A tolerišem nasilje nad ženama.
A tolerišem nasilje nad ženama.
Član 30 - Naknada
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obaveze država i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Finansijska sredstva
Član 9 - Udruženja građana i civilno društvo
Član 10 - Koordinaciono tijelo
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Obuka stručnjaka
Član 16 - Programi preventivne intervencije i programi za rad sa počiniocima nasilja
Član 18 - Opšte obaveze
Član 19 - Informisanje
Član 20 - Opšte usluge podrške
Član 21 - Pomoć kod pojedinačnih odnosno kolektivnih žalbi
Član 22 - Specijalizovane usluge podrške
Član 23 - Sigurne kuće
Član 24 - SOS telefoni
Član 25 - Podrška za žrtve seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 29 - Građanske parnice i pravni ljekovi
Član 30 - Naknada
Član 31 - Starateljstvo, pravo na posjetu i bezbjednost
Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Proganjanje
Član 35 - Fizičko nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prinudni brak
Član 38 - Genitalno sakaćenje žena
Član 39 - Prinudni abortus i prinudna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje odnosno podstrekavanje i pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za krivična djela, uključujući i djela počinjena u ime takozvane „časti“
Član 43 - Važenje krivičnih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i mjere
Član 46 - Otežavajuće okolnosti
Član 47 - Presuda treće članice
Član 48 - Zabrana procesa obaveznog alternativnog razrješenja sporova odnosno određivanja kazne
Član 49 - Opšte obaveze
Član 50 - Neposredni odgovor, prevencija i zaštita
Član 51 - Procjena rizika i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitne mjere zaštite
Član 53 - Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastarjelost
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Rodno zasnovani zahtjevi za azil
Član 61 - Zabrana protjerivanja, odnosno vraćanja (non-refoulement)
 
Član 30 - Naknada
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obaveze država i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Finansijska sredstva
Član 9 - Udruženja građana i civilno društvo
Član 10 - Koordinaciono tijelo
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Obuka stručnjaka
Član 16 - Programi preventivne intervencije i programi za rad sa počiniocima nasilja
Član 18 - Opšte obaveze
Član 19 - Informisanje
Član 20 - Opšte usluge podrške
Član 21 - Pomoć kod pojedinačnih odnosno kolektivnih žalbi
Član 22 - Specijalizovane usluge podrške
Član 23 - Sigurne kuće
Član 24 - SOS telefoni
Član 25 - Podrška za žrtve seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 29 - Građanske parnice i pravni ljekovi
Član 30 - Naknada
Član 31 - Starateljstvo, pravo na posjetu i bezbjednost
Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Proganjanje
Član 35 - Fizičko nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prinudni brak
Član 38 - Genitalno sakaćenje žena
Član 39 - Prinudni abortus i prinudna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje odnosno podstrekavanje i pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za krivična djela, uključujući i djela počinjena u ime takozvane „časti“
Član 43 - Važenje krivičnih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i mjere
Član 46 - Otežavajuće okolnosti
Član 47 - Presuda treće članice
Član 48 - Zabrana procesa obaveznog alternativnog razrješenja sporova odnosno određivanja kazne
Član 49 - Opšte obaveze
Član 50 - Neposredni odgovor, prevencija i zaštita
Član 51 - Procjena rizika i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitne mjere zaštite
Član 53 - Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastarjelost
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Rodno zasnovani zahtjevi za azil
Član 61 - Zabrana protjerivanja, odnosno vraćanja (non-refoulement)
 
Član 30 - Naknada
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi omogućile žrtvama pravo na naknadu od učinilaca za svako krivično djelo iz ove Konvencije.

2. Odgovarajuća državna naknada biće dodijeljena onima koji su zadobili ozbiljne tjelesne povrede odnosno onima kojima je narušeno zdravlje, ukoliko šteta nije pokrivena iz drugih izvora kao što je učinilac, osiguranje, odnosno državno zdravstveno i socijalno davanje. To neće spriječiti članice da zahtijevaju povrat naknade od učinioca, dokle god se vodi računa o bezbjednosti žrtve.

3. Mjere preduzete u skladu sa stavom 2 obezbijediće dodjelu naknade u razumnom vremenskom roku.
 
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom)
1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni)
2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju
3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni
4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE
Opšta procjena čl. 30 Naknada
Poređenje između država čl. 30 Naknada
PITANJA
 
a. Imaju li sve žrtve nasilja prema ženama pravo da traže naknadu protiv učinioca? Da li se to dešava u građanskom i/ili krivičnom sudu? Ako je dio krivičnog postupka, da li je odluka o naknadi dio kazne ili je to samo presuda? Da li je naknada materijalna ili nematerijalna? Navedite izvršni postupak u vezi sa odlukom o naknadi (ko inicira, ko je odgovoran i kakav je postupak).
Odgovor: Kao što je već izloženo u okviru analize čl. 29, žrtve nasilja imaju pravo naknade materijalne i nematerijalne štete u parničnom postupku. Žrtve mogu istaći zahtjev za naknadu štete i u okviru krivičnog i prekršajnog postupka kroz imovinskopravni zahtjev do završetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom, odnosno do donošenja rješenja o prekršaju. O imovinskopravnom zahtjevu će se raspraviti ako se time ne bi znatno odugovlačio krivični postupak. U prekršajnom postupku će područni organ za prekršaj uputiti oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku ako ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva.
PLUS
a. Imaju li sve žrtve nasilja prema ženama pravo da traže naknadu protiv učinioca? Da li se to dešava u građanskom i/ili krivičnom sudu? Ako je dio krivičnog postupka, da li je odluka o naknadi dio kazne ili je to samo presuda? Da li je naknada materijalna ili nematerijalna? Navedite izvršni postupak u vezi sa odlukom o naknadi (ko inicira, ko je odgovoran i kakav je postupak).
Odgovor: Kao što je već izloženo u okviru analize čl. 29, žrtve nasilja imaju pravo naknade materijalne i nematerijalne štete u parničnom postupku. Žrtve mogu istaći zahtjev za naknadu štete i u okviru krivičnog i prekršajnog postupka kroz imovinskopravni zahtjev do završetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom, odnosno do donošenja rješenja o prekršaju. O imovinskopravnom zahtjevu će se raspraviti ako se time ne bi znatno odugovlačio krivični postupak. U prekršajnom postupku će područni organ za prekršaj uputiti oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku ako ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva.

Žrtva kao oštećeno lice u postupku dužna je da određeno označi svoj zahtjev i da podnese dokaze.

Sud pred kojim se vodi postupak saslušaće okrivljenog o činjenicama navedenim u predlogu i ispitaće okolnosti koje su od važnosti za utvrđivanje imovinskopravnog zahtjeva. Sud je dužan da prikupi dokaze i utvrdi šta je potrebno za odlučivanje o zahtjevu i prije nego što je podnesen takav predlog. Ako bi se utvrđivanjem imovinskopravnog zahtjeva znatno odugovlačio krivični postupak, sud će se ograničiti na prikupljanje onih podataka čije utvrđivanje kasnije ne bi bilo moguće ili bi bilo znatno otežano.

U praksi, dosuđenje imovinskopravnog zahtjeva u okviru krivičnog ili prekršajnog postupka uglavnom izostaje, a s pozivom na odredbe koje dozvoljavaju raspravljanje o istom ukoliko ne bi dovelo do odugovlačenja postupka.

Donošenje pravosnažne odluke o dosuđenju naknade štete ne znači da je dosuđena naknada i ostvarena. Vrlo često dužnik neće dobrovoljno da izvršava svoju obavezu, pa se realizacija iste sprovodi prinudno shodno odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju1.

Iako je Zakon o izvršenju i obezbjeđenju povjerio, prije svega, javnom izvršitelju nadležnost za odlučivanje u postupku izvršenja i sprovođenje izvršenja, tek su u aprilu 2014. godine imenovani prvi javni izvršitelji u Crnoj Gori. Takvim uređenjem napušta se dosadašnji model sudskog izvršenja i doprinosi se efikasnijem, bržem i kraćem postupku izvršenja, rasterećenju sudova, što u krajnjem znači poštovanje prava na suđenje u razumnom roku koje je jedno od osnovnih prava zajemčenih Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda2. Međutim, nedostatak se ogleda u većim finansijskim izdacima za povjerioce, budući da su dužni da predujme naknade za radnje i troškove javnih izvršitelja. Naime, izvršni povjerilac dužan je da unaprijed predujmi troškove za svaku radnju. U slučaju propuštanja, izvršenje se obustavlja. Ipak, najnovije izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći od 14.04.2015. godine predviđaju mogućnost ostvarenja besplatne pravne pomoći i u postupku pred javnim izvršiteljima, na način da besplatna pravna pomoć podrazumijeva oslobađanje od troškova sastavljanja predloga za izvršenje i predujmljivanja troškova javnom izvršitelju.

Postupak izvršenja pokreće se predlogom za izvršenje, u kojem moraju biti naznačeni izvršni povjerilac i izvršni dužnik, izvršna isprava, obaveza dužnika, sredstvo i predmet na kojim izvršenje treba sprovesti, kao i druge podatke koji su potrebni za sprovođenje izvršenja. Uz predlog za izvršenje izvršni povjerilac je dužan da dostavi i određene priloge.

Izvršenje se određuje na osnovu izvršne isprave, odnosno pravosnažane i izvršne odluke suda. Na zahtjev stranke, sud stavlja službenu potvrdu da su nastupili uslovi za izvršnost odluke koju je donio. Izvršni postupak se u osnovi sastoji od dvije faze. Prva faza je određivanje izvršenja, a druga sprovođenje izvršenja. U fazi određivanja izvršenja procjenjuje se da li su ispunjene pretpostavke da se donese rješenje o izvršenju. Uspješno okončana faza određivanja izvršenja rezultiraće rješenjem javnog izvršitelja o izvršenju. Ishod neuspješno okončane faze određivanja izvršenja može biti odbacivanje predloga za izvršenje (ako za izvršenje nisu ispunjene procesne pretpostavke) ili odbijanje tog predloga (ako nisu ispunjene materijalnopravne pretpostavke za izvršenje).

Faza sprovođenja izvršenja nastupa nakon što je izvršenje određeno. U toj fazi preduzimaju se izvršne radnje koje imaju za cilj namirenje izvršnog poverioca u granicama onog što je određeno rješenjem o izvršenju. Uspješno okončana faza sprovođenja izvršenja rezultiraće namirenjem izvršnog povjerioca i aktom kojim se konstatuje zaključenje izvršenja. Neuspјešno okončana faza sprovođenja izvršenja rezultiraće obustavom izvršnog postupka, sa ukidanjem sprovedenih izvršnih radnji ili bez njega.
MINUS
b. Da li je vaša zemlja ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi za žrtve nasilnih zločina? Može li žrtva da podnese tužbu osiguravajućem društvu? Da li se može kompenzovati iz obaveznog državnog zdravstvenog osiguranja?
Odgovor: Crna Gora je ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja. U crnogorskom zakonodavstvu još uvijek nije uređeno pravo na novčanu naknadu koju bi Crna Gora, zbog pretrpljenih posljedica, isplaćivala žrtvama krivičnih djela nasilja izvršenih sa umišljajem na teritoriji države (vidjeti odgovor na sljedeće pitanje).
b. Da li je vaša zemlja ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi za žrtve nasilnih zločina? Može li žrtva da podnese tužbu osiguravajućem društvu? Da li se može kompenzovati iz obaveznog državnog zdravstvenog osiguranja?
Odgovor: Crna Gora je ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja. U crnogorskom zakonodavstvu još uvijek nije uređeno pravo na novčanu naknadu koju bi Crna Gora, zbog pretrpljenih posljedica, isplaćivala žrtvama krivičnih djela nasilja izvršenih sa umišljajem na teritoriji države (vidjeti odgovor na sljedeće pitanje).
MINUS
c. Da li postoji poseban državni fond za naknadu žrtvama nasilnih krivičnih djela, uključujući i žrtve nasilja prema ženama? Ako postoji, kakvu štetu on pokriva (materijalnu, nematerijalnu itd.)? Kakav postupak treba da se vodi kako bi se dobila državna naknada (administrativni, sudski itd.)? Da li on pokriva tjelesne povrede, ozbiljne zdravstvene probleme itd? U slučajevima državne kompenzacije, da li država od učinioca nadoknađuje realne troškove? Da li žrtve koje nisu državljani imaju pristup državnoj naknadi? Navedite.
Odgovor: U Crnoj Gori ne postoji poseban fond za naknadu štete žrtvama krivičnih djela sa elementima nasilja, niti fond za naknadu štete žrtvama nasilja nad ženama. Međutim, potvrđivanjem Evropske konvencije o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja stvoren je pravni osnov za donošenje posebnog zakona kojim će se urediti pravo na novčanu naknadu štete žrtvama krivičnih djela nasilja učinjenih sa umišljajem.
PLUS
c. Da li postoji poseban državni fond za naknadu žrtvama nasilnih krivičnih djela, uključujući i žrtve nasilja prema ženama? Ako postoji, kakvu štetu on pokriva (materijalnu, nematerijalnu itd.)? Kakav postupak treba da se vodi kako bi se dobila državna naknada (administrativni, sudski itd.)? Da li on pokriva tjelesne povrede, ozbiljne zdravstvene probleme itd? U slučajevima državne kompenzacije, da li država od učinioca nadoknađuje realne troškove? Da li žrtve koje nisu državljani imaju pristup državnoj naknadi? Navedite.
Odgovor: U Crnoj Gori ne postoji poseban fond za naknadu štete žrtvama krivičnih djela sa elementima nasilja, niti fond za naknadu štete žrtvama nasilja nad ženama. Međutim, potvrđivanjem Evropske konvencije o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja stvoren je pravni osnov za donošenje posebnog zakona kojim će se urediti pravo na novčanu naknadu štete žrtvama krivičnih djela nasilja učinjenih sa umišljajem. U tom cilju Vlada Crne Gore je u decembru prošle godine utvrdila Predlog Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela, shodno kojem žrtva krivičnog djela nasilja učinjenog sa umišljajem ima pravo na naknadu po tri osnova: naknadu izgubljene zarade, naknadu troškova liječenja i boravka u bolnici i naknadu troškova sahrane. Ako je kao posljedica izvršenog krivičnog djela nastupila smrt žrtve pravo na naknadu imaju lica koja je žrtva izdržavala. Naknada će se isplaćivati iz budžeta.

Pravo na naknadu je priznato crnogorskom državljaninu, državljaninu države ugovomice Evropske konvencije o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja, državljaninu države članice Savjeta Evrope sa stalnim boravkom u Cmoj Gori i državljaninu ili licu koje zakonito boravi u državi članici Evropske unije.

Odluku o zahtjevu za naknadu će donositi posebna Komisija, u roku od tri mjeseca, a u složenim predmetima u roku od šest mjeseci od dana prijema potpunog zahtjeva za naknadu. Isplatom naknade žrtvi iii izdržavanom licu, prava žrtve odnosno izdržavanog lica prema izvršiocu krivičnog djela nasilja do iznosa isplaćene naknade prelaze na državu Cmu Goru.
MINUS
d. Postoji li neka odredba kojom se garantuje da će se odluka o naknadi donijeti u razumnom roku?
Odgovor: U slučaju da žrtva krivičnog djela istakne imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku, Zakonik o krivičnom postupku propisuje da sud ne mora raspravljati o ovom zahtjevu u krivičnom postupku ako bi se time znatno odugovlačio postupak.3 U parničnom postupku sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Izvršni postupak je po pravilu hitan.
d. Postoji li neka odredba kojom se garantuje da će se odluka o naknadi donijeti u razumnom roku?
Odgovor: U slučaju da žrtva krivičnog djela istakne imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku, Zakonik o krivičnom postupku propisuje da sud ne mora raspravljati o ovom zahtjevu u krivičnom postupku ako bi se time znatno odugovlačio postupak.3 U parničnom postupku sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Izvršni postupak je po pravilu hitan.
MINUS
e. Da li je vaša zemlja stavila rezervu na ovaj član (član 30 Konvencije)? Navedite razloge.
Odgovor: Crna Gora je stavila rezervu na ovaj član, u pogledu stava 2, budući da je u toku usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa navedenom odredbom Konvencije.
e. Da li je vaša zemlja stavila rezervu na ovaj član (član 30 Konvencije)? Navedite razloge.
Odgovor: Crna Gora je stavila rezervu na ovaj član, u pogledu stava 2, budući da je u toku usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa navedenom odredbom Konvencije.
MINUS
[1] Službeni list CG, br. 36/2011 i 28/2014.
[2] Službeni list SCG – Međunarodni ugovori, br. 9/2003 i 5/2005.
[3] Čl. 234 Zakonik o krivičnom postupku.
Sigurna enska kuca AC UBL NSRP Drutvo SOS telefon CZR WAVE EWL
Centar za enska prava SOS telefon Nikic
Savet Evrope
 
Sigurna enska kuca AC UBL NSRP Drutvo SOS telefon CZR WAVE EWL Centar za enska prava SOS telefon Nikic Savet Evrope
 
Kampanju podržavaju:
EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora.
Kampanju podržavaju:
EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora.