![]() |
CG |
2014 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 49 - Opšte obaveze |
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da se istrage i sudski postupci za sve vidove nasilja obuhvaćene Konvencijom sprovode bez neopravdanog odlaganja i pritom uzimaju u obzir prava žrtve tokom svih faza krivičnog procesa. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere, u skladu sa osnovnim principima ljudskih prava i imajući u vidu razumijevanje nasilja iz rodne perspektive, kako bi se obezbijedili djelotvorna istraga i sudski postupak za sva krivična djela obuhvaćena ovom Konvencijom. |
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
Poređenje između država čl. 49 Opšte obaveze |
PITANJA |
a. Preduzimaju li se mjere kako bi se osiguralo da se postupak obavi bez odlaganja, kao što je definisano u članu 49, stav 1? Da li postoje posebni rokovi (hitne mjere) koji su propisani za ove slučajeve? Ako je odgovor potvrdan, navedite vremenski okvir. Da li se ovi rokovi poštuju u praksi? |
Odgovor: Primjenjuje se opšti prinicip suđenja bez odlaganja, definisan čl. 15 Zakonika o krivičnom postupku. Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlačenja i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. Izuzetno je predviđena dužnost svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku i organa koji im pružaju pravnu pomoć da postupaju sa posebnom hitnošću ako se okrivljeni nalazi u pritvoru. Ipak, u cilju efikasnijeg vođenja krivičnog postupka, Zakonik o krivičnom postupku poznaje i institut skraćenog postupka, koji se može voditi za djela u kojima je zaprijećena novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. |
a. Preduzimaju li se mjere kako bi se osiguralo da se postupak obavi bez odlaganja, kao što je definisano u članu 49, stav 1? Da li postoje posebni rokovi (hitne mjere) koji su propisani za ove slučajeve? Ako je odgovor potvrdan, navedite vremenski okvir. Da li se ovi rokovi poštuju u praksi? |
Odgovor: Primjenjuje se opšti prinicip suđenja bez odlaganja, definisan čl. 15 Zakonika o krivičnom postupku. Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlačenja i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku. Izuzetno je predviđena dužnost svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku i organa koji im pružaju pravnu pomoć da postupaju sa posebnom hitnošću ako se okrivljeni nalazi u pritvoru. Ipak, u cilju efikasnijeg vođenja krivičnog postupka, Zakonik o krivičnom postupku poznaje i institut skraćenog postupka, koji se može voditi za djela u kojima je zaprijećena novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina. S druge strane, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici izričito predviđa hitno postupanje organa. Dakle, izvodi se zaključak da domaći pravni okvir nije u potpunosti usklađen sa Konvencijom u ovom dijelu. Mišljenja smo da je potrebno regulisati hitno postupanje organa u slučajevima nasilja u porodici u krivičnom postupku, kao što je to predviđeno za prekršajni postupak shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici. |
b. Da li postoje posebna pravila ili mjere koje podrazumijevaju rodno osjetljiv pristup i pristup u kojem je fokus na žrtvi, dok traje istraga ili sudski postupak? Ako postoje, navedite ih. |
Odgovor: Kao što je već gore pomenuto, Zakonik o krivičnom postupku ne definiše kategoriju žrtve, već je poznaje kroz pojam oštećenog lica. Oštećeno lice koje je žrtva krivičnog djela protiv polne slobode ima pravo da ga sasluša i postupak vodi sudija istog pola, ako to omogućava kadrovski sastav suda. U određenim slučajevima, oštećeno lice može dobiti status zaštićenog svjedoka i biti specifično tretirano u postupku prilikom ispitivanja i davanja iskaza, o čemu je već bilo riječi. |
b. Da li postoje posebna pravila ili mjere koje podrazumijevaju rodno osjetljiv pristup i pristup u kojem je fokus na žrtvi, dok traje istraga ili sudski postupak? Ako postoje, navedite ih. |
Odgovor: Kao što je već gore pomenuto, Zakonik o krivičnom postupku ne definiše kategoriju žrtve, već je poznaje kroz pojam oštećenog lica. Oštećeno lice koje je žrtva krivičnog djela protiv polne slobode ima pravo da ga sasluša i postupak vodi sudija istog pola, ako to omogućava kadrovski sastav suda. U određenim slučajevima, oštećeno lice može dobiti status zaštićenog svjedoka i biti specifično tretirano u postupku prilikom ispitivanja i davanja iskaza, o čemu je već bilo riječi. Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, sa druge strane, polazi od bezbjednosti i sigurnosti žrtve, kao i poštovanje potreba, prava i dostojanstva žrtve. |
c. Da li postoje posebna pravila i preporuke u vezi sa nasiljem prema ženama u cilju postizanja maksimalne djelotvornosti? Da li se slučajevi nasilja prema ženama tretiraju različito od drugih krivičnih djela? |
Odgovor: Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici definiše način postupanja policijskih službenika, centra za socijalni rad, pravosudnih i zdravstvenih organa u situacijama nasilja u porodici, ukazujući na podatke koje treba prikupiti, poučavanju o pravima, pratnja žrtve i slično. |
c. Da li postoje posebna pravila i preporuke u vezi sa nasiljem prema ženama u cilju postizanja maksimalne djelotvornosti? Da li se slučajevi nasilja prema ženama tretiraju različito od drugih krivičnih djela? |
Odgovor: Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici definiše način postupanja policijskih službenika, centra za socijalni rad, pravosudnih i zdravstvenih organa u situacijama nasilja u porodici, ukazujući na podatke koje treba prikupiti, poučavanju o pravima, pratnja žrtve i slično. Pored navedenog Protokola, drugi zakoni ne sadrže pravila kreirana specijalno za žrtve rodno zasnovanog nasilja na način na koji to predviđa Konvencija. U tom smislu, i ovdje važi preporuka data u okviru čl. 56. |