|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 37 - Prinudni brak |
|
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da namjerno prisiljavanje odrasle osobe ili djeteta da stupi u brak bude inkriminisano. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da namjerno namamljivanje odraslog lica ili djeteta na teritoriju članice ili države koja nije njena odnosno njegova država prebivališta, sa ciljem prinude tog odraslog ili djeteta da stupi u brak, bude inkriminisano. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 37 Prinudni brak | ||
| PITANJA |
| a. Da li je prisilni brak kao što je definisano u članu 37 Konvencije proglašen za krivično djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne i izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo da dostavite komentar ako postoje neke razlike, posebno da li se prinudni brak mora (zvanično) zaključiti. Takođe, kakva vrsta prinude treba da se primjeni – samo fizička ili i psihološka? Da li postoji razlika u zahtjevu kada je žrtva maloljetna? |
| Odgovor: Crnogorsko zakonodavstvo je djelimično usklađeno sa standardom iz člana 37 Konvencije. Naime, prinuda lica da stupi u brak prijetnjom i silom je sankcionisana kao zaključenje ništavog braka1, za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Neusklađenost sa zadatim standardom se, međutim, ogleda u tome što se gonjenje može preduzeti samo ako je tako zaključen brak poništen. Ovakvo rješenje predstavlja dodatni teret po žrtvu, pa je potrebno razmotriti njegovu opravdanost. |
 |
| a. Da li je prisilni brak kao što je definisano u članu 37 Konvencije proglašen za krivično djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne i izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo da dostavite komentar ako postoje neke razlike, posebno da li se prinudni brak mora (zvanično) zaključiti. Takođe, kakva vrsta prinude treba da se primjeni – samo fizička ili i psihološka? Da li postoji razlika u zahtjevu kada je žrtva maloljetna? |
|
Odgovor: Crnogorsko zakonodavstvo je djelimično usklađeno sa standardom iz člana 37 Konvencije. Naime, prinuda lica da stupi u brak prijetnjom i silom je sankcionisana kao zaključenje ništavog braka1, za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Neusklađenost sa zadatim standardom se, međutim, ogleda u tome što se gonjenje može preduzeti samo ako je tako zaključen brak poništen. Ovakvo rješenje predstavlja dodatni teret po žrtvu, pa je potrebno razmotriti njegovu opravdanost. Kažnjava se kroz krivično djelo omogućavanje zaključenja nedozvoljenog braka i službeno lice ovlašćeno za zaključenje braka koje u vršenju svoje službene dužnosti svjesno dozvoli da se zaključi brak koji je po zakonu zabranjen ili ništav, i to zatvorom od tri mjeseca do tri godine.2 Krivična odgovorost bi u kontekstu datih okolnosti mogla biti zasnovana i po osnovu krivičnog djela trgovina ljudima3. Trgovina ljudima postoji kada ko silom ili prijetnjom, dovođenjem u zabludu ili održavanjem u zabludi, zloupotrebom ovlašćenja, povjerenja, odnosa zavisnosti, teških prilika drugog, zadržavanjem ličnih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi, radi dobijanja saglasnosti od lica koje ima kontrolu nad drugim licem: vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili drži drugo lice, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, dovođenja u položaj sluge, ropstva ili ropstvu sličan odnos, vršenja kriminalne djelatnosti, prostitucije ili druge vrste seksualne eksploatacije, prosjačenja, upotrebe u pornografske svrhe, sklapanja nedozvoljenog braka, radi oduzimanja dijela tijela za presađivanje ili radi korišćenja u oružanim sukobima. Za osnovni oblik propisana kazna je kazna zatvora od jedne do deset godina. Smatra se da djelo učinjeno prema maloljetnom licu i kada učinilac nije upotrijebio silu, prijetnju ili neki drugi od navedenih načina izvršenja. |
 |
| b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku poslednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o počiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
| Odgovor: Zvanični podaci o broju prisilnih brakova ne postoje. Nema raspoloživih podataka ni o počiniocima i žrtvama. Sistem prevencije i sprječavanja ranih i prisilnih brakova nije razvijen. |
|
| b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku poslednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o počiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
|
Odgovor: Zvanični podaci o broju prisilnih brakova ne postoje. Nema raspoloživih podataka ni o počiniocima i žrtvama. Sistem prevencije i sprječavanja ranih i prisilnih brakova nije razvijen. Studija o preprekama u obrazovanju u Crnoj Gori4 pokazala je da Romi i Egipćani stupaju u brak veoma mladi. 20% majki iz romskih i egipćanskih domaćinstava brak je sklopilo do svoje navršene petnaeste godine, naspram svega 1% majki iz istog uzrasta većinskih domaćinstava. Prema podacima NVO Centar za romske inicijative u periodu od 2012. do 2015. prijavljeno je 21 slučaj ugovorenih brakova. Trenutno su pred institucijama 3 slučaja pred Osnovnim sudom u Podgorici. |
|
|
| c. Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? |
| Odgovor: Gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti. |
| c. Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? |
| Odgovor: Gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti. |
|
|
|
[1] Čl. 214, st. 2 Krivičnog zakonika. [2] Čl. 215 Krivičnog zakonika. [3] Čl. 444 Krivičnog zakonika. [4] 144 Studija o preprekama u obrazovanju u Crnoj Gori, romska i egipćanska djeca jun, 2013., UNICEF, IPSOS dostupno na http://www.unicef.org/ montenegro/Studija_UNICEF-za-web-cg.pdf |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
