|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 28 - Prijavljivanje od strane stručnih osoba |
| Stranke će poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da pravila povjerljivosti koja su unutarnjim pravom nametnuta određenim stručnim osobama ne predstavljaju zapreku za mogućnost prijavljivanja, pod odgovarajućim uvjetima, nadležnim organizacijama ili tijelima ako imaju opravdanog razloga vjerovati da je počinjeno teško djelo nasilja obuhvaćeno područjem primjene ove Konvencije i da se mogu očekivati daljnja teška djela nasilja. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 28 Prijavljivanje od strane stručnih osoba | ||
| Usporedba između država čl. 28 Prijavljivanje od strane stručnih osoba | ||
| PITANJA |
| a. Postoje li slučajevi kada su profesionalci u obavezi prijaviti nasilje prema ženama/u obitelji (medicinski stručnjaci, terapeuti/ispovjednici, policija, centar za socijalnu skrb itd.). Navedite slučajeve, relevantne propise, potrebne uvjete koje treba ispuniti, kome se prijavljuje. Mogu li se pozvati na profesionalni kodeks o povjerljivosti, kako ne bi prijavili nasilje prema ženama/u obitelji? Ukoliko ne postoji obaveza profesionalaca da prijave nasilje prema ženama/u obitelji, mogu li ga prijaviti, odričući se pravila povjerljivosti? Ako je odgovor potvrdan, navedite neophodne uvjete, ako ih ima, da bi se slučajevi prijavili (ozbiljnost samog čina, vjerovatnost da se čin ponovi, pristanak žrtve itd.). |
| Odgovor: Iz osnovnih odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobito se naglašava obveza prijavljivanja nasilja u obitelji te da su zdravstveni radnici, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, obiteljske prevencije i zaštite, odgoja i obrazovanja te stručni radnici zaposleni u vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama, organizacijama civilnog društva u djelokrugu djece i obitelji obvezni prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su doznali u obavljanju svojih poslova. Osobe koje ne postupaju u skladu sa zadanim obvezama čine prekršaj. |
 |
| a. Postoje li slučajevi kada su profesionalci u obavezi prijaviti nasilje prema ženama/u obitelji (medicinski stručnjaci, terapeuti/ispovjednici, policija, centar za socijalnu skrb itd.). Navedite slučajeve, relevantne propise, potrebne uvjete koje treba ispuniti, kome se prijavljuje. Mogu li se pozvati na profesionalni kodeks o povjerljivosti, kako ne bi prijavili nasilje prema ženama/u obitelji? Ukoliko ne postoji obaveza profesionalaca da prijave nasilje prema ženama/u obitelji, mogu li ga prijaviti, odričući se pravila povjerljivosti? Ako je odgovor potvrdan, navedite neophodne uvjete, ako ih ima, da bi se slučajevi prijavili (ozbiljnost samog čina, vjerovatnost da se čin ponovi, pristanak žrtve itd.). |
|
Odgovor: Iz osnovnih odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobito se naglašava obveza prijavljivanja nasilja u obitelji te da su zdravstveni radnici, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, obiteljske prevencije i zaštite, odgoja i obrazovanja te stručni radnici zaposleni u vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama, organizacijama civilnog društva u djelokrugu djece i obitelji obvezni prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su doznali u obavljanju svojih poslova. Osobe koje ne postupaju u skladu sa zadanim obvezama čine prekršaj. Oba protokola, o postupanju u slučaju nasilja u obitelji kao i seksualnog nasilja, sadrže obveze svih osoba iz državnih institucija, tijela i organizacija civilnog društva koje rade na problemu nasilja, s mogućnostima, pravima i obvezama svakog od relevantnih čimbenika u procesu prijave i procesuiranja nasilja te skrbi za žrtve nasilja. Nadalje, valja istaknuti da iako neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne prema čl. 145. Kaznenog zakona predstavlja kazneno djelo, prema st. 2. istog članka nema kaznenog djela ako je otkrivanje povjerenog podatka počinjeno u javnom interesu, kakav je, primjerice, interes kaznenog progona ili u interesu druge osobe koji je pretežniji od čuvanja tajne. |
 |
| b. Koja se zanimanja mogu pozvati na pravilo povjerljivosti, a samim tim ga se i odreći? |
| Odgovor: |
| b. Koja se zanimanja mogu pozvati na pravilo povjerljivosti, a samim tim ga se i odreći? |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
