![]() |
CG |
2015 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje |
1. U svrhu primjene ove Konvencije, članice će preduzimati sljedeće: a. prikupljati relevantne statističke podatke u redovnim vremenskim razmacima o slučajevima svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom; b. podržavati istraživanja na terenu svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom radi proučavanja osnovnih uzroka i posljedica, učestalosti i stope osuda, kao i efikasnosti mjera koje se preduzimaju u primjeni ove Konvencije. 2. Članice će nastojati da sprovode ankete među stanovništvom u redovnim vremenskim razmacima radi procjene prevalence i trendova svih oblika nasilja obuhvaćenih Konvencijom. 3. Članice će grupi eksperata, koja se pominje u članu 66 ove Konvencije, dati prikupljene podatke u skladu sa ovim članom kako bi se stimulisala međunarodna saradnja i omogućilo međunarodno upoređivanje (benchmarking). 4. Članice će obezbijediti da prikupljeni podaci u skladu sa ovim članom budu dostupni javnosti. |
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
Poređenje između država čl. 11 Prikupljanje podataka i istraživanje |
PITANJA |
a. Da li vaša zemlja prikuplja podatke o svim oblicima nasilja kao što je navedeno u Konvenciji? Navedite kategorije podataka. Da li se podaci prikupljaju redovno, a, ako je odgovor potvrdan, navedite dinamiku prikupljanja. Koji su izvori podataka? Navedite instituciju koja prikuplja podatke (Zavod za statistiku, zdravstvene institucije, socijalna zaštita, policija, pravosuđe, uključujući tužioce, nevladine organizacije itd.). |
Odgovor: U skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, evidenciju o prijavljenim slučajevima nasilja, žrtvama, učiniocima nasilja, izrečenim zaštitnim mjerama, kao i o drugim mjerama zaštite i pomoći vodi: Policija, Organ za prekršaje, Državno tužilaštvo, Centar za socijalni rad ili druga ustanova socijalne i dječje zaštite, zdravstvene ustanove. |
a. Da li vaša zemlja prikuplja podatke o svim oblicima nasilja kao što je navedeno u Konvenciji? Navedite kategorije podataka. Da li se podaci prikupljaju redovno, a, ako je odgovor potvrdan, navedite dinamiku prikupljanja. Koji su izvori podataka? Navedite instituciju koja prikuplja podatke (Zavod za statistiku, zdravstvene institucije, socijalna zaštita, policija, pravosuđe, uključujući tužioce, nevladine organizacije itd.). |
Odgovor: U skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, evidenciju o prijavljenim slučajevima nasilja, žrtvama, učiniocima nasilja, izrečenim zaštitnim mjerama, kao i o drugim mjerama zaštite i pomoći vodi: Policija, Organ za prekršaje, Državno tužilaštvo, Centar za socijalni rad ili druga ustanova socijalne i dječje zaštite, zdravstvene ustanove. Podaci se dostavljaju Ministarstvu za ljudska i manjinska prava u okviru kojeg funkcioniše Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti. Problem je što svaka od institucija podatke prikuplja po sopstvenoj metodologiji jer ne postoji jedinstvena metodologija za prikupljanje podataka o nasilju u porodici. Strateškim dokumentima je definisano razvijanje jedinstvenih procedura i forma za prikupljanje podataka o rodno zasnovanom nasilju među nadležnim institucijama, ali pomenuta mjera nije realizovana u predviđenom roku. Podatke o oblicima nasilja za 2013. i 2014. godinu ovo Ministarstvo je objavilo u Izvještajima o sprovođenju Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti za 2013. i 2014. godinu. Akcionim planom za poglavlje 23. pravosuđe i temeljna ljudska prava kao i Planom aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori (2013-2017.godina) predviđeno je uspostavljanje jedinstvene baze podataka o nasilju u porodici koja bi uključivala podatke razvrstane: po polu, po godinama, po vrsti nasilja, po broju podnesenih prijava, po broju podignutih optuženja, po broju presuda i po izrečenim zaštitnim mjerama, što je bila preporuka CEDAW komiteta UN-a1. Rokovi predviđeni za realizaciju aktivnosti su istekli, a država je za uspostavljanje jedinstvene baze podataka, novim strateškim dokumentima rok pomjerila za kraj 2015. godine. Budući da budžetom nije predviđeno izdvajanje dovoljno novčanih sredstava za realizaciju aktivnosti iz oblasti rodno zasnovanog nasilja, postoji ozbiljna zabrinutost da se jedinstvena baza podataka neće uspostaviti ni do kraja tekuće godine. Kako bi se osiguralo usaglašeno vođenje evidencije, i uradila detaljna analiza istraživanja na osnovu prikupljenih statističkih podataka, a rezultati analize koristili za definisanje politika i mjera za borbu protiv nasilja nad ženama, neophodno je u što kraćem roku razviti jedinstvene procedure i forme za prikupljanje podataka o rodno zasnovanom nasilju među nadležnim institucijama i razviti jedinstvenu bazu podataka o rodno zasnovanom nasilju. |
b. Koji tip podataka se prikuplja? Molimo vas da imate u vidu da broj slučajeva, podaci o žrtvama i učiniocima – pol, starost, vrsta nasilja, odnos sa učiniocem, geografska lokacija, broj osuđivanja i broj mjera zaštite – i drugi faktori, kao što je invaliditet, predstavljaju minimalne zahtjeve za javne vlasti, sudstvo, policiju i socijalnu zaštitu u prikupljanju podataka. Ako postoje druge vrste prikupljenih podataka, navedite (težina nasilja, incidenti, uticaj nasilja, bračni status žrtava itd.). |
Odgovor: |
b. Koji tip podataka se prikuplja? Molimo vas da imate u vidu da broj slučajeva, podaci o žrtvama i učiniocima – pol, starost, vrsta nasilja, odnos sa učiniocem, geografska lokacija, broj osuđivanja i broj mjera zaštite – i drugi faktori, kao što je invaliditet, predstavljaju minimalne zahtjeve za javne vlasti, sudstvo, policiju i socijalnu zaštitu u prikupljanju podataka. Ako postoje druge vrste prikupljenih podataka, navedite (težina nasilja, incidenti, uticaj nasilja, bračni status žrtava itd.). |
Odgovor: |
c. Da li su u vašoj zemlji rađena istraživanja o nasilju prema ženama i u porodici u poslednjih pet godina? Ako jesu, molimo vas da navedete tip obuhvaćenog nasilja, geografski obuhvat, ko je radio istraživanje i kada. Ko je finansirao istraživanje? Šta je bio cilj istraživanja – da se procjeni prevalencija, priroda, determinante i posljedice itd.? Da li je bilo na državnom, regionalnom i/ili lokalnom nivou? |
Odgovor: |
c. Da li su u vašoj zemlji rađena istraživanja o nasilju prema ženama i u porodici u poslednjih pet godina? Ako jesu, molimo vas da navedete tip obuhvaćenog nasilja, geografski obuhvat, ko je radio istraživanje i kada. Ko je finansirao istraživanje? Šta je bio cilj istraživanja – da se procjeni prevalencija, priroda, determinante i posljedice itd.? Da li je bilo na državnom, regionalnom i/ili lokalnom nivou? |
Odgovor: |
d. Da li su ovi podaci dostupni ekspertskim grupama kako bi se inicirala saradnja i omogućilo međudržavno poređenje? Da li su eksperti učestvovali u forumima/tijelima i doprinjeli međudržavnom poređenju u oblasti nasilja prema ženama/nasilja u porodici? |
Odgovor: |
d. Da li su ovi podaci dostupni ekspertskim grupama kako bi se inicirala saradnja i omogućilo međudržavno poređenje? Da li su eksperti učestvovali u forumima/tijelima i doprinjeli međudržavnom poređenju u oblasti nasilja prema ženama/nasilja u porodici? |
Odgovor: |
e. Da li su informacije iz tog/tih istraživanja i/ili prikupljenih podataka o nasilju prema ženama i u porodici bile dostupni javnosti? Ako jesu, navedite na koji način (kampanja, internet prezentacija, okrugli stolovi, medijska pokrivenost, publikacije, itd)? Da li je bilo javne rasprave o njegovim nalazima, zaključcima ili preporukama za buduće akcije? |
Odgovor: |
e. Da li su informacije iz tog/tih istraživanja i/ili prikupljenih podataka o nasilju prema ženama i u porodici bile dostupni javnosti? Ako jesu, navedite na koji način (kampanja, internet prezentacija, okrugli stolovi, medijska pokrivenost, publikacije, itd)? Da li je bilo javne rasprave o njegovim nalazima, zaključcima ili preporukama za buduće akcije? |
Odgovor: |
[1] Konačni zaključci CEDAW Komiteta Ujedinjenih nacija donesenih na osnovu prezentovanog Inicijalnog izvještaja Vlade Crne Gore, novembar 2011 |