|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 60 - Rodno zasnovani zahtjevi za azil |
|
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da rodno zasnovano nasilje nad ženama bude prepoznato kao oblik proganjanja u okviru značenja člana 1, A (2), Konvencije iz 1951. koja se odnosi na status izbjeglica, i kao vid ozbiljnog ugrožavanja koje zahtijeva komplementarnu/subsidijarnu zaštitu. 2. Članice će obezbijediti rodno osetljivo tumačenje po svakom osnovu Konvencije, a u slučajevima gdje se utvrdi da postoji strah od proganjanja po jednom ili više ovih osnova, podnosiocima zahtjeva biće odobren izbjeglički status u skladu sa primjenjivim nadležnim instrumentima. 3. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi razvile rodno osjetljive procedure prijema i usluge podrške za azilante, kao i rodno osjetljiva uputstva i procedure za azil, koje obuhvataju utvrđivanje izbjegličkog statusa i zahtijevanje međunarodne zaštite. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 60 Rodno zasnovani zahtjevi za azil | ||
| PITANJA |
| a. Da li je vaša zemlja ratifikovala Konvenciju iz 1951. o statusu izbjeglica i Dodatni protokol iz 1967. godine? |
| Odgovor: Crna Gora je ratifikovala Konvenciju UN iz 1951. o statusu izbjeglica i Dodatni protokol iz 1967. godine. |
| a. Da li je vaša zemlja ratifikovala Konvenciju iz 1951. o statusu izbjeglica i Dodatni protokol iz 1967. godine? |
| Odgovor: Crna Gora je ratifikovala Konvenciju UN iz 1951. o statusu izbjeglica i Dodatni protokol iz 1967. godine. |
 |
| b. Da li je bilo koji oblik nasilja prema ženama, kao što je definisano u Konvenciji (o nasilju prema ženama), priznat kao osnov za dobijanje izbjegličkog statusa? Ako jeste, molimo vas, navedite. |
| Odgovor: Zakon о azilu ne poznaje pol, niti nasilje prema ženama, kao jedan od osnova po kojem se može tražiti izbjeglički status. Međutim, nasilje prema ženama bi se zakonski moglo podvesti pod osnov „pripadnost određenoj društvenoj grupi”. Ipak, mogućnost pripisivanja nasilja nad ženama pripadnosti određenoj društvenoj grupi podliježe tumačenju nadležnih organa zaduženih za vođenje postupka azila. Ukoliko se, pak, nasilje prema ženama ne može tumačiti kao pripadnost određenoj društvenoj grupi, poželjno je razmotriti mogućnost dopune Zakona u ovom smislu. |
 |
| b. Da li je bilo koji oblik nasilja prema ženama, kao što je definisano u Konvenciji (o nasilju prema ženama), priznat kao osnov za dobijanje izbjegličkog statusa? Ako jeste, molimo vas, navedite. |
|
Odgovor: Zakon о azilu ne poznaje pol, niti nasilje prema ženama, kao jedan od osnova po kojem se može tražiti izbjeglički status. Međutim, nasilje prema ženama bi se zakonski moglo podvesti pod osnov „pripadnost određenoj društvenoj grupi”. Ipak, mogućnost pripisivanja nasilja nad ženama pripadnosti određenoj društvenoj grupi podliježe tumačenju nadležnih organa zaduženih za vođenje postupka azila. Ukoliko se, pak, nasilje prema ženama ne može tumačiti kao pripadnost određenoj društvenoj grupi, poželjno je razmotriti mogućnost dopune Zakona u ovom smislu. Dalje, Zakon o azilu usvaja međunarodno priznati pojam supsidijarne zaštite, koja se može odobriti strancu/kinji koji/a ne ispunjava uslove za priznavanje statusa izbjeglice, a kojem/oj se odobrava boravak i zaštita, jer bi u državi porijekla ili drugoj državi bio/bila podvrgnut/a mučenju ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju ili bi njegov/njen život, bezbjednost ili sloboda bili ugroženi nasiljem opštih razmjera, spoljnom agresijom, unutrašnjim sukobima, masovnim kršenjima ljudskih prava ili drugim okolnostima koje ozbiljno ugrožavaju život, bezbjednost ili slobodu. Ovo rješenje je u skladu sa međunarodnim standardima i dobrom praksom u ovoj oblasti. |
|
|
| c. Prema internom zakonu, da li kriterijumi „osnovani strah od progona“ ili „nanijeta patnja“ iz Konvencije o izbjeglicama mogu tumačiti/primjeniti na situaciju rodno zasnovanog nasilja? Ako može, molimo vas, objasnite. |
| Odgovor: Prema Zakonu o azilu i Konvenciji o izbjeglicama, progon mora da bude povezan sa nekim od predviđenih osnova. Ukoliko se rodno zasnovano nasilje u praksi može tumačiti u okviru parametra “pripadnost određenoj društvenoj grupi”, utoliko su navedeni kriterijumi primjenjivi. Zakon o azilu ne pruža definiciju kriterijuma „osnovan strah od progona“ ili „nanijeta patnja“ iz Konvencije o izbeglicama, što znači da ih tumače nadležni organi u kontekstu datih okolnosti. |
| c. Prema internom zakonu, da li kriterijumi „osnovani strah od progona“ ili „nanijeta patnja“ iz Konvencije o izbjeglicama mogu tumačiti/primjeniti na situaciju rodno zasnovanog nasilja? Ako može, molimo vas, objasnite. |
| Odgovor: Prema Zakonu o azilu i Konvenciji o izbjeglicama, progon mora da bude povezan sa nekim od predviđenih osnova. Ukoliko se rodno zasnovano nasilje u praksi može tumačiti u okviru parametra “pripadnost određenoj društvenoj grupi”, utoliko su navedeni kriterijumi primjenjivi. Zakon o azilu ne pruža definiciju kriterijuma „osnovan strah od progona“ ili „nanijeta patnja“ iz Konvencije o izbeglicama, što znači da ih tumače nadležni organi u kontekstu datih okolnosti. |
|
|
| d. Da li su procedure za prijem azilanata rodno osjetljive? Na primjer, da li postoje usvojeni pokazatelji za identifikovanje slučajeva nasilja prema ženama u ranoj fazi, da li su muškarci i žene odvojeni, ili da li sobe mogu da se zaključavaju itd.? Da li je postupak utvrđivanja azila rodno osjetljiv? Da li postoje usluge podrške, kao što su psiho-socijalni centri ili savjetovališta, medicinska njega itd.? Da li su usvojene neke rodno osjetljive smjernice ili mjere za postupanje sa azilantima? |
| Odgovor: Prema licu koje traži azil, u svim fazama postupka, postupa se na način koji uvažava njegov pol. Lice koje traži azil ima pravo na komunikaciju sa službenim licem i prevodiocem istog pola. Lice ženskog pola, koje je u pratnji lica muškog pola, obavještava se o pravu na podnošenje ličnog zahtjeva za dobijanje azila. U postupku davanja azila zabranjena je diskriminacija po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, boje, pola, nacionalnosti, društvenog porijekla ili rođenja, vjere, političkih ili drugih mišljenja, države porijekla, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta. |
|
| d. Da li su procedure za prijem azilanata rodno osjetljive? Na primjer, da li postoje usvojeni pokazatelji za identifikovanje slučajeva nasilja prema ženama u ranoj fazi, da li su muškarci i žene odvojeni, ili da li sobe mogu da se zaključavaju itd.? Da li je postupak utvrđivanja azila rodno osjetljiv? Da li postoje usluge podrške, kao što su psiho-socijalni centri ili savjetovališta, medicinska njega itd.? Da li su usvojene neke rodno osjetljive smjernice ili mjere za postupanje sa azilantima? |
|
Odgovor: Prema licu koje traži azil, u svim fazama postupka, postupa se na način koji uvažava njegov pol. Lice koje traži azil ima pravo na komunikaciju sa službenim licem i prevodiocem istog pola. Lice ženskog pola, koje je u pratnji lica muškog pola, obavještava se o pravu na podnošenje ličnog zahtjeva za dobijanje azila. U postupku davanja azila zabranjena je diskriminacija po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, boje, pola, nacionalnosti, društvenog porijekla ili rođenja, vjere, političkih ili drugih mišljenja, države porijekla, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta. U postupku davanja azila vodiće se računa o posebnim potrebama lica koja su bila izložena mučenju, silovanju ili drugim teškim oblicima psihičkog, fizičkog ili seksualnog nasilja i drugih ugroženih lica. Licu sa posebnim potrebama obezbjeđuje se poseban smještaj i zbrinjavanje. Visoki komesarijat, Crveni krst Crne Gore i druge organizacije koje se bave zaštitom izbjeglica, mogu u Centru organizovati vaspitne, obrazovne i druge programe i pružati pravnu i drugu pomoć, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa. Izuzev odredaba propisanih Zakonom o azilu, nisu usvojene rodno osetljive smjernice ili mjere za postupanje sa azilantima. |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
