|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 21 - Pomoć kod pojedinačnih odnosno kolektivnih žalbi |
| Članice će obezbijediti da žrtve imaju informacije i pristup važećim regionalnim i međunarodnim mehanizmima za individualne/ kolektivne žalbe. Članice će promovisati pružanje senzitivne i informisane pomoći žrtvama prilikom ulaganja takvih žalbi. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 21 Pomoć kod pojedinačnih odnosno kolektivnih žalbi | ||
| PITANJA |
| a. Da li je vaša zemlja potpisala ili ratifikovala relevantne međudržavne instrumente u pogledu ljudskih prava i prava žena (Konvencija Savjeta Evrope o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, CEDAW, Evropska socijalna povelja, Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Evropska konvencija o obeštećenju za žrtve nasilnih zločina)? Navedite status. Da li su stavljene rezerve na specifične članove? Navedite koje su. |
| Odgovor: Crna Gora ratifikovala je sve pobrojane međudržavne instrumente. Crna Gora je stavila rezerve samo na nekoliko članova Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i to u pogledu čl. 5, st. 1, t. c i čl. 6. st 1 i 3 i u odnosu na čl. 30, st. 2 Konvencije o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. |
| a. Da li je vaša zemlja potpisala ili ratifikovala relevantne međudržavne instrumente u pogledu ljudskih prava i prava žena (Konvencija Savjeta Evrope o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, CEDAW, Evropska socijalna povelja, Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Evropska konvencija o obeštećenju za žrtve nasilnih zločina)? Navedite status. Da li su stavljene rezerve na specifične članove? Navedite koje su. |
| Odgovor: Crna Gora ratifikovala je sve pobrojane međudržavne instrumente. Crna Gora je stavila rezerve samo na nekoliko članova Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i to u pogledu čl. 5, st. 1, t. c i čl. 6. st 1 i 3 i u odnosu na čl. 30, st. 2 Konvencije o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. |
 |
| b. Da li je država dužna da pruži informacije o međudržavnim organima kojima žrtve mogu da se obrate pošto iscrpe sve državne pravne lekove? Ako postoji, da li ova informacija obuhvata informacije o pravilima prihvatljivosti i proceduralnim zahtjevima u vezi sa važećim žalbama? Ko je odgovoran da obezbjedi takvu informaciju po državnom zakonu? Da li je to besplatno? Koji organ prati njihov rad i ko se stara o tome da žrtve dobiju stručne savjete? |
| Odgovor: Shodno važećem zakonodavstvu, samo jedan zakon propisuje ovu vrstu obaveze, a to je Zakon o zabrani diskriminacije. Prema Zakonu, Zaštitnik/ca za ljudska prava, kao centralna institucija nadležna za zaštitu od diskriminacije, u okviru svoje nadležnosti podnosiocu/teljki pritužbe koji/a smatra da je diskriminisan/a od strane organa, privrednog društva, drugog pravnog lica, preduzetnika i fizičkog lica daje potrebna obavještenja o njegovim/njenim pravima i obavezama, kao i mogućnostima sudske i druge zaštite. |
 |
| b. Da li je država dužna da pruži informacije o međudržavnim organima kojima žrtve mogu da se obrate pošto iscrpe sve državne pravne lekove? Ako postoji, da li ova informacija obuhvata informacije o pravilima prihvatljivosti i proceduralnim zahtjevima u vezi sa važećim žalbama? Ko je odgovoran da obezbjedi takvu informaciju po državnom zakonu? Da li je to besplatno? Koji organ prati njihov rad i ko se stara o tome da žrtve dobiju stručne savjete? |
|
Odgovor: Shodno važećem zakonodavstvu, samo jedan zakon propisuje ovu vrstu obaveze, a to je Zakon o zabrani diskriminacije. Prema Zakonu, Zaštitnik/ca za ljudska prava, kao centralna institucija nadležna za zaštitu od diskriminacije, u okviru svoje nadležnosti podnosiocu/teljki pritužbe koji/a smatra da je diskriminisan/a od strane organa, privrednog društva, drugog pravnog lica, preduzetnika i fizičkog lica daje potrebna obavještenja o njegovim/njenim pravima i obavezama, kao i mogućnostima sudske i druge zaštite. S obzirom na to da Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje da nasilje po osnovu pola može predstavljati oblik diskriminacije žena, Zaštitnik/ca bi bio/bila u obavezi da pruži gore navedenu pomoć i potrebna obavještenja strankama koje se žale na rodno zasnovano nasilje. Zaštitnik/ca pruža obavještenja strankama besplatno. Iako je Zaštitnik/ca shodno Ustavu nezavisna institucija, nadzor nad njenim radom ostvaruje Skupština putem godišnjih izvještaja, koje Zaštitnik/ca njoj upućuje. Takođe, rad Zaštitnika/ce je nadziran i od strane Odbora za ljudska prava i slobode, na način što Odbor postupa po predstavkama građana, ukoliko podnosilac predstavke nije zadovoljan načinom na koji je postupila institucija Zaštitnika/ce. |
|
|
| c. Da li državni organi (na primer, policija, tužilaštvo itd.), advokatske komore, opštinske kancelarije za pružanje pravne pomoći, NVO, ili drugi akteri pružaju pomoć i/ili daju pravne savjete o žalbenim mehanizmima? Navedite. Da li je to besplatno? Ko prati njihov rad i ko se stara o tome da žrtve dobiju stručne savjete? |
| Odgovor: Pripadnici/ce policije, tužilaštva i suda, centra za socijalni rad nemaju u okviru svojih dužnosti propisanu obavezu da pružaju bilo kakvu pomoć povodom mogućnosti žrtve da podnese žalbu ili drugu predstavku određenoj međunarodnoj instituciji. Poučavanje o pravima se zakonski svodi na mogućnosti i prava žrtve u okviru domaćeg pravnog poretka. U pogledu stručno pravne pomoći, odredbama Ustava zajemčeno je svakome pravo na pravnu pomoć, koju pružaju advokatura i druge službe, u skladu sa zakonom. Zajmečeno je pravo i na besplatnu pravnu pomoć u skladu sa posebnim zakonom. |
|
| c. Da li državni organi (na primer, policija, tužilaštvo itd.), advokatske komore, opštinske kancelarije za pružanje pravne pomoći, NVO, ili drugi akteri pružaju pomoć i/ili daju pravne savjete o žalbenim mehanizmima? Navedite. Da li je to besplatno? Ko prati njihov rad i ko se stara o tome da žrtve dobiju stručne savjete? |
|
Odgovor: Pripadnici/ce policije, tužilaštva i suda, centra za socijalni rad nemaju u okviru svojih dužnosti propisanu obavezu da pružaju bilo kakvu pomoć povodom mogućnosti žrtve da podnese žalbu ili drugu predstavku određenoj međunarodnoj instituciji. Poučavanje o pravima se zakonski svodi na mogućnosti i prava žrtve u okviru domaćeg pravnog poretka. U pogledu stručno pravne pomoći, odredbama Ustava zajemčeno je svakome pravo na pravnu pomoć, koju pružaju advokatura i druge službe, u skladu sa zakonom. Zajmečeno je pravo i na besplatnu pravnu pomoć u skladu sa posebnim zakonom. Stoga, u segmentu obezbjeđenja pravne pomoći fizičkim licima o međunarodnim žalbenim mehanizmima svakako najrelevantnija jeste oblast pružanja besplatne pravne pomoći koju pružaju advokati. Iako Zakon о besplatnoj pravnoj pomoći1 ne predviđa eksplicitno savjetovanje u pogledu međunarodnih žalbenih mehanizama, isto nije isključeno i može se podvesti pod oblik besplatne pravne pomoći - pružanje pravnih savjeta i obavještenja - a posebno ako se ima u vidu to da pravna pomoć u sastavljanju pismena podrazumijeva i sastavljanje akta kojim se inicira postupak zaštite pred Evropskim sudom za ljudska prava. 2 Nadzor nad kvalitetom pružanja besplаtne pravne pomoći vrši organ pred kojim se vodi postupak u kojem je odobrena besplatna pravna pomoć, s tim što je ovo u konkretnom slučaju neprimjenjivo na ženske NVO koje pružaju besplatnu pravnu pomoć žrtvama nasilja. Pitanje besplatne pravne pomoći je detaljnije obrađeno u okviru čl. 57 Konvencije. |
|
|
|
[1] Službeni list Crne Gore, br. 20/2011-21. [2] Čl. 23 Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
