|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 16 - Programi preventivne intervencije i programi za rad sa poÄiniocima nasilja |
|
1. ÄŒlanice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere za osnivanje i podršku programa, koji imaju za cilj da poÄinioci nasilja u porodici nauÄe i usvoje nenasilno ponašanje u meÄ‘uljudskim odnosima u pogledu sprjeÄavanja daljeg nasilja i izmjene obrazaca nasilnog ponašanja. 2. ÄŒlanice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere za osnivanje i podršku programa za rad sa uÄiniocima, posebno seksualnim prestupnicima, koji imaju za cilj sprjeÄavanje ponavljanja kriviÄnog djela. 3. Prilikom preduzimanja mjera iz st. 1 i 2 Älanice će obezbjediti da bezbjednost, podrška za žrtve i njihova ljudska prava budu od primarnog znaÄaja i da, prema potrebi, osnivanje i sprovoÄ‘enje tih programa bude u bliskoj saradnji sa specijalizovanim službama za podršku žrtvama. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 16 Programi preventivne intervencije i programi za rad sa poÄiniocima nasilja | ||
| PITANJA |
| a. Da li u vašoj zemlji postoje programi za uÄinioce nasilja prema ženama i u porodici? Kada su poÄeli? Ko vodi ove programe? Da li je program akreditovan, a ako jeste, navedite ko ga akredituje. Da li se ovi programi prate i/ili procjenjuju i ko to radi? Navedite elemente. Ko finansira ove programe? Koliko je uÄinilaca nasilja uÄestvovalo u ovim programima? Koliko dugo programi traju? Ko su treneri (u odnosu na profesiju, traženo iskustvo, da li prolaze specifiÄne treninge kao uslov, da li su oni muškog ili ženskog pola)? |
| Odgovor: |
| a. Da li u vašoj zemlji postoje programi za uÄinioce nasilja prema ženama i u porodici? Kada su poÄeli? Ko vodi ove programe? Da li je program akreditovan, a ako jeste, navedite ko ga akredituje. Da li se ovi programi prate i/ili procjenjuju i ko to radi? Navedite elemente. Ko finansira ove programe? Koliko je uÄinilaca nasilja uÄestvovalo u ovim programima? Koliko dugo programi traju? Ko su treneri (u odnosu na profesiju, traženo iskustvo, da li prolaze specifiÄne treninge kao uslov, da li su oni muškog ili ženskog pola)? |
| Odgovor: |
 |
| b. PodstiÄe li program uÄinioce da preuzmu odgovornost za svoje postupke i da preispitaju svoje stavove prema ženama? Koji se teorijski/konceptualni okvir o nasilju prema ženama i u porodici koristi u ovom programu? Da li se nasilju prema ženama i u porodici prilazi iz perspektive rodne nejednakosti i da li je ona eksplicitno priznata kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije? Da li se program bavi širokim opsegom posljedica po žrtve, porodicu, posebno djecu, i društvo uopšte? |
| Odgovor: |
| b. PodstiÄe li program uÄinioce da preuzmu odgovornost za svoje postupke i da preispitaju svoje stavove prema ženama? Koji se teorijski/konceptualni okvir o nasilju prema ženama i u porodici koristi u ovom programu? Da li se nasilju prema ženama i u porodici prilazi iz perspektive rodne nejednakosti i da li je ona eksplicitno priznata kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije? Da li se program bavi širokim opsegom posljedica po žrtve, porodicu, posebno djecu, i društvo uopšte? |
| Odgovor: |
|
|
| c. Da li profesionalci/treneri koji kreiraju/vode program saraÄ‘uju sa službama za podršku ženama, organima unutrašnjih poslova, pravosuÄ‘em, službama koje prate uslovni otpust i službama za zaštitu dece kako bi se osigurala bezbjednost žrtve i djece? Ako je odgovor potvrdan, objasnite naÄin saradnje (redovne konsultacije, priprema sastanaka, ad hoc dogaÄ‘aji, itd). Da li se koordinacija dešava prije, poslije ili tokom programa? |
| Odgovor: |
| c. Da li profesionalci/treneri koji kreiraju/vode program saraÄ‘uju sa službama za podršku ženama, organima unutrašnjih poslova, pravosuÄ‘em, službama koje prate uslovni otpust i službama za zaštitu dece kako bi se osigurala bezbjednost žrtve i djece? Ako je odgovor potvrdan, objasnite naÄin saradnje (redovne konsultacije, priprema sastanaka, ad hoc dogaÄ‘aji, itd). Da li se koordinacija dešava prije, poslije ili tokom programa? |
| Odgovor: |
|
|
| d. Da li je uÄešÄ‡e u programu dobrovoljno ili je na zahtev suda ili drugog organa? Pre nego što uÄinilac poÄne sa programom, da li neko od nadležnih organa ili organizacije unaprijed daje procjenu o bezbjednosti i sigurnosti žrtve? Ako je odgovor potvrdan, ko daje procjenu i na osnovu kojih kriterijuma? |
| Odgovor: |
| d. Da li je uÄešÄ‡e u programu dobrovoljno ili je na zahtev suda ili drugog organa? Pre nego što uÄinilac poÄne sa programom, da li neko od nadležnih organa ili organizacije unaprijed daje procjenu o bezbjednosti i sigurnosti žrtve? Ako je odgovor potvrdan, ko daje procjenu i na osnovu kojih kriterijuma? |
| Odgovor: |
|
|
| e. Ko prati uÄinioce pošto završe sa programom? Ako ih neko prati, objasnite kako i koji su razlozi/ osnovi za praćenje uÄinioca (sudska odluka, zakon itd.). Navedite jesu li uÄinioci dužni da se javljaju nekome, da uÄestvuju u drugim tipovima programa itd.? Molim vas, objasnite. Kako se prikupljaju informacije o ponašanju uÄinioca posle završenog programa? Da li se žrtva konsultuje povodom toga? Ukoliko je odgovor potvrdan, molimo vas, objasnite ko stupa u kontakt sa žrtvom i kako. |
| Odgovor: |
| e. Ko prati uÄinioce pošto završe sa programom? Ako ih neko prati, objasnite kako i koji su razlozi/ osnovi za praćenje uÄinioca (sudska odluka, zakon itd.). Navedite jesu li uÄinioci dužni da se javljaju nekome, da uÄestvuju u drugim tipovima programa itd.? Molim vas, objasnite. Kako se prikupljaju informacije o ponašanju uÄinioca posle završenog programa? Da li se žrtva konsultuje povodom toga? Ukoliko je odgovor potvrdan, molimo vas, objasnite ko stupa u kontakt sa žrtvom i kako. |
| Odgovor: |
|
|
| f. Da li je program dio kazne za izvršeno djelo nasilja prema ženama i u porodici? Da li je moguće uÄestvovati u programu prije presude (u toku istrage ili suÄ‘enja, na primer)? Da li se potencijalni uÄinioci mogu ukljuÄiti u program prije izricanja presude? |
|
Odgovor: U okviru Zakona o zaštiti od nasilja u porodici jedna od 5 zaštitnih mjera jeObavezni psihosocijalni tretman nasilnika. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je 2013. donijelo Pravilnik o bližem naÄinu sprovoÄ‘enja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tremana, ali informacije o njegovom usvajanju nema ni jedan od subjekata koji rade na rješavanju problema nasilja u porodici.1 ZnaÄajno je istaći da iako je Ministarstvo rada i socijalnog staranja donijelo Pravilnik njegova implementacija je u najvećoj mjeri obaveza zdravstvenih ustanova koje su pod ingerencijom Ministarstva zdravlja. |
 |
| f. Da li je program dio kazne za izvršeno djelo nasilja prema ženama i u porodici? Da li je moguće uÄestvovati u programu prije presude (u toku istrage ili suÄ‘enja, na primer)? Da li se potencijalni uÄinioci mogu ukljuÄiti u program prije izricanja presude? |
|
Odgovor: U okviru Zakona o zaštiti od nasilja u porodici jedna od 5 zaštitnih mjera jeObavezni psihosocijalni tretman nasilnika. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je 2013. donijelo Pravilnik o bližem naÄinu sprovoÄ‘enja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tremana, ali informacije o njegovom usvajanju nema ni jedan od subjekata koji rade na rješavanju problema nasilja u porodici.1 ZnaÄajno je istaći da iako je Ministarstvo rada i socijalnog staranja donijelo Pravilnik njegova implementacija je u najvećoj mjeri obaveza zdravstvenih ustanova koje su pod ingerencijom Ministarstva zdravlja. Pravilnikom je propisano mjesto sprovoÄ‘enja zaštitne mjere i sastav struÄnog tima, ali konkretni programi psihosocijlanog tretmana za poÄinioce nasilja nijesu izvodljivi jer u Pravilniku ne postoji metodologija, vrste i trajanja i model tretmana. Kroz istraživanje „NauÄi, odluÄi, nasilje iskljuÄi“2 identifikovano je slabo razumijevanje i nedovoljna komunikacija meÄ‘u državnim organima, kao i nedostatak razlikovanja zavisniÄkog i nasilniÄkog tretmana3 što rezultira neprimjenjivanjem ove zaštitne mjere iako je prošlo pet godina od usvajanja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a dvije od usvajanja potrebnog Pravilnika. Konstatovan je i nedostatak kapaciteta i nepovezanost javnih institucija da adekvatno poÄnu da sprovode ovu mjeru. Pravilnik predviÄ‘a da se edukovani struÄni tim za sprovoÄ‘enje psihosocijalnog tretmana formira od strane nadležnog organa zdravstvene ustanove i da taj tim Äine struÄnjaci iz oblasti psihijatrije, psiholog, socijalni radnik i medicinska sestra. Kroz istraživanje je utvrÄ‘eno da ni u jednom Domu zdravlja u Crnoj Gori nije formiran ovaj tim, a institucije i organizacije koje se bave pitanjima porodiÄnog nasilja nijesu imale saznanje da je Sud ili organ za prekršaje nekada izrekao ovu zaštitnu mjeru.4 Sa druge strane, intervjuisani iz Centra bezbijednosti u Nikšiću iz dosadašnjeg rada i iskustva istiÄe kako postoji velika potreba za izricanjem te mjere. Važno je istaći da kada bi se sprovodila ova mjera, žrtve bi svakako dobile kvalitetniju i sveobuhvatniju zaštitu, a opterećenjezdravstvenog, socijalnog, pravosudnog, kazneno-popravnog sistema bi bio smanjen uz istovremeno potpunije ostvarivanje ljudskih prava. Preporuke iz, već citiranog istraživanja, jedinog koje je do sada u Crnoj Gori tretiralo navedenu problematiku su: - imenovanje i edukacija odgovornih osoba u lokalnim zdravstvenim ustanovama, - edukacija osoblja u ostalim relevantnim institucijama (socijalne službe, sudovi, policija), - uspostavljanje naÄina i obrazaca izvještavanja koje Dom zdravlja i CSR trebaju podnositi pravosudnim organima - odrediti modalitet, metodologiju i dužinu trajanja tretmana na naÄin da bude usklaÄ‘eno sa potrebama i kapacitetima javnih institucija |
|
|
| g. Da li postoje statistiÄki podaci o stopi povrata uÄinilaca koji su prošli program? Mogu li uÄinioci koji ponove kriviÄno djelo da se ukljuÄe u program prvi put i/ili ponovo (pošto su završili program i ponovo poÄinili nasilje prema ženama ili u porodici)? |
| Odgovor: |
| g. Da li postoje statistiÄki podaci o stopi povrata uÄinilaca koji su prošli program? Mogu li uÄinioci koji ponove kriviÄno djelo da se ukljuÄe u program prvi put i/ili ponovo (pošto su završili program i ponovo poÄinili nasilje prema ženama ili u porodici)? |
| Odgovor: |
|
|
| h. Da li postoje podaci o uÄiniocima koji su se ukljuÄili u program i podaci o onima koji završe program (starost, zanimanje, vrsta nasilja, prethodne presude, radni status, socijalno poreklo itd.)? |
| Odgovor: Pitanja pod g i h nisu primjenjiva. |
| h. Da li postoje podaci o uÄiniocima koji su se ukljuÄili u program i podaci o onima koji završe program (starost, zanimanje, vrsta nasilja, prethodne presude, radni status, socijalno poreklo itd.)? |
| Odgovor: Pitanja pod g i h nisu primjenjiva. |
|
|
|
[1] Analiza primjene zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana za poÄinioce nasilja na teritoriji opštine Nikšić, NVO NEPSIS i NVO SOS telefon Nikšić, septembar 2014., vidjeti na http://www.sosnk.org/category/publikacije/izvjestaji/ [2] Analiza primjene zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana za poÄinioce nasilja na teritoriji opštine Nikšić, NVO NEPSIS i NVO SOS telefon Nikšić, septembar 2014., vidjeti na http://www.sosnk.org/category/publikacije/izvjestaji/ [3] Analiza primjene zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana za poÄinioce nasilja na teritoriji opštine Nikšić, NVO NEPSIS i NVO SOS telefon Nikšić, septembar 2014., vidjeti na: http://www.sosnk.org/category/publikacije/izvjestaji/ [4] U istraživanju koje su sproveli NVO Nepsis iz Nikšića u saradnji sa SOS telefonom Nikšić Centar za mentalno zdravlje Nikšić u okviru projekta Zagovaranje sprovoÄ‘enja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana za poÄinioce nasilja“ anketirane su institucije iz opštine Nikšić koje se bave pitanjima porodiÄnog nasilja, Institucije su pokazale da postoji velika potreba za sprovoÄ‘enjem ovakvog tretmana. |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
