiv na sluÄajeve nasilja prema ženama? Molimo, objasnite položaj žrtve: tko pokreće postupak, prirodu postupka, odluke tijela (povjerenik, sudovi i sliÄne institucije). |
Odgovor: Republika Hrvatska ima Zakon o suzbijanju diskriminacije koji se odnosi i na oblike nasilja nad ženama sukladno Konvenciji kao što su diskriminacija na osnovi spola i rodnog identiteta (Äl. 1.), diskriminacija uznemiravanjem ili spolnim uznemiravanjem koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje (Äl. 3.). Ovaj zakon predviÄ‘a i posebni postupak za zaštitu od diskriminacije na podruÄju rada i zapošljavanja koji se smatraju sporovima iz radnih odnosa (Äl. 16. st. 2.). Zakon predviÄ‘a i posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije u Äl. 17. koji glasi: (1) Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti: 1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrÄ‘enje diskriminacije) 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije) 3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete) 4. da se presuda kojom je utvrÄ‘ena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. O navedenim zahtjevima odluÄuje sud primjenjujući odredbe Zakona o parniÄnom postupku. Za sporove u vezi s diskriminacijom stvarno je nadležan redoviti, općinski sud. Zakon preuzima iz europskog prava (Direktiva 90/80/EZ-a o teretu dokazivanja) institut prebacivanja tereta dokazivanja ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeÄ‘eno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovog Zakona, dužna je uÄiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije (Äl. 20.). U tom sluÄaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. Ova se odredba ne primjenjuje u prekršajnom i kaznenom postupku. |
b. Ako postoji poseban postupak za diskriminaciju, je li primjenjiv na sluÄajeve nasilja prema ženama? Molimo, objasnite položaj žrtve: tko pokreće postupak, prirodu postupka, odluke tijela (povjerenik, sudovi i sliÄne institucije). |
Odgovor: Republika Hrvatska ima Zakon o suzbijanju diskriminacije koji se odnosi i na oblike nasilja nad ženama sukladno Konvenciji kao što su diskriminacija na osnovi spola i rodnog identiteta (Äl. 1.), diskriminacija uznemiravanjem ili spolnim uznemiravanjem koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje (Äl. 3.). Ovaj zakon predviÄ‘a i posebni postupak za zaštitu od diskriminacije na podruÄju rada i zapošljavanja koji se smatraju sporovima iz radnih odnosa (Äl. 16. st. 2.). Zakon predviÄ‘a i posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije u Äl. 17. koji glasi: (1) Osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije po odredbama ovoga Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti: 1. da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrÄ‘enje diskriminacije) 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njezine posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije) 3. da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete) 4. da se presuda kojom je utvrÄ‘ena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima. O navedenim zahtjevima odluÄuje sud primjenjujući odredbe Zakona o parniÄnom postupku. Za sporove u vezi s diskriminacijom stvarno je nadležan redoviti, općinski sud. Zakon preuzima iz europskog prava (Direktiva 90/80/EZ-a o teretu dokazivanja) institut prebacivanja tereta dokazivanja ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeÄ‘eno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovog Zakona, dužna je uÄiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije (Äl. 20.). U tom sluÄaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci. Ova se odredba ne primjenjuje u prekršajnom i kaznenom postupku. |
c. Koji pravni ljekovi su na raspolaganju žrtvama/trećoj osobi, ukljuÄujući i ovlaštenika po službenoj dužnosti u postupku protiv poÄinitelja? |
Odgovor: Zakon o suzbijanju diskriminacije daje mogućnost sudjelovanja trećih osoba u postupku (Äl. 21.). Kao umješaÄ na strani tužitelja diskriminacije može se pridružiti tijelo, organizacija, ustanova, udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o Äijim se pravima odluÄuje u postupku. O sudjelovanju umješaÄa odluÄuje sud primjenjujući na odgovarajući naÄin odredbe Zakona o parniÄnom postupku, ali samo uz pristanak tužitelja. UmješaÄ iz stavka 1. ovoga Älanka može poduzimati radnje u postupku i ima u postupku sva prava koja pripadaju umješaÄu. Zakon predviÄ‘a i Udružnu tužbu za zaštitu od diskriminacije navodeći da udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa odreÄ‘ene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako uÄine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeÄ‘eno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini Äija prava tužitelj štiti (Äl. 24.). U postupcima prema ovom Zakonu uvijek je dopuštena revizija, izvanredni pravni lijek protiv drugostupanjske presude prema Zakonu o parniÄnom postupku o kojem odluÄuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. |
c. Koji pravni ljekovi su na raspolaganju žrtvama/trećoj osobi, ukljuÄujući i ovlaštenika po službenoj dužnosti u postupku protiv poÄinitelja? |
Odgovor: Zakon o suzbijanju diskriminacije daje mogućnost sudjelovanja trećih osoba u postupku (Äl. 21.). Kao umješaÄ na strani tužitelja diskriminacije može se pridružiti tijelo, organizacija, ustanova, udruga ili druga osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi zaštitom prava na jednako postupanje u odnosu na skupine o Äijim se pravima odluÄuje u postupku. O sudjelovanju umješaÄa odluÄuje sud primjenjujući na odgovarajući naÄin odredbe Zakona o parniÄnom postupku, ali samo uz pristanak tužitelja. UmješaÄ iz stavka 1. ovoga Älanka može poduzimati radnje u postupku i ima u postupku sva prava koja pripadaju umješaÄu. Zakon predviÄ‘a i Udružnu tužbu za zaštitu od diskriminacije navodeći da udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaštitu kolektivnih interesa odreÄ‘ene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave zaštitom prava na jednako postupanje mogu podnijeti tužbu protiv osobe koja je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako uÄine vjerojatnim da je postupanjem tuženika povrijeÄ‘eno pravo na jednako postupanje većeg broja osoba koje pretežno pripadaju skupini Äija prava tužitelj štiti (Äl. 24.). U postupcima prema ovom Zakonu uvijek je dopuštena revizija, izvanredni pravni lijek protiv drugostupanjske presude prema Zakonu o parniÄnom postupku o kojem odluÄuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. |
d. Koji pravni ljekovi su na raspolaganju žrtvi/trećoj osobi u sluÄaju kada državna tijela nisu uspjela poduzeti neophodne preventivne i/ili zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti? Kakvi uvjeti moraju biti ispunjeni za pokretanje ovog postupka (gruba nepažnja, zloupotreba moći itd.)? |
Odgovor: U Republici Hrvatskoj ne postoje posebne zakonodavne ili druge mjere protiv državnih vlasti koje nisu poduzele potrebne preventivne i zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti. Do odštete žrtvama povrede pozitivnih obveza države sukladno Äl. 2., 3. i 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda dolazi samo u povodu presude Europskog suda za ljudska prava. Niti u sluÄaju donošenja takve presude, Republika Hrvatska ne poduzima nikakve daljnje mjere prema državnim službenicima koji su skrivili povredu konvencijske pozitivne obveze kao što su edukativne, financijske, stegovne i druge. Potrebno je da Republika Hrvatska uspostavi posebne zakonodavne, edukativne, financijske, stegovne i druge mjere protiv državnih vlasti koje nisu poduzele potrebne preventivne i zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti. |
d. Koji pravni ljekovi su na raspolaganju žrtvi/trećoj osobi u sluÄaju kada državna tijela nisu uspjela poduzeti neophodne preventivne i/ili zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti? Kakvi uvjeti moraju biti ispunjeni za pokretanje ovog postupka (gruba nepažnja, zloupotreba moći itd.)? |
Odgovor: U Republici Hrvatskoj ne postoje posebne zakonodavne ili druge mjere protiv državnih vlasti koje nisu poduzele potrebne preventivne i zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti. Do odštete žrtvama povrede pozitivnih obveza države sukladno Äl. 2., 3. i 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda dolazi samo u povodu presude Europskog suda za ljudska prava. Niti u sluÄaju donošenja takve presude, Republika Hrvatska ne poduzima nikakve daljnje mjere prema državnim službenicima koji su skrivili povredu konvencijske pozitivne obveze kao što su edukativne, financijske, stegovne i druge. Potrebno je da Republika Hrvatska uspostavi posebne zakonodavne, edukativne, financijske, stegovne i druge mjere protiv državnih vlasti koje nisu poduzele potrebne preventivne i zaštitne mjere u okviru svojih ovlasti. Prema postojećem pravnom okviru, nakon presuda Europskog suda za ljudska prava, poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova suda vrši Ministarstvo pravosuÄ‘a. Zakon o sudovima u poglavlju VIII ureÄ‘uje poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim radom sudova koje obavljaju pravosudni inspektori Ministarstva pravosuÄ‘a. Primjenom odredbe Äl. 81. St.3. Zakona o sudovima, prijedlog za provedbu izvanrednog nadzora može dati predsjednik Vrhovnog suda RH i predsjednik Državnog sudbenog vijeća, a odreÄ‘uje ga ministar pravosuÄ‘a rješenjem. Primjenom odredbe Äl. 105. st.1. Zakona o sudovima, Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudaÄke dužnosti. Temeljem odredbe Äl. 105. st. 2. Zakona o sudovima, Republika Hrvatska može od sudaca zbog Äijeg je rada došlo do povreda ljudskih prava zatražiti povrat isplaćene naknade ako je sudac štetu uÄinio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Zakon o sudovima (UredniÄki proÄišÄ‡eni tekst, „Narodne novine“, broj 28/13, 33/15 i 82/15)
(1) Poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima obavljaju pravosudni inspektori Ministarstva pravosuÄ‘a. ÄŒlanak 81. (1) Inspekcijski nadzor provodi se u skladu s godišnjim planom nadzora, kojeg na prijedlog Äelnika pravosudne inspekcije donosi ministar pravosuÄ‘a do kraja kalendarske godine za iduću godinu (redoviti inspekcijski nadzor). ÄŒlanak 82. Inspekcijski nadzor provodi se kao:
(1) Rješenje o provedbi neposrednog inspekcijskog nadzora dostavit će se nadziranom sudu, najkasnije dan prije poÄetka nadzora.
(1) O provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru sastavlja se zapisnik koji mora sadržavati podatke o utvrÄ‘enim Äinjenicama, mjerama koje se predlažu poduzeti radi otklanjanja utvrÄ‘enih nepravilnosti i nezakonitosti, mjerama koje se predlažu poduzeti radi povećanja uÄinkovitosti u djelovanju suda te rokove za poduzimanje mjera. (2) Zapisnik može sadržavati prijedlog ministru pravosuÄ‘a da iz osnova predviÄ‘enih u odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću podnese prijedlog za razrješenje predsjednika nadziranog suda.
Odgovornost za štetu (1) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudaÄke dužnosti.
|