A tolerišem nasilje nad ženama.
A tolerišem nasilje nad ženama.
Član 23 - Sigurne kuće
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obaveze država i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Finansijska sredstva
Član 9 - Udruženja građana i civilno društvo
Član 10 - Koordinaciono tijelo
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Obuka stručnjaka
Član 16 - Programi preventivne intervencije i programi za rad sa počiniocima nasilja
Član 18 - Opšte obaveze
Član 19 - Informisanje
Član 20 - Opšte usluge podrške
Član 21 - Pomoć kod pojedinačnih odnosno kolektivnih žalbi
Član 22 - Specijalizovane usluge podrške
Član 23 - Sigurne kuće
Član 24 - SOS telefoni
Član 25 - Podrška za žrtve seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 29 - Građanske parnice i pravni ljekovi
Član 30 - Naknada
Član 31 - Starateljstvo, pravo na posjetu i bezbjednost
Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Proganjanje
Član 35 - Fizičko nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prinudni brak
Član 38 - Genitalno sakaćenje žena
Član 39 - Prinudni abortus i prinudna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje odnosno podstrekavanje i pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za krivična djela, uključujući i djela počinjena u ime takozvane „časti“
Član 43 - Važenje krivičnih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i mjere
Član 46 - Otežavajuće okolnosti
Član 47 - Presuda treće članice
Član 48 - Zabrana procesa obaveznog alternativnog razrješenja sporova odnosno određivanja kazne
Član 49 - Opšte obaveze
Član 50 - Neposredni odgovor, prevencija i zaštita
Član 51 - Procjena rizika i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitne mjere zaštite
Član 53 - Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastarjelost
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Rodno zasnovani zahtjevi za azil
Član 61 - Zabrana protjerivanja, odnosno vraćanja (non-refoulement)
 
Član 23 - Sigurne kuće
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obaveze država i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinirane politike
Član 8 - Finansijska sredstva
Član 9 - Udruženja građana i civilno društvo
Član 10 - Koordinaciono tijelo
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Obuka stručnjaka
Član 16 - Programi preventivne intervencije i programi za rad sa počiniocima nasilja
Član 18 - Opšte obaveze
Član 19 - Informisanje
Član 20 - Opšte usluge podrške
Član 21 - Pomoć kod pojedinačnih odnosno kolektivnih žalbi
Član 22 - Specijalizovane usluge podrške
Član 23 - Sigurne kuće
Član 24 - SOS telefoni
Član 25 - Podrška za žrtve seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 29 - Građanske parnice i pravni ljekovi
Član 30 - Naknada
Član 31 - Starateljstvo, pravo na posjetu i bezbjednost
Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Proganjanje
Član 35 - Fizičko nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prinudni brak
Član 38 - Genitalno sakaćenje žena
Član 39 - Prinudni abortus i prinudna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje odnosno podstrekavanje i pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za krivična djela, uključujući i djela počinjena u ime takozvane „časti“
Član 43 - Važenje krivičnih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i mjere
Član 46 - Otežavajuće okolnosti
Član 47 - Presuda treće članice
Član 48 - Zabrana procesa obaveznog alternativnog razrješenja sporova odnosno određivanja kazne
Član 49 - Opšte obaveze
Član 50 - Neposredni odgovor, prevencija i zaštita
Član 51 - Procjena rizika i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitne mjere zaštite
Član 53 - Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
Član 58 - Zastarjelost
Član 59 - Boravišni status
Član 60 - Rodno zasnovani zahtjevi za azil
Član 61 - Zabrana protjerivanja, odnosno vraćanja (non-refoulement)
 
Član 23 - Sigurne kuće
Članice će preduzeti sve neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi omogućile otvaranje odgovarajućih, lako dostupnih sigurnih kuća u dovoljnom broju za bezbjedan smještaj i proaktivnu pomoć žrtvama nasilja, posebno ženama i njihovoj djeci.
 
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom)
1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni)
2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju
3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni
4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE
Opšta procjena čl. 23 Sigurne kuće
Poređenje između država čl. 23 Sigurne kuće
PITANJA
 
a. Da li u vašoj zemlji postoje sigurne kuće za žrtve nasilja prema ženama i u porodici? Navedite koje žrtve imaju pravo na ovaj smeštaj (prema vrsti nasilja). Koliko sigurnih kuća postoji? Koji su kapaciteti – ukupan broj raspoloživih mjesta? Možete li da navedete odnos broja mjesta prema broju stanovnika – standard je mjesto za jednu porodicu na 10.000 stanovnika.
Odgovor: Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti upućuje na socijalno staranje o žrtvi koje uključuje “materijalnu i nematerijalnu pomoć, smještaj i usluge socijalnog rada.1 Istim Zakonom definisano je pravo na pružanje usluge smještaja uključujući i smještaj „u ustanovi, u prihvatilištu – skloništu i u drugim vrstama smještaja”.2
PLUS
a. Da li u vašoj zemlji postoje sigurne kuće za žrtve nasilja prema ženama i u porodici? Navedite koje žrtve imaju pravo na ovaj smeštaj (prema vrsti nasilja). Koliko sigurnih kuća postoji? Koji su kapaciteti – ukupan broj raspoloživih mjesta? Možete li da navedete odnos broja mjesta prema broju stanovnika – standard je mjesto za jednu porodicu na 10.000 stanovnika.
Odgovor: Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti upućuje na socijalno staranje o žrtvi koje uključuje “materijalnu i nematerijalnu pomoć, smještaj i usluge socijalnog rada.1 Istim Zakonom definisano je pravo na pružanje usluge smještaja uključujući i smještaj „u ustanovi, u prihvatilištu – skloništu i u drugim vrstama smještaja”.2

U Crnoj Gori postoje tri skloništa za žene i djecu žrtve nasilja koje vode ženske NVO (Podgorica, Nikšić i Pljevlja) i jedna Javna ustanova u Bijelom Polju za podršku porodici u kojoj se smještaju žene i djeca žrtve nasilja.

Prema izveštaju WAVE po državama za 2013. godinu, u Crnoj Gori postoje 3 skloništa za žene i imaju ukupan kapacitet od 38 mjesta. Na osnovu preporuka Savjeta Evrope Crnoj Gori su potrebna oko 63 mjesta u skloništima za žrtve nasilja, što znači da Crnoj Gori nedostaje 25 mjesta ili 40% od preporučenog broja smještajnih kapaciteta za skloništa.

Skloništa za žrtve nasilja pružaju usluge smještaja i hrane, psihološku pomoć i podršku (individualni i grupni rad sa žrtvama nasilja) kao i pravnu pomoć (savjetovanje, pisanje podnesaka i zastupanje žrtava nasilja pred sudom), transport u urgentnim situacijama, uslugu pratnja povjerljivog lica. U skloništima borave žene i djeca koji se nalaze u urgantnim situacijama nasilja.

Potrebno je raditi na otvaranju dovoljnog broja sigurnih kuća za žene i djecu žrtve nasilja.
MINUS
b. Da li postoje specijalizovane sigurne kuće za žrtve nasilja prema ženama i u porodici ili su sigurne kuće opšte namjene (obezbjeđivanje smještaja za druge žrtve, beskućnike itd.)? Ko vodi sigurne kuće? Kako se sigurne kuće finansiraju? Da li su usluge koje se pružaju u sigurnim kućama besplatne?
Odgovor: U Crnoj Gori sigurne kuće su specijalizovane za podršku ženama i djeci žrtvama  nasilja. Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti definiše da se skloništa finansiranju od strane opština3, ali sva skloništa za žrtve nasilja vode ženske nevladine organizacije koje se finansiraju uglavnom iz stranih fondova i donacija, dok je pomoć države sporadična i nedovoljna.
PLUS
b. Da li postoje specijalizovane sigurne kuće za žrtve nasilja prema ženama i u porodici ili su sigurne kuće opšte namjene (obezbjeđivanje smještaja za druge žrtve, beskućnike itd.)? Ko vodi sigurne kuće? Kako se sigurne kuće finansiraju? Da li su usluge koje se pružaju u sigurnim kućama besplatne?
Odgovor: U Crnoj Gori sigurne kuće su specijalizovane za podršku ženama i djeci žrtvama  nasilja. Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti definiše da se skloništa finansiranju od strane opština3, ali sva skloništa za žrtve nasilja vode ženske nevladine organizacije koje se finansiraju uglavnom iz stranih fondova i donacija, dok je pomoć države sporadična i nedovoljna. Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada je ustupio na privremeno korišćenje kuću koju vodi NVO Sigurna ženska kuća, dok se režijski troškovi i troškovi usluga obezbjeđuju od stranih donacija i putem projekata. NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić je, u cilju bolje zaštite žena i djece žrtava nasilja, u partnerstvu sa Opštinom Nikšić 2010. pokrenula inicijativu za izgradnju skloništa za žene i djecu žrtve nasilja. Zemlju za izgradnju skloništa je obezbijedila Opština Nikšić, i oslobodila organizaciju obaveze plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta. Međutim, sredstva za izgradnju skloništa, u ukupnom iznosu oko 300 000,00 eura obezbjeđuje SOS telefon Nikšić isključivo od međunarodnih donatora.

Prema izvještaju WAVE4 po državama za 2013. godinu skloništa se 70% finansiraju od stranih donacija, 15% od strane države u vidu privremenog finansiranja po osnovu javnih konkursa i 5% privatne donacije.

Usluge smještaja, pravne i psihosocijalne podrške i pomoći za žrtve nasilja koje se pružaju u sigurnim kućama su besplatne.
MINUS
c. Da li su sigurne kuće otvorene 24 časa, 7 dana u nedelji? Da li postoji standardizovana procedura za ulazak u sigurnu kuću? Molim vas, objasnite elemente. Koji uslovi treba da se ispune za boravak u skloništu? Koliko dugo žrtve mogu u njemu da ostanu? Mogu li da dovedu svoju djecu? Da li sigurne kuće imaju tehnički plan bezbjednosti, kao što su kamere, policijsko obezbjeđenje ili druga vrsta profesionalne zaštite itd., kako bi se obezbjedila sigurnost žrtava i angažovanog osoblja? Možete li da pružite informaciju o saradnji sa policijom – da li je ona institucionalizovana ili neformalna (rezultat posebnih protokola ili internih formalnih/ neformalnih ugovora)? Da li sigurne kuće sarađuju sa centrima za socijalni rad, ili nevladinim organizacijama. Objasnite oblik saradnje (formalna, neformalna, itd).
Odgovor: Sigurne kuće su otvorene 24 časa, 7 dana u nedjelji. Standardizovana procedura ulaska u sklonište za žrtve nasilja i pravila funkcionisanja skloništa ne postoje, već svaka nevladina organizacija koja vodi sklonište ima svoje procedure i pravila kojih se pridržava. U Crnoj Gori još uvijek patrijahalna ideologija ima veoma jak uticaj, tako da najčešće zbog osjećaja sramote veliki broj žrtava nasilja ne želi da pokrene postupak pred nadležnim institucijama, što nije neophodan uslov da se žrtva smjesti u sigurnu kuću. Ne postoji standardizovano pravilo o dužini boravka žrtava u skloništima, već svaka od tri organizacije to definiše internim pravilima. Sigurne kuće nemaju policijsko obezbjeđenje. Kako bi se obezbijedila sigurnost žrtava i angažovanog osoblja Sigurna ženska kuća u Podgorici i SOS telefon Nikšić su ugradili nadzorne kamere.
PLUS
c. Da li su sigurne kuće otvorene 24 časa, 7 dana u nedelji? Da li postoji standardizovana procedura za ulazak u sigurnu kuću? Molim vas, objasnite elemente. Koji uslovi treba da se ispune za boravak u skloništu? Koliko dugo žrtve mogu u njemu da ostanu? Mogu li da dovedu svoju djecu? Da li sigurne kuće imaju tehnički plan bezbjednosti, kao što su kamere, policijsko obezbjeđenje ili druga vrsta profesionalne zaštite itd., kako bi se obezbjedila sigurnost žrtava i angažovanog osoblja? Možete li da pružite informaciju o saradnji sa policijom – da li je ona institucionalizovana ili neformalna (rezultat posebnih protokola ili internih formalnih/ neformalnih ugovora)? Da li sigurne kuće sarađuju sa centrima za socijalni rad, ili nevladinim organizacijama. Objasnite oblik saradnje (formalna, neformalna, itd).
Odgovor: Sigurne kuće su otvorene 24 časa, 7 dana u nedjelji. Standardizovana procedura ulaska u sklonište za žrtve nasilja i pravila funkcionisanja skloništa ne postoje, već svaka nevladina organizacija koja vodi sklonište ima svoje procedure i pravila kojih se pridržava. U Crnoj Gori još uvijek patrijahalna ideologija ima veoma jak uticaj, tako da najčešće zbog osjećaja sramote veliki broj žrtava nasilja ne želi da pokrene postupak pred nadležnim institucijama, što nije neophodan uslov da se žrtva smjesti u sigurnu kuću. Ne postoji standardizovano pravilo o dužini boravka žrtava u skloništima, već svaka od tri organizacije to definiše internim pravilima. Sigurne kuće nemaju policijsko obezbjeđenje. Kako bi se obezbijedila sigurnost žrtava i angažovanog osoblja Sigurna ženska kuća u Podgorici i SOS telefon Nikšić su ugradili nadzorne kamere.

U skladu sa Protokolom o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici nadležnost policije je da upozna žrtvu sa mogućnošću odlaska u sklonište, te u slučaju potrebe da žrtvu nasilja odvede u isto. I nadležnost centra za socijalni rad je između ostalog da, ukoliko žrtva traži smještaj izvan svoje porodice, ostvari saradnju sa skloništem ili nevladinom organizacijom koja pruža smještaj žrtvama.

U 2014. godini donijet je Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu5. Pravilnikom je propisano da se usluga smještaja u prihvatilištu-skloništu obezbjeđuje i žrtvama nasilja u porodici. Za 2015. godinu strateškim dokumentima predviđeno je uvođenje sistema licenciranja za organizacije koje pružaju usluge socijalne i dječje zaštite. Licencu za pružaoca usluge izdavaće Ministarstvo rada i socijalnog staranja, ali još uvijek nijesu uspostavljeni formalno pravni preduslovi za to.
MINUS
d. Koliko godina treba da ima žrtva kako bi mogla da boravi u sigurnoj kući? Da li je maloljetnicima dozvoljen boravak? Da li postoje posebna skloništa za maloljetne žrtve nasilja nad ženama i u porodici? Da li osoblje izrađuje individualne planove za bezbjednost žrtve, a, ako je potrebno, i za njihovu djecu? Da li osoblje prolazi obuku prije početka angažmana?
Odgovor: Kao što je već rečeno, svaka od nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće ima svoja pravila i procedure o prijemu žrtva u iste. U Sigurnoj ženskoj kući u Podgorici ne može boraviti maloljetno lice bez roditelja ili staratelja. U SOS skloništu za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, bez roditelja ili staratelja mogu boraviti maloljetne djevojčice starije od 14 godina.
PLUS
d. Koliko godina treba da ima žrtva kako bi mogla da boravi u sigurnoj kući? Da li je maloljetnicima dozvoljen boravak? Da li postoje posebna skloništa za maloljetne žrtve nasilja nad ženama i u porodici? Da li osoblje izrađuje individualne planove za bezbjednost žrtve, a, ako je potrebno, i za njihovu djecu? Da li osoblje prolazi obuku prije početka angažmana?
Odgovor: Kao što je već rečeno, svaka od nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće ima svoja pravila i procedure o prijemu žrtva u iste. U Sigurnoj ženskoj kući u Podgorici ne može boraviti maloljetno lice bez roditelja ili staratelja. U SOS skloništu za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, bez roditelja ili staratelja mogu boraviti maloljetne djevojčice starije od 14 godina. U Sigurnoj ženskoj kući sa majkama ne mogu boraviti stariji maloljetnici (dječaci) ako u tom periodu u skloništu borave djevojčice starije od 14 godina, a u SOS sklonište u Nikšiću ne mogu boraviti dječaci stariji od 15 godina. Navedena ograničenja skloništa su uvela zbog nedostatka ukupnih kapaciteta za kvalitetan odgovor na sve potrebe djece u tom uzrastu i nemogućnosti upravljanja brojnim rizicima. Skloništa izrađuju individualne planove za žene žrtve nasilja. U skloništima za djecu koja su smještena sa majkama ne postoje pisana pravila i procedure za izradu indivualnog plana. Osoblje zaposleno u skloništima za žrtve nasilja prolazi obuku prije angažmana.

Maloljetne žrtve nasilja smještaju se u Centar za podršku djeci i porodici u Bijelom Polju koji postoji od 2008. godine i pruža zaštitu i prihvat djece koja su žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, mučenja i drugih oblika nasilja. Centar je osnovan od strane Opštine Bijelo Polje u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Ministarstvom pravde i UNICEF-om.
MINUS
e. Kako informacije o skloništu dolaze do žrtava – putem policije, centara za socijalni rad, nevladinih organizacija itd.?
Odgovor: Imajući u vidu da skloništa za žrtve nasilja vode nevladine organizacije, informacije o skloništima i dostupnim oblicima pomoći žrtve nasilja dobijaju putem medija, društvenih mreža, dostupnog informativnog materijala i javnih kampanja. U slučaju da se žrtva nasilja prvo obrati za pomoć policiji ili centru za socijalni rad, i ukoliko traži smještaj izvan svoje porodice, nadležne institucije žrtvu upute na sigurne kuće ili kontaktiraju iste.
e. Kako informacije o skloništu dolaze do žrtava – putem policije, centara za socijalni rad, nevladinih organizacija itd.?
Odgovor: Imajući u vidu da skloništa za žrtve nasilja vode nevladine organizacije, informacije o skloništima i dostupnim oblicima pomoći žrtve nasilja dobijaju putem medija, društvenih mreža, dostupnog informativnog materijala i javnih kampanja. U slučaju da se žrtva nasilja prvo obrati za pomoć policiji ili centru za socijalni rad, i ukoliko traži smještaj izvan svoje porodice, nadležne institucije žrtvu upute na sigurne kuće ili kontaktiraju iste.
MINUS
f. Koliko je žrtava bilo smješteno u sigurnim kućama u toku posljednje dvije godine?
Odgovor:

Prema izvještaju WAVE za 2013.godinu u toku 2012 godine, tri skloništa su ukupno smjestila 202 žene i djecu žrtve nasilja (102 žene, i 99 djece) U toku tog perioda, 21 žena je ostala uskraćena za smještaj, zbog nedostatka smještajnog kapaciteta skloništa. Dva od ukupno tri skloništa, nude programe podrške pripadnicama romske populacije.6

PLUS
f. Koliko je žrtava bilo smješteno u sigurnim kućama u toku posljednje dvije godine?
Odgovor:

Prema izvještaju WAVE za 2013.godinu u toku 2012 godine, tri skloništa su ukupno smjestila 202 žene i djecu žrtve nasilja (102 žene, i 99 djece) U toku tog perioda, 21 žena je ostala uskraćena za smještaj, zbog nedostatka smještajnog kapaciteta skloništa. Dva od ukupno tri skloništa, nude programe podrške pripadnicama romske populacije.6

Prema podacima iz Izvještaja o sprovođenju Strategije zaštite od nasilja u porodici u toku 2013. godine smješteno je ukupno 260 osoba.

U toku 2014. godine u Sigurnoj ženskoj kući su smještene 144 žrtve nasilja (71 žena i 73 djece), a u SOS skloništu za žene i djecu žrtve nasilja je boravilo 69 žrtava nasilja (32 žene i 37 djece).

U Prihvatnoj stanici Centara za podršku djeci i porodici u toku 2013. godine smješteno je 25 lica (djece žrtva zlostavljanja i zanemarivanja sa nenasilnim roditeljem).7

MINUS
[1] Član 12 .Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti
[2] Član 64. Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
[3] Član 154.Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
[4] Izvještaj WAVE za 2013.godinu dostupan na http://www.wave-network.org/sites/default/files/03%20Montenegro.pdf
[5] Sl.list CG, broj 26 /14.
[6] 105 Izvještaj WAVE za 2014.godinu dostupno na http://www.wave-network.org/sites/default/files/MONTENEGRO%202014.pdf
[7] Izvještaj o radu Centra za podršku djeci i porodici za 2013.godinu, dostupno na http://www.bijelopolje.co.me/images/pdf/izvjestaj_o_radu_ ju_centar_za_podrsku_djeci_i_porodici_za_2013_godinu.pdf
Sigurna enska kuca AC UBL NSRP Drutvo SOS telefon CZR WAVE EWL
Centar za enska prava SOS telefon Nikic
Savet Evrope
 
Sigurna enska kuca AC UBL NSRP Drutvo SOS telefon CZR WAVE EWL Centar za enska prava SOS telefon Nikic Savet Evrope
 
Kampanju podržavaju:
EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora.
Kampanju podržavaju:
EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora.