A tolerišem nasilje nad ženama.
A tolerišem nasilje nad ženama.
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obaveze država i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Finansijska sredstva
Član 9 - Udruženja građana i civilno društvo
Član 10 - Koordinaciono tijelo
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Obuka stručnjaka
Član 16 - Programi preventivne intervencije i programi za rad sa počiniocima nasilja
Član 18 - Opšte obaveze
Član 19 - Informisanje
Član 20 - Opšte usluge podrške
Član 21 - Pomoć kod pojedinačnih odnosno kolektivnih žalbi
Član 22 - Specijalizovane usluge podrške
Član 23 - Sigurne kuće
Član 24 - SOS telefoni
Član 25 - Podrška za žrtve seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 29 - Građanske parnice i pravni ljekovi
Član 30 - Naknada
Član 31 - Starateljstvo, pravo na posjetu i bezbjednost
Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Proganjanje
Član 35 - Fizičko nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prinudni brak
Član 38 - Genitalno sakaćenje žena
Član 39 - Prinudni abortus i prinudna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje odnosno podstrekavanje i pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za krivična djela, uključujući i djela počinjena u ime takozvane „časti“
Član 43 - Važenje krivičnih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i mjere
Član 46 - Otežavajuće okolnosti
Član 47 - Presuda treće članice
Član 48 - Zabrana procesa obaveznog alternativnog razrješenja sporova odnosno određivanja kazne
Član 49 - Opšte obaveze
Član 50 - Neposredni odgovor, prevencija i zaštita
Član 51 - Procjena rizika i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitne mjere zaštite
Član 53 - Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastarjelost
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Rodno zasnovani zahtjevi za azil
Član 61 - Zabrana protjerivanja, odnosno vraćanja (non-refoulement)
 
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obaveze država i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Finansijska sredstva
Član 9 - Udruženja građana i civilno društvo
Član 10 - Koordinaciono tijelo
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Obuka stručnjaka
Član 16 - Programi preventivne intervencije i programi za rad sa počiniocima nasilja
Član 18 - Opšte obaveze
Član 19 - Informisanje
Član 20 - Opšte usluge podrške
Član 21 - Pomoć kod pojedinačnih odnosno kolektivnih žalbi
Član 22 - Specijalizovane usluge podrške
Član 23 - Sigurne kuće
Član 24 - SOS telefoni
Član 25 - Podrška za žrtve seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 29 - Građanske parnice i pravni ljekovi
Član 30 - Naknada
Član 31 - Starateljstvo, pravo na posjetu i bezbjednost
Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Proganjanje
Član 35 - Fizičko nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prinudni brak
Član 38 - Genitalno sakaćenje žena
Član 39 - Prinudni abortus i prinudna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje odnosno podstrekavanje i pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za krivična djela, uključujući i djela počinjena u ime takozvane „časti“
Član 43 - Važenje krivičnih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i mjere
Član 46 - Otežavajuće okolnosti
Član 47 - Presuda treće članice
Član 48 - Zabrana procesa obaveznog alternativnog razrješenja sporova odnosno određivanja kazne
Član 49 - Opšte obaveze
Član 50 - Neposredni odgovor, prevencija i zaštita
Član 51 - Procjena rizika i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitne mjere zaštite
Član 53 - Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastarjelost
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Rodno zasnovani zahtjevi za azil
Član 61 - Zabrana protjerivanja, odnosno vraćanja (non-refoulement)
 
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Članice će preduzeti neophodne mjere kako bi obezbijedile da pravila o povjerljivosti koja međunarodno pravo nalaže određenim stručnjacima ne predstavljaju prepreku da, pod odgovarajućim uslovima, prijave nadležnim organizacijama, odnosno organima, ukoliko imaju osnovanu sumnju da je počinjeno ozbiljno djelo nasilja obuhvaćeno ovom Konvencijom i da se mogu očekivati dalja djela nasilja.
 
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom)
1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni)
2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju
3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni
4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE
Opšta procjena čl. 28 Prijavljivanje stručnjaka
Poređenje između država čl. 28 Prijavljivanje stručnjaka
PITANJA
 
a. Postoje li slučajevi kada su profesionalci u obavezi da prijave nasilje prema ženama / u porodici (medicinski stručnjaci, terapeuti/ispovednici, policija, centar za socijalni rad itd.). Navedite slučajeve, relevantne propise, potrebne uslove koje treba ispuniti, kome se prijavljuje. Da li se mogu pozvati na profesionalni kodeks o povjerljivosti, kako ne bi prijavili nasilje prema ženama / u porodici? Ukoliko ne postoji obaveza profesionalaca da prijave nasilje prema ženama / u porodici, mogu li da ga prijave, odričući se pravila povjerljivosti? Ako je odgovor potvrdan, navedite neophodne uslove, ako ih ima, da bi se slučajevi prijavili (ozbiljnost samog čina, vjerovatnoća da se čin ponovi, pristanak žrtve itd.).
Odgovor: Zakonikom o krivičnom postupku je propisana obaveza službenih i odgovornih lica u državnim organima, organima lokalne samouprave, javnim preduzećima i ustanovama da prijave krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, o kojima su obaviještena ili za koja saznaju u vršenju svoje dužnosti. Ovu dužnost imaju i sva fizička i pravna lica koja na osnovu zakona imaju određena javna ovlašćenja ili se profesionalno bave zaštitom i obezbjeđenjem ljudi i imovine, zdravstvenom zaštitom ljudi, odnosno poslovima čuvanja, vaspitanja ili obrazovanja maloljetnih lica, ako su za krivično djelo saznala u vezi sa svojom djelatnošću.
PLUS
a. Postoje li slučajevi kada su profesionalci u obavezi da prijave nasilje prema ženama / u porodici (medicinski stručnjaci, terapeuti/ispovednici, policija, centar za socijalni rad itd.). Navedite slučajeve, relevantne propise, potrebne uslove koje treba ispuniti, kome se prijavljuje. Da li se mogu pozvati na profesionalni kodeks o povjerljivosti, kako ne bi prijavili nasilje prema ženama / u porodici? Ukoliko ne postoji obaveza profesionalaca da prijave nasilje prema ženama / u porodici, mogu li da ga prijave, odričući se pravila povjerljivosti? Ako je odgovor potvrdan, navedite neophodne uslove, ako ih ima, da bi se slučajevi prijavili (ozbiljnost samog čina, vjerovatnoća da se čin ponovi, pristanak žrtve itd.).
Odgovor: Zakonikom o krivičnom postupku je propisana obaveza službenih i odgovornih lica u državnim organima, organima lokalne samouprave, javnim preduzećima i ustanovama da prijave krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, o kojima su obaviještena ili za koja saznaju u vršenju svoje dužnosti. Ovu dužnost imaju i sva fizička i pravna lica koja na osnovu zakona imaju određena javna ovlašćenja ili se profesionalno bave zaštitom i obezbjeđenjem ljudi i imovine, zdravstvenom zaštitom ljudi, odnosno poslovima čuvanja, vaspitanja ili obrazovanja maloljetnih lica, ako su za krivično djelo saznala u vezi sa svojom djelatnošću.

Pored prijavljivanja krivičnog djela, dužni su i da navedu dokaze koji su im poznati i da preduzmu mjere da bi se sačuvali tragovi krivičnog djela, predmeti na kojima je ili pomoću kojih je učinjeno krivično djelo, predmeti nastali izvršenjem krivičnog djela i drugi dokazi.

I Zakon o zaštiti od nasilja u porodici propisuje obavezu državnih organa, drugih organa, zdravstvenih, obrazovnih i drugih ustanova da prijave policiji nasilje za koje saznaju u vršenju svojih poslova1. Prijavu o nasilju policiji podnosi odgovorno lice u organu ili ustanovi, kao i zdravstveni i socijalni radnik, nastavnik, vaspitač i svako drugo lice koje primjeti posljedice nasilja u neposrednom kontaktu sa žrtvom nasilja.

Organ za prekršaje i policija dužni su da obavijeste centar za socijalni rad o prijavljenom nasilju, radi preduzimanja mjera zaštite i pomoći žrtvi, iz okvira svoje nadležnosti.

Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici propisuje obavezu stručnog osoblja centara za socijalni rad da bez odlaganja prijavi policiji sumnju da je počinjeno nasilje, kada od bilo koga i na bilo koji način u svom radu sazna o nasilju u porodici. Centar je dužan da bez odlaganja kontaktira žrtvu nasilja, u slučajevima kada o nasilju sazna od drugih institucija i da izradi službenu zabilješku koja treba da sadrži podatke o žrtvama nasilja, postojanju eventualnih ranijih prijava, načinu na koji je počinjeno nasilje i svim dostupnim informacijama i obavještenjima o slučajevima i o učiniocu nasilja. Takođe je u obavezi da o svakoj preduzetoj radnji u slučaju nasilja u porodici izradi službenu zabilješku, izvještaj ili zapisnik i da izradi individualni plan zaštite za žrtvu, kao i da koordinira saradnju sa drugim institucijama zaduženim za zaštitu.

Protokolom su propisane i obaveze obrazovnih ustanova (predškolskih, osnovnih i srednjih škola) da sumnju na nasilje prijave policiji i centru za socijalni rad, kao i da o svim preduzetim radnjama sačine službenu zabilešku i omoguće uvid drugim institucijama koje su uključene u sistem zaštite od nasilja obuvaćene Protokolom. Škole su dužne i da, na mjesto koje je dostupno djeci, postave kutije preko kojih će djeca da informišu stručnu službu škole o svojim problemima. Stručna služba ustanove je dužna da dnevno pregleda sadržaj kutije, i u slučaju otkrivenog nasilja, postupa kao što je navedeno. I zaposleni u zdravstvenim ustanovama u slučaju sumnje na bilo koji oblik nasilja imaju obavezu da prvo ukažu neophodnu medicinsku pomoć žrtvi, zatim da dokumentuju povrede (izdaju žrtvi ljekarski nalaz sa opisom povreda) bez naplate, a onda prijave slučaj policiji ili centru za socijalni rad. Kada je žrtva dijete, postoji posebno propisan postupak kojeg medicinski radnici moraju da se pridržavaju.

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici propisuje prekršajnu odgovornost i novčanu kaznu od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori za odgovorna lica u državnom organu, drugom organu, zdravstvenoj, obrazovnoj i drugoj ustanovi, zdravstvene i socijalne radnike, nastavnike, vaspitače i druga lica koja propuste da prijave policiji učinjeno nasilje za koje saznaju u vršenju svojih poslova ili ne koja propuste da obavijeste organ za prekršaje, centar za socijalni rad ili drugu ustanovu socijalne i dječje zaštite, policiju ili državnog tužioca o sazanju da počinilac nasilja ne poštuje zaštitne mjere.

Izvještaji ženskih nevladinih organizacija2, kao i neusaglašeni statisički podaci o nasilju u porodici državnih institucija koje su uključene u proces zaštite od nasilja3, pokazuju da profesionalci ne poštuju u dovoljnoj mjeri dužnost prijavljivanja.
MINUS
b. Koja zanimanja mogu da se pozivaju na pravilo povjerljivosti, a samim tim i da se odreknu njega?
Odgovor: Kao što je navedeno, stručnjaci svih profila zaposleni u državnom organu, drugom organu, zdravstvenoj, obrazovnoj i drugoj ustanovi imaju obavezu da prijave nasilje. Međutim, u oblasti zdravstva postoji i zakonom propisana mogućnost oslobađanja od čuvanja profesionalne tajne. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti4 (član 24) propisuje da zravstveni radnici „Izuzetno, mogu biti oslobođeni čuvanja profesionalne tajne, ako za to imaju saglasnost lica o čijem se zdravstvenom stanju radi ili je to neophodno učiniti u javnom interesu ili u interesu drugog lica.
PLUS
b. Koja zanimanja mogu da se pozivaju na pravilo povjerljivosti, a samim tim i da se odreknu njega?
Odgovor: Kao što je navedeno, stručnjaci svih profila zaposleni u državnom organu, drugom organu, zdravstvenoj, obrazovnoj i drugoj ustanovi imaju obavezu da prijave nasilje. Međutim, u oblasti zdravstva postoji i zakonom propisana mogućnost oslobađanja od čuvanja profesionalne tajne. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti4 (član 24) propisuje da zravstveni radnici „Izuzetno, mogu biti oslobođeni čuvanja profesionalne tajne, ako za to imaju saglasnost lica o čijem se zdravstvenom stanju radi ili je to neophodno učiniti u javnom interesu ili u interesu drugog lica. U javnom interesu ili interesu drugog lica je: otkrivanje ili suđenje za najteža krivična djela, ako bi ono bilo znatno usporeno ili onemogućeno bez otkrivanja podataka o zdravstvenom stanju građanina, zaštita javnog zdravlja i bezbjednosti, sprječavanje izlaganja drugog lica neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti za njegov život ili zdravlje.
MINUS
[1] Član 9 Dužnost prijavljivanja Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (Službeni list Crne Gore 46/10).
[2] “Zaštita i pristup pravdi žena žrtava nasilja u porodičnom kontekstu” - izvještaj koji je nastao kao rezultat monitoringa ljudskih prava žena žrtava nasilja u porodičnom kontekstu koji je sproveo Centar za ženska prava u partnerstvu sa Sigurnom ženskom kućom i SOS telefonom za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, novembar 2014
[3] Informacija o sprovođenju Strategije zaštite od nasilja u porodici, Ministarstvo rada I socijalnog staranja, mart 2014.
[4] “Službeni list RCG”, br. 39/2004,”Sl. list CG”, br. 14/2010 i 40/2011.
Sigurna enska kuca AC UBL NSRP Drutvo SOS telefon CZR WAVE EWL
Centar za enska prava SOS telefon Nikic
Savet Evrope
 
Sigurna enska kuca AC UBL NSRP Drutvo SOS telefon CZR WAVE EWL Centar za enska prava SOS telefon Nikic Savet Evrope
 
Kampanju podržavaju:
EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora.
Kampanju podržavaju:
EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora.