![]() |
CG |
2015 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 53 - Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite |
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da odgovarajuće mjere zabrane prilaska odnosno zaštite budu na raspolaganju žrtvama svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da mjere zabrane prilaska odnosno zaštite koje se navode u stavu 1: - budu dostupne za neposrednu zaštitu i bez nepotrebnih finansijskih ili administrativnih opterećenja za žrtvu; - se donose na određeni period odnosno dok se ne izmijene odnosno ukinu; - tamo gde je neophodno, izdaju se na ex parte osnovi sa neposrednim dejstvom; - budu dostupne bez obzira na druge sudske postupke ili uz njih; - mogu da se uvedu u kasnije sudske postupke. 3. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da kršenja zabrane prilaska odnosno mjere zaštite izrečene u skladu sa stavom 1 budu predmet sankcija koje su djelotvorne, srazmjerne i koje odvraćaju od vršenja krivičnih djela. |
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
Poređenje između država čl. 53 Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite |
PITANJA |
a. Da li postoje mjere na raspolaganju žrtvama nasilja prema ženama u vezi sa mjerama zabrane ili zaštite? Mogu li sve žrtve nasilja prema ženama da dobiju zabranu prilaska ili zaštitu? Navedite osnov. Ko može da odlučuje o zabrani i u kakvom postupku (građanskom, krivičnom itd.)? Ko može da pokrene postupak – samo žrtva ili takođe treće lice? Navedite to, uključujući zahtjeve koje treba ispuniti za pokretanje zabrane. Ako zabrana može da se odobri u različitim postupcima, da li postoji međusobna korelacija (između pristupa informacijama i razmjene dokaza, na primer)? Navedite zakonske izvore i definicije, uključujući i vrstu zaštite / mjere koje mogu da budu preduzete (zabrana kontakta, zabrana ulaska u kuću itd.). |
Odgovor: |
a. Da li postoje mjere na raspolaganju žrtvama nasilja prema ženama u vezi sa mjerama zabrane ili zaštite? Mogu li sve žrtve nasilja prema ženama da dobiju zabranu prilaska ili zaštitu? Navedite osnov. Ko može da odlučuje o zabrani i u kakvom postupku (građanskom, krivičnom itd.)? Ko može da pokrene postupak – samo žrtva ili takođe treće lice? Navedite to, uključujući zahtjeve koje treba ispuniti za pokretanje zabrane. Ako zabrana može da se odobri u različitim postupcima, da li postoji međusobna korelacija (između pristupa informacijama i razmjene dokaza, na primer)? Navedite zakonske izvore i definicije, uključujući i vrstu zaštite / mjere koje mogu da budu preduzete (zabrana kontakta, zabrana ulaska u kuću itd.). |
Odgovor: |
b. Koji su rokovi za izdavanje mjera? Da li postoji neki rok ili pravilo hitnosti koje je definisano u pravnom okviru, kako bi se obezbjedila hitna zaštita? Postoje li finansijski troškovi koje treba da snosi žrtva ili treće lice za pokretanje ili vođenje postupka za dobijanje naloga za zaštitu (sudske takse, dokazi, vještačenja itd.)? Kakva vrsta dokaza mora da se podnese kako bi se ispunili zakonski uslovi? Koliko dugo može da traje postupak (jedno ročište ili više)? Kada je izdat nalog, koliko dugo može da traje zabrana? |
Odgovor: |
b. Koji su rokovi za izdavanje mjera? Da li postoji neki rok ili pravilo hitnosti koje je definisano u pravnom okviru, kako bi se obezbjedila hitna zaštita? Postoje li finansijski troškovi koje treba da snosi žrtva ili treće lice za pokretanje ili vođenje postupka za dobijanje naloga za zaštitu (sudske takse, dokazi, vještačenja itd.)? Kakva vrsta dokaza mora da se podnese kako bi se ispunili zakonski uslovi? Koliko dugo može da traje postupak (jedno ročište ili više)? Kada je izdat nalog, koliko dugo može da traje zabrana? |
Odgovor: |
c. Može li zabrana pristupa da se izda bez prisustva učinioca? Ako je odgovor potvrdan, navedite uslove koje treba ispuniti. Da li lice protiv kojeg je izdat nalog za zaštitu ima pravo na žalbu? Ako ima, ko predstavlja drugostepeni organ? Molimo vas da opišete postupak žalbe (nadležni organ, vremenski okvir itd.). |
Odgovor: |
c. Može li zabrana pristupa da se izda bez prisustva učinioca? Ako je odgovor potvrdan, navedite uslove koje treba ispuniti. Da li lice protiv kojeg je izdat nalog za zaštitu ima pravo na žalbu? Ako ima, ko predstavlja drugostepeni organ? Molimo vas da opišete postupak žalbe (nadležni organ, vremenski okvir itd.). |
Odgovor: |
d. Da li mjere zaštite moraju biti dio nekog drugog postupka (razvod, krivični postupak, pritvor itd.), ili se zahtjev može podnijeti i odobriti nezavisno? |
Odgovor: |
d. Da li mjere zaštite moraju biti dio nekog drugog postupka (razvod, krivični postupak, pritvor itd.), ili se zahtjev može podnijeti i odobriti nezavisno? |
Odgovor: |
e. Da li je kršenje zabrane prilaska predmet krivičnih ili drugih sankcija? |
Odgovor: |
f. Ukoliko su dostupni statistički podaci, navedite broj mjera zabrane prilaska odnosno zaštite izrečenih u poslednje dvije godine, ako je moguće, specifikujte na godišnjem nivou. Navedite informacije o broju mjera protiv osumnjičenih učinilaca ženskog odnosno muškog pola. Da li zakonodavstvo pruža osnovu za procjenu „provocirajućeg ponašanja“ (na primjer, žrtvin doprinos zločinu) prilikom odlučivanja organa o mjeri zabrane prilaska odnosno zaštite? Ili je to svakako dio prakse – razmatranje nadležnog tjela? |
Odgovor: |
f. Ukoliko su dostupni statistički podaci, navedite broj mjera zabrane prilaska odnosno zaštite izrečenih u poslednje dvije godine, ako je moguće, specifikujte na godišnjem nivou. Navedite informacije o broju mjera protiv osumnjičenih učinilaca ženskog odnosno muškog pola. Da li zakonodavstvo pruža osnovu za procjenu „provocirajućeg ponašanja“ (na primjer, žrtvin doprinos zločinu) prilikom odlučivanja organa o mjeri zabrane prilaska odnosno zaštite? Ili je to svakako dio prakse – razmatranje nadležnog tjela? |
Odgovor: |