|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 23 - Sigurne kuće |
| Članice će preduzeti sve neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi omogućile otvaranje odgovarajućih, lako dostupnih sigurnih kuća u dovoljnom broju za bezbjedan smještaj i proaktivnu pomoć žrtvama nasilja, posebno ženama i njihovoj djeci. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 23 Sigurne kuće | ||
| PITANJA |
| a. Da li u vašoj zemlji postoje sigurne kuće za žrtve nasilja prema ženama i u porodici? Navedite koje žrtve imaju pravo na ovaj smeštaj (prema vrsti nasilja). Koliko sigurnih kuća postoji? Koji su kapaciteti – ukupan broj raspoloživih mjesta? Možete li da navedete odnos broja mjesta prema broju stanovnika – standard je mjesto za jednu porodicu na 10.000 stanovnika. |
| Odgovor: Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti upućuje na socijalno staranje o žrtvi koje uključuje “materijalnu i nematerijalnu pomoć, smještaj i usluge socijalnog rada.1 Istim Zakonom definisano je pravo na pružanje usluge smještaja uključujući i smještaj „u ustanovi, u prihvatilištu – skloništu i u drugim vrstama smještaja”.2 |
 |
| a. Da li u vašoj zemlji postoje sigurne kuće za žrtve nasilja prema ženama i u porodici? Navedite koje žrtve imaju pravo na ovaj smeštaj (prema vrsti nasilja). Koliko sigurnih kuća postoji? Koji su kapaciteti – ukupan broj raspoloživih mjesta? Možete li da navedete odnos broja mjesta prema broju stanovnika – standard je mjesto za jednu porodicu na 10.000 stanovnika. |
|
Odgovor: Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti upućuje na socijalno staranje o žrtvi koje uključuje “materijalnu i nematerijalnu pomoć, smještaj i usluge socijalnog rada.1 Istim Zakonom definisano je pravo na pružanje usluge smještaja uključujući i smještaj „u ustanovi, u prihvatilištu – skloništu i u drugim vrstama smještaja”.2 U Crnoj Gori postoje tri skloništa za žene i djecu žrtve nasilja koje vode ženske NVO (Podgorica, Nikšić i Pljevlja) i jedna Javna ustanova u Bijelom Polju za podršku porodici u kojoj se smještaju žene i djeca žrtve nasilja. Prema izveštaju WAVE po državama za 2013. godinu, u Crnoj Gori postoje 3 skloništa za žene i imaju ukupan kapacitet od 38 mjesta. Na osnovu preporuka Savjeta Evrope Crnoj Gori su potrebna oko 63 mjesta u skloništima za žrtve nasilja, što znači da Crnoj Gori nedostaje 25 mjesta ili 40% od preporučenog broja smještajnih kapaciteta za skloništa. Skloništa za žrtve nasilja pružaju usluge smještaja i hrane, psihološku pomoć i podršku (individualni i grupni rad sa žrtvama nasilja) kao i pravnu pomoć (savjetovanje, pisanje podnesaka i zastupanje žrtava nasilja pred sudom), transport u urgentnim situacijama, uslugu pratnja povjerljivog lica. U skloništima borave žene i djeca koji se nalaze u urgantnim situacijama nasilja. Potrebno je raditi na otvaranju dovoljnog broja sigurnih kuća za žene i djecu žrtve nasilja. |
 |
| b. Da li postoje specijalizovane sigurne kuće za žrtve nasilja prema ženama i u porodici ili su sigurne kuće opšte namjene (obezbjeđivanje smještaja za druge žrtve, beskućnike itd.)? Ko vodi sigurne kuće? Kako se sigurne kuće finansiraju? Da li su usluge koje se pružaju u sigurnim kućama besplatne? |
| Odgovor: U Crnoj Gori sigurne kuće su specijalizovane za podršku ženama i djeci žrtvama nasilja. Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti definiše da se skloništa finansiranju od strane opština3, ali sva skloništa za žrtve nasilja vode ženske nevladine organizacije koje se finansiraju uglavnom iz stranih fondova i donacija, dok je pomoć države sporadična i nedovoljna. |
|
| b. Da li postoje specijalizovane sigurne kuće za žrtve nasilja prema ženama i u porodici ili su sigurne kuće opšte namjene (obezbjeđivanje smještaja za druge žrtve, beskućnike itd.)? Ko vodi sigurne kuće? Kako se sigurne kuće finansiraju? Da li su usluge koje se pružaju u sigurnim kućama besplatne? |
|
Odgovor: U Crnoj Gori sigurne kuće su specijalizovane za podršku ženama i djeci žrtvama nasilja. Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti definiše da se skloništa finansiranju od strane opština3, ali sva skloništa za žrtve nasilja vode ženske nevladine organizacije koje se finansiraju uglavnom iz stranih fondova i donacija, dok je pomoć države sporadična i nedovoljna. Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada je ustupio na privremeno korišćenje kuću koju vodi NVO Sigurna ženska kuća, dok se režijski troškovi i troškovi usluga obezbjeđuju od stranih donacija i putem projekata. NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić je, u cilju bolje zaštite žena i djece žrtava nasilja, u partnerstvu sa Opštinom Nikšić 2010. pokrenula inicijativu za izgradnju skloništa za žene i djecu žrtve nasilja. Zemlju za izgradnju skloništa je obezbijedila Opština Nikšić, i oslobodila organizaciju obaveze plaćanja naknade za komunalno opremanje zemljišta. Međutim, sredstva za izgradnju skloništa, u ukupnom iznosu oko 300 000,00 eura obezbjeđuje SOS telefon Nikšić isključivo od međunarodnih donatora. Prema izvještaju WAVE4 po državama za 2013. godinu skloništa se 70% finansiraju od stranih donacija, 15% od strane države u vidu privremenog finansiranja po osnovu javnih konkursa i 5% privatne donacije. Usluge smještaja, pravne i psihosocijalne podrške i pomoći za žrtve nasilja koje se pružaju u sigurnim kućama su besplatne. |
|
|
| c. Da li su sigurne kuće otvorene 24 časa, 7 dana u nedelji? Da li postoji standardizovana procedura za ulazak u sigurnu kuću? Molim vas, objasnite elemente. Koji uslovi treba da se ispune za boravak u skloništu? Koliko dugo žrtve mogu u njemu da ostanu? Mogu li da dovedu svoju djecu? Da li sigurne kuće imaju tehnički plan bezbjednosti, kao što su kamere, policijsko obezbjeđenje ili druga vrsta profesionalne zaštite itd., kako bi se obezbjedila sigurnost žrtava i angažovanog osoblja? Možete li da pružite informaciju o saradnji sa policijom – da li je ona institucionalizovana ili neformalna (rezultat posebnih protokola ili internih formalnih/ neformalnih ugovora)? Da li sigurne kuće sarađuju sa centrima za socijalni rad, ili nevladinim organizacijama. Objasnite oblik saradnje (formalna, neformalna, itd). |
| Odgovor: Sigurne kuće su otvorene 24 časa, 7 dana u nedjelji. Standardizovana procedura ulaska u sklonište za žrtve nasilja i pravila funkcionisanja skloništa ne postoje, već svaka nevladina organizacija koja vodi sklonište ima svoje procedure i pravila kojih se pridržava. U Crnoj Gori još uvijek patrijahalna ideologija ima veoma jak uticaj, tako da najčešće zbog osjećaja sramote veliki broj žrtava nasilja ne želi da pokrene postupak pred nadležnim institucijama, što nije neophodan uslov da se žrtva smjesti u sigurnu kuću. Ne postoji standardizovano pravilo o dužini boravka žrtava u skloništima, već svaka od tri organizacije to definiše internim pravilima. Sigurne kuće nemaju policijsko obezbjeđenje. Kako bi se obezbijedila sigurnost žrtava i angažovanog osoblja Sigurna ženska kuća u Podgorici i SOS telefon Nikšić su ugradili nadzorne kamere. |
|
| c. Da li su sigurne kuće otvorene 24 časa, 7 dana u nedelji? Da li postoji standardizovana procedura za ulazak u sigurnu kuću? Molim vas, objasnite elemente. Koji uslovi treba da se ispune za boravak u skloništu? Koliko dugo žrtve mogu u njemu da ostanu? Mogu li da dovedu svoju djecu? Da li sigurne kuće imaju tehnički plan bezbjednosti, kao što su kamere, policijsko obezbjeđenje ili druga vrsta profesionalne zaštite itd., kako bi se obezbjedila sigurnost žrtava i angažovanog osoblja? Možete li da pružite informaciju o saradnji sa policijom – da li je ona institucionalizovana ili neformalna (rezultat posebnih protokola ili internih formalnih/ neformalnih ugovora)? Da li sigurne kuće sarađuju sa centrima za socijalni rad, ili nevladinim organizacijama. Objasnite oblik saradnje (formalna, neformalna, itd). |
|
Odgovor: Sigurne kuće su otvorene 24 časa, 7 dana u nedjelji. Standardizovana procedura ulaska u sklonište za žrtve nasilja i pravila funkcionisanja skloništa ne postoje, već svaka nevladina organizacija koja vodi sklonište ima svoje procedure i pravila kojih se pridržava. U Crnoj Gori još uvijek patrijahalna ideologija ima veoma jak uticaj, tako da najčešće zbog osjećaja sramote veliki broj žrtava nasilja ne želi da pokrene postupak pred nadležnim institucijama, što nije neophodan uslov da se žrtva smjesti u sigurnu kuću. Ne postoji standardizovano pravilo o dužini boravka žrtava u skloništima, već svaka od tri organizacije to definiše internim pravilima. Sigurne kuće nemaju policijsko obezbjeđenje. Kako bi se obezbijedila sigurnost žrtava i angažovanog osoblja Sigurna ženska kuća u Podgorici i SOS telefon Nikšić su ugradili nadzorne kamere. U skladu sa Protokolom o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici nadležnost policije je da upozna žrtvu sa mogućnošću odlaska u sklonište, te u slučaju potrebe da žrtvu nasilja odvede u isto. I nadležnost centra za socijalni rad je između ostalog da, ukoliko žrtva traži smještaj izvan svoje porodice, ostvari saradnju sa skloništem ili nevladinom organizacijom koja pruža smještaj žrtvama. U 2014. godini donijet je Pravilnik o bližim uslovima za pružanje i korišćenje, normativima i minimalnim standardima usluge smještaja u prihvatilištu-skloništu5. Pravilnikom je propisano da se usluga smještaja u prihvatilištu-skloništu obezbjeđuje i žrtvama nasilja u porodici. Za 2015. godinu strateškim dokumentima predviđeno je uvođenje sistema licenciranja za organizacije koje pružaju usluge socijalne i dječje zaštite. Licencu za pružaoca usluge izdavaće Ministarstvo rada i socijalnog staranja, ali još uvijek nijesu uspostavljeni formalno pravni preduslovi za to. |
|
|
| d. Koliko godina treba da ima žrtva kako bi mogla da boravi u sigurnoj kući? Da li je maloljetnicima dozvoljen boravak? Da li postoje posebna skloništa za maloljetne žrtve nasilja nad ženama i u porodici? Da li osoblje izrađuje individualne planove za bezbjednost žrtve, a, ako je potrebno, i za njihovu djecu? Da li osoblje prolazi obuku prije početka angažmana? |
| Odgovor: Kao što je već rečeno, svaka od nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće ima svoja pravila i procedure o prijemu žrtva u iste. U Sigurnoj ženskoj kući u Podgorici ne može boraviti maloljetno lice bez roditelja ili staratelja. U SOS skloništu za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, bez roditelja ili staratelja mogu boraviti maloljetne djevojčice starije od 14 godina. |
|
| d. Koliko godina treba da ima žrtva kako bi mogla da boravi u sigurnoj kući? Da li je maloljetnicima dozvoljen boravak? Da li postoje posebna skloništa za maloljetne žrtve nasilja nad ženama i u porodici? Da li osoblje izrađuje individualne planove za bezbjednost žrtve, a, ako je potrebno, i za njihovu djecu? Da li osoblje prolazi obuku prije početka angažmana? |
|
Odgovor: Kao što je već rečeno, svaka od nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće ima svoja pravila i procedure o prijemu žrtva u iste. U Sigurnoj ženskoj kući u Podgorici ne može boraviti maloljetno lice bez roditelja ili staratelja. U SOS skloništu za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, bez roditelja ili staratelja mogu boraviti maloljetne djevojčice starije od 14 godina. U Sigurnoj ženskoj kući sa majkama ne mogu boraviti stariji maloljetnici (dječaci) ako u tom periodu u skloništu borave djevojčice starije od 14 godina, a u SOS sklonište u Nikšiću ne mogu boraviti dječaci stariji od 15 godina. Navedena ograničenja skloništa su uvela zbog nedostatka ukupnih kapaciteta za kvalitetan odgovor na sve potrebe djece u tom uzrastu i nemogućnosti upravljanja brojnim rizicima. Skloništa izrađuju individualne planove za žene žrtve nasilja. U skloništima za djecu koja su smještena sa majkama ne postoje pisana pravila i procedure za izradu indivualnog plana. Osoblje zaposleno u skloništima za žrtve nasilja prolazi obuku prije angažmana. Maloljetne žrtve nasilja smještaju se u Centar za podršku djeci i porodici u Bijelom Polju koji postoji od 2008. godine i pruža zaštitu i prihvat djece koja su žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, mučenja i drugih oblika nasilja. Centar je osnovan od strane Opštine Bijelo Polje u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Ministarstvom pravde i UNICEF-om. |
|
|
| e. Kako informacije o skloništu dolaze do žrtava – putem policije, centara za socijalni rad, nevladinih organizacija itd.? |
| Odgovor: Imajući u vidu da skloništa za žrtve nasilja vode nevladine organizacije, informacije o skloništima i dostupnim oblicima pomoći žrtve nasilja dobijaju putem medija, društvenih mreža, dostupnog informativnog materijala i javnih kampanja. U slučaju da se žrtva nasilja prvo obrati za pomoć policiji ili centru za socijalni rad, i ukoliko traži smještaj izvan svoje porodice, nadležne institucije žrtvu upute na sigurne kuće ili kontaktiraju iste. |
| e. Kako informacije o skloništu dolaze do žrtava – putem policije, centara za socijalni rad, nevladinih organizacija itd.? |
| Odgovor: Imajući u vidu da skloništa za žrtve nasilja vode nevladine organizacije, informacije o skloništima i dostupnim oblicima pomoći žrtve nasilja dobijaju putem medija, društvenih mreža, dostupnog informativnog materijala i javnih kampanja. U slučaju da se žrtva nasilja prvo obrati za pomoć policiji ili centru za socijalni rad, i ukoliko traži smještaj izvan svoje porodice, nadležne institucije žrtvu upute na sigurne kuće ili kontaktiraju iste. |
|
|
| f. Koliko je žrtava bilo smješteno u sigurnim kućama u toku posljednje dvije godine? |
|
Odgovor: Prema izvještaju WAVE za 2013.godinu u toku 2012 godine, tri skloništa su ukupno smjestila 202 žene i djecu žrtve nasilja (102 žene, i 99 djece) U toku tog perioda, 21 žena je ostala uskraćena za smještaj, zbog nedostatka smještajnog kapaciteta skloništa. Dva od ukupno tri skloništa, nude programe podrške pripadnicama romske populacije.6 |
|
| f. Koliko je žrtava bilo smješteno u sigurnim kućama u toku posljednje dvije godine? |
|
Odgovor: Prema izvještaju WAVE za 2013.godinu u toku 2012 godine, tri skloništa su ukupno smjestila 202 žene i djecu žrtve nasilja (102 žene, i 99 djece) U toku tog perioda, 21 žena je ostala uskraćena za smještaj, zbog nedostatka smještajnog kapaciteta skloništa. Dva od ukupno tri skloništa, nude programe podrške pripadnicama romske populacije.6 |
|
|
|
[1] Član 12 .Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti [2] Član 64. Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. [3] Član 154.Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. [4] Izvještaj WAVE za 2013.godinu dostupan na http://www.wave-network.org/sites/default/files/03%20Montenegro.pdf [5] Sl.list CG, broj 26 /14. [6] 105 Izvještaj WAVE za 2014.godinu dostupno na http://www.wave-network.org/sites/default/files/MONTENEGRO%202014.pdf [7] Izvještaj o radu Centra za podršku djeci i porodici za 2013.godinu, dostupno na http://www.bijelopolje.co.me/images/pdf/izvjestaj_o_radu_ ju_centar_za_podrsku_djeci_i_porodici_za_2013_godinu.pdf |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
