|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 15 - Obuka stručnjaka |
|
1. Članice će obezbjediti odnosno ojačati odgovarajuće obuke za nadležne stručnjake koji se bave žrtvama ili učiniocima svih djela nasilja obuhvaćenih Konvencijom, u vezi: sprječavanja i otkrivanja takvog nasilja, jednakosti između žena i muškaraca, potrebama i pravima žrtava, kao i o sprječavanju sekundarne viktimizacije. 2. Članice će obezbjediti da obuke iz stava 1 ovog člana uključe i obuku o koordiniranoj saradnji više organa radi sveobuhvatnog i odgovrajućeg upućivanja u slučajevima nasilja obuhvaćenog Konvencijom. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 15 Obuka stručnjaka | ||
| PITANJA |
| a. Kakva se vrsta stručnog usavršavanja pruža gore navedenim grupama zaposlenih ili drugim subjektima (NVO, na primer)? Navedite da li to usavršavanje sadrži aspekte: (a) prevencije i otkrivanja određene vrste nasilja, (b) principe ravnopravnosti žena i muškaraca, (c) potrebe i prava žrtava, i/ili (d) kako spriječiti sekundarnu viktimizaciju. Da li je to stručno usavršavanje pri fakultetu ili školi, ili pak obuka na radnome mestu? |
| Odgovor: Kada su u pitanju obuke državnih službenika i namještenika, rodna ravnopravnost je jedna od tema u okviru Programa stručnog usavršavanja državnih službenika i namještenika za 2013. i 2014. koji sprovodi Uprava za kadrove. Međutim, interesovanje za ovu temu u 2014. godini nije bilo veliko, pa je Uprava za kadrove organizovala samo jednu obuku na temu rodne ravnopravnosti1. I Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sprovodi predavanja na temu rodne ravnopravnosti, sa grupom trenera iz različitih institucija, međutim program nije akreditovan i ne postoji kurikulum. Obuka pravosudnih organa je u nadležnosti Centra za obuku nosilaca pravosudne funkcije koji fukcioniše pri Vrhovnom sudu Crne Gore, a normativno je uređena Zakonom o edukaciji u pravosudnim organima2. |
 |
| a. Kakva se vrsta stručnog usavršavanja pruža gore navedenim grupama zaposlenih ili drugim subjektima (NVO, na primer)? Navedite da li to usavršavanje sadrži aspekte: (a) prevencije i otkrivanja određene vrste nasilja, (b) principe ravnopravnosti žena i muškaraca, (c) potrebe i prava žrtava, i/ili (d) kako spriječiti sekundarnu viktimizaciju. Da li je to stručno usavršavanje pri fakultetu ili školi, ili pak obuka na radnome mestu? |
|
Odgovor: Kada su u pitanju obuke državnih službenika i namještenika, rodna ravnopravnost je jedna od tema u okviru Programa stručnog usavršavanja državnih službenika i namještenika za 2013. i 2014. koji sprovodi Uprava za kadrove. Međutim, interesovanje za ovu temu u 2014. godini nije bilo veliko, pa je Uprava za kadrove organizovala samo jednu obuku na temu rodne ravnopravnosti1. I Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sprovodi predavanja na temu rodne ravnopravnosti, sa grupom trenera iz različitih institucija, međutim program nije akreditovan i ne postoji kurikulum. Obuka pravosudnih organa je u nadležnosti Centra za obuku nosilaca pravosudne funkcije koji fukcioniše pri Vrhovnom sudu Crne Gore, a normativno je uređena Zakonom o edukaciji u pravosudnim organima2. Edukacije se odnose na teme iz različitih pravnih i drugih oblasti zavisno od potreba pravosuđa i u skladu sa programom rada i reformskim aktivnostima u pravosuđu. Obuhvataju razne pravne oblasti, kao što su: primjena zakona i drugih propisa sa akcentom na novo zakonodavstvo, poznavanje najznačajnijih oblasti međunarodnog prava, međunarodnih standarda i preporuka uključujući pravo EU i pitanje ljudskih prava. Centar je u saradnji sa UNDP učestovao u organizaciji seminara za obuku pravosudnih organa o nasilju u porodici i multisketorskoj saradnji. Većinu obuka koje se organizuju za državne institucije su obuke na radnom mjestu u vidu seminara, predavanja, okruglih stolova. Najveći broj edukacija koje uključuju aspekt rodno zasnovanog nasilja i prava žrtava su organizovale ženske nevladine organizacije, u pomoć međunarodnih donatora. Kroz Program rodne ravnopravnosti IPA 2010, koji je sproveo UNDP u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava -Odjeljenjem za rodnu ravnopravnost i uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, organizovana je u toku 2012. godine petodnevna obuka za 20 trenera/ica o implementaciji Protokola o postupanju institucija u slučajevima nasilja u porodici3 iz redova policije i centara za socijalni rad. Obuka je organizovana u cilju obezbijeđivanja standardizovanog pristupa svih policajaca, socijalnih radnika, nevladinih organizacija i svih drugih relevantnih učesnika/ca u procesu zaštite i podrške žrtvama nasilja. Svi treneri/ice su po završenoj obuci dobili sertifikate i ušli u proces edukacije pripadnika policije i stručnih radnika u centrima za socijalni rad. Tokom novembra i decembra 2012. godine, nevladine oranizacije SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i Centar za ženska prava, u okviru istog programa, organizovale su 11 dvodnevnih treninga u 10 gradova za 220 polaznika/ca. Cilj treninga je bio da se zaposleni u Upravi policije, centrima za socijalni rad i zdravstvenim službama upoznaju sa primjenom Protokola o postupanju institucija u slučajevima nasilja u porodici i principima međusektorske saradnje, senzibilisanje za problematikuporodičnog nasilja kao i upoznavanje sa principima rada sa žrtvama4. Tokom 2013. godine, kroz isti program nastavljene su obuke za pravosudne organe i organe za prekršaje, kao i za članove multidisciplinarnih timova iz deset gradova u kojima su formirani. U okviru izrade lokalnih akcionih planova za rodnu ravnopravnost (LAP) koji su usvojeni u 9 crnogorskih opština, nevladina organizacija SOS Nikšić je vršila edukaciju zaposlenih u loklanoj samoupravi o pitanjima rodne ravnopravnosti i antidiskriminacionom zakonodavstvu. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je u saradnji sa Sekretarijatom za lokalnu samoupravu opštine Budva i Vijećem za prekršaje Crne Gore u okviru implementacije LAP-a, organizovalo obuku na temu ”Jačanje međusektorske saradnje i primjeri dobre prakse iz drugih zemalja” za multidisciplinarni tim za zaštitu od nasilja u porodici za opštine Budvu, Tivat i Kotor, kao i za predstavnike ostalih državnih organa i institucija i opštinskih organa koji su dužni da shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici primjenjuju zakonodavstvo iz oblasti zaštite od nasilja u porodici. Uprava policije je u partnerstvu sa misijom OEBS-a u Crnoj Gori, NVO “SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“ i Internacionalnom Policijskom Asocijacijom (IPA Sekcija Crna Gora) sprovela jednodnevne treninge za policijske službenike o primjeni Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici. Kroz 21 trening obuku je prošlo 250 službenika policije. Takođe, u partnerstvu sa SOS telefonom Berane organizovana je dvodnevna obuka na temu postupanja u skladu sa Protokolom za 30 predstavnika/ca svih nadležnih službi u Beranama (policija, pravosuđe, zdravstvene i socijalne službe, obrazovne ustanove). Centar za ženska prava je 2013. godine organizovao prvu nacionalnu konferenciju na temu primjene Istanbulske konvencije koja je okupila preko 120 predstavnika policije, sudstva,tužilaštva, centara za socijalni rad,medija i nevladinih organizacija. Ova NVO je u saradnji sa Udruženjem sudija Crne Gore5 organizovala dvodnevni trening za 26 advokata, članova Advokatske komore Crne Gore, o nasilju nad ženama, primjeni nacionalnog zakonodavstva u ovoj oblast, praksi Evropskog suda za ljudska prava i Istanbulskoj konvenciji. Urađen je i Priručnik za advokate koji zastupaju žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u porodici. Crnogorski ženski lobi je organizovao edukaciju sudija i tužilaca i socijlnih radnika o uzročno posledičnim vezama porodičnog nasilja i trafikinga koja je obuhvatila 35 učesnika. Edukacije na temu trgovine ljudima organizuje Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima, ali su ove obuke uglavnom rodno neutralne. U toku 2013. i 2014. Centar za romske inicijative i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava - Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti organizovali su i nekoliko seminara na temu nasilja nad Romkinjama i prisilnih i ugovorenih dječijih brakova za predstavnike/ce institucija i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima položaja Romkinja i Egipćanki u crnogorkom društvu. |
 |
| b. Da li treninzi unutar stručnog usavršavanja uključuju i teme o koordiniranom pristupu/saradnji? Da li oni profesionalcima pružaju znanja/vještine o koordiniranoj saradnji i/ili dostupnim mehanizmima upućivanja? Da li su ovi programi povezani ili praćeni posebnim protokolima, smjernicama, zbirkom praksi, itd. u slučajevima nasilja prema ženama/nasilja u porodici? |
| Odgovor: Većina navedenih edukacija se odnosila na koordinirani pristup saradnji i primjenu Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici koji je sačinjen u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici6 i pratećom Strategijom o zaštiti od nasilja u porodici za period od 2011. do 2015. godine. |
| b. Da li treninzi unutar stručnog usavršavanja uključuju i teme o koordiniranom pristupu/saradnji? Da li oni profesionalcima pružaju znanja/vještine o koordiniranoj saradnji i/ili dostupnim mehanizmima upućivanja? Da li su ovi programi povezani ili praćeni posebnim protokolima, smjernicama, zbirkom praksi, itd. u slučajevima nasilja prema ženama/nasilja u porodici? |
| Odgovor: Većina navedenih edukacija se odnosila na koordinirani pristup saradnji i primjenu Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici koji je sačinjen u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici6 i pratećom Strategijom o zaštiti od nasilja u porodici za period od 2011. do 2015. godine. |
|
|
|
[1] Izvještaj o sprovođenju Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori (PAPRR 2013-2017) za 2014. godinu, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Podgorica, mart 2015. [2] Primjena Zakona o edukaciji u pravosudnim organima (“Službeni list CG”, broj 27/06), je otpočela 1. januara 2007. godine. Osnovni razlog za izradu pomenutog Zakona je bila potreba detaljnog normativnog regulisanja edukacije nosilaca pravosudnih funkcija. Ovim Zakonom se određuje način i oblici edukacije sudija i tužilaca, kao i lica koja se pripremaju za vršenje pravosudne funkcije, sastav i nadležnost posebnih tijela, evidencija i druga pitanja značajna za edukaciju u pravosudnim organima, što odgovara zahtjevu međunarodnih i evropskih standarda i prakse. [3] Obaveza izrade Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici propisana je Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici (Službeni list Crne Gore 46/10) i prateće Strategije o zaštiti od nasilja u porodici za period od 2011. do 2015. godine. Protokol je izrađen u okviru Programa rodne ravnopravnosti IPA 2010, koji u partnerstvu sprovode Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore, UNDP i Delegacija EU u Podgorici. U radnoj grupi za izradu Protokola su učestvovali predstavnici/predstavnice crnogorskih institucija koje su uključene u prevenciju nasilja i zbrinjavanje žrtava, uključujući nadležna ministarstva, centre za socijalni rad, pravosudne organa, policiju, organe za prekršaje. U izradi su učestvovale i nevladine organizacije Sigurna ženska kuća, SOS telefon Podgorica, SOS Telefon Nikšić, kao I predstavnice UNICEF-a I UNHCR-a. [4] Izvještaji o realizovanim aktivnostima NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i Centar za ženska prava u 2012. i 2013.godini [5] Trening je realizovan zahvaljujući finansijskoj podršci Američke ambasade u Podgorici. [6] Službeni list Crne Gore 46/10 |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
