|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova |
| Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da se brakovi sklopljeni pod prinudom mogu smatrati nevažećim, poništiti ili razvesti bez nepotrebnog finansijskog ili administrativnog opterećivanja žrtve. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 32 Građanske posljedice prinudnih brakova | ||
| PITANJA |
| a. Da li pravni okvir pruža osnov za poništavanje braka zaključenog uz upotrebu sile? Navedite i opišite proceduru. Moraju li žrtve da plaćaju neke naknade, ili da obezbijede neke druge dokaze, osim svjedočenja? Da li žrtve imaju različit status u postupku za okončanje prinudnog braka? Ako je odgovor potvrdan, navedite razlike. |
| Odgovor: Brak se sklapa saglasnošću volja žene i muškarca, pa je brak rušljiv ako je bračni drug pristao na njegovo sklapanje u strahu izazvanom silom ili ozbiljnom prijetnjom.1 Međutim, pravo na poništenje braka zastarijeva za godinu dana od dana kada je prinuda prestala, a bračni drugovi su živjeli zajedno za to vrijeme.2 Pravo na pokretanje postupka ima supružnik koji je sklopio brak pod prinudom. Postupak se vodi po pravilima parničnog postupka koji su izloženi u dijelu analize koja se odnosi na članove 29 i 30 Konvencije (dokazivanje i teret troškova postupka) i žrtvama prinudnog braka nije priznat nikakav povlašćen status u postupku za poništenje braka. |
 |
| a. Da li pravni okvir pruža osnov za poništavanje braka zaključenog uz upotrebu sile? Navedite i opišite proceduru. Moraju li žrtve da plaćaju neke naknade, ili da obezbijede neke druge dokaze, osim svjedočenja? Da li žrtve imaju različit status u postupku za okončanje prinudnog braka? Ako je odgovor potvrdan, navedite razlike. |
|
Odgovor: Brak se sklapa saglasnošću volja žene i muškarca, pa je brak rušljiv ako je bračni drug pristao na njegovo sklapanje u strahu izazvanom silom ili ozbiljnom prijetnjom.1 Međutim, pravo na poništenje braka zastarijeva za godinu dana od dana kada je prinuda prestala, a bračni drugovi su živjeli zajedno za to vrijeme.2 Pravo na pokretanje postupka ima supružnik koji je sklopio brak pod prinudom. Postupak se vodi po pravilima parničnog postupka koji su izloženi u dijelu analize koja se odnosi na članove 29 i 30 Konvencije (dokazivanje i teret troškova postupka) i žrtvama prinudnog braka nije priznat nikakav povlašćen status u postupku za poništenje braka. Evidentno je odstupanje domaćeg pravnog okvira, budući da se od država članica očekuje da obezbijede postupak poništenja prinudnog braka bez finansijskog opterećenja žrtve. Potrebno je, stoga, razmotriti mogućnost oslobođenja žrtvi prinudnih brakova troškova sudskog postupka. |
 |
|
[1] Čl. 49 Porodičnog zakona. [2] Čl. 53 Porodičnog zakona. |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
