![]() |
BIH |
2015 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinisane politike |
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere za usvajanje i primjenu djelotvornih, sveobuhvatnih i koordinisanih državnih politika koje obuhvataju sve relevantne mjere za sprečavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih ovom konvencijom i nude holistički odgovor na nasilje nad ženama. 2. Članice će osigurati da politike koje se navode u stavu 1. stave prava žrtve u središte svih mjera i da se primjenjuju kroz djelotvornu saradnju svih nadležnih organa, institucija i organizacija. 3. Mjere koje se preduzimaju u skladu s ovim članom uključiće, prema potrebi, sve nadležne aktere, kao što su državni organi, nacionalne, regionalne i lokalne skupštine i uprave, državne institucije za zaštitu ljudskih prava i organizacije civilnog društva. |
0 - pitanja nisu regulisana zakonom / politike ili postojeće odredbe nisu u skladu sa standardima Konvencije (standardi Konvencije smatraju se minimalnim standardima); 1 - uporište u zakonima postoji, ali ne zadovoljava standarde Konvencije (normativno i / ili u primjeni); 2 - standard Konvencije dostignut u zakonima, ili je blizu dostizanja standarda; 3 - standard Konvencije dostignut i u primjeni, ili je blizu dostizanja standarda; 4 - pitanje u zemlji riješeno je na bolji način nego što je utvrđeno standardima Konvencije. |
Opšta procjena čl. 7 Sveobuhvatne i koordinisane politike |
Poređenje između država čl. 7 Sveobuhvatne i koordinisane politike |
PITANJA |
a. Da li postoje zakoni i podzakonski akti, kao što su pravila i propisi, specifični protokoli ili drugi pravni ili dokumenti javnih politika (državne strategije, akcioni planovi, državni regionalni/lokalni strateški dokumenti itd.), koji definišu uloge i odgovornosti određenih institucija/aktera u (a) zaštiti, (b) prevenciji i/ili (c) gonjenju slučajeva nasilja nad ženama i u porodici? Ako je odgovor potvrdan, nabrojte ga/ih i navedite uloge i odgovornosti. Da li su ovi dokumenti pravno obavezujući ili su više instruktivne prirode? Ko je odgovoran za implementaciju ovih standarda? Ko i na koji način prati primenu ovih standarda? |
Odgovor: |
a. Da li postoje zakoni i podzakonski akti, kao što su pravila i propisi, specifični protokoli ili drugi pravni ili dokumenti javnih politika (državne strategije, akcioni planovi, državni regionalni/lokalni strateški dokumenti itd.), koji definišu uloge i odgovornosti određenih institucija/aktera u (a) zaštiti, (b) prevenciji i/ili (c) gonjenju slučajeva nasilja nad ženama i u porodici? Ako je odgovor potvrdan, nabrojte ga/ih i navedite uloge i odgovornosti. Da li su ovi dokumenti pravno obavezujući ili su više instruktivne prirode? Ko je odgovoran za implementaciju ovih standarda? Ko i na koji način prati primenu ovih standarda? |
Odgovor: |
b. Da li postoje zakoni i podzakonski akti, kao što su pravila i propisi, specifični protokoli ili drugi pravni ili dokumenti javnih politika (državne strategije, akcioni planovi, državni regionalni/lokalni strateški dokumenti itd.), koji definišu međusektorsku, i/ili međuvladinu saradnju i koordinaciju u: (a) zaštiti, (b) prevenciji i/ili (c) gonjenju slučajeva nasilja nad ženama i u porodici? Šta je cilj uspostavljanja ovih mjera / usvajanja ovih procedura? Molimo vas da navedete definiciju njihovog cilja, ako je moguće. Navedite ko učestvuje u ovom integrisanom pristupu, kao što je definisano u relevantnim dokumentima. Molimo vas da date pregled njihovih uloga i odgovornosti u vezi sa aspektima saradnje i komunikacije. Da li su to pravno obavezujući dokumenti ili su više instruktivne prirode? Ko je odgovoran za zajedničke napore i za realizovanu komunikaciju i saradnju? Molimo da date definiciju, ako je moguće. Da li ove politike zahtevaju zajednički rad na pojedinačnim slučajevima, i/ili na strateškom i/ili zakonodavnom nivou? Da li je potrebno izveštavanje o zajedničkom napretku i, ako jeste, kome? Da li je Koordinaciono tijelo osnovano da nadgleda integrisani odgovor na nasilje nad ženama i u porodici? Kakav mandat ima Koordinaciono tijelo? Kakve mjere može da preduzme Koordinaciono tijelo u slučajevima kada ne dođe do komunikacije i saradnje? |
Odgovor: |
b. Da li postoje zakoni i podzakonski akti, kao što su pravila i propisi, specifični protokoli ili drugi pravni ili dokumenti javnih politika (državne strategije, akcioni planovi, državni regionalni/lokalni strateški dokumenti itd.), koji definišu međusektorsku, i/ili međuvladinu saradnju i koordinaciju u: (a) zaštiti, (b) prevenciji i/ili (c) gonjenju slučajeva nasilja nad ženama i u porodici? Šta je cilj uspostavljanja ovih mjera / usvajanja ovih procedura? Molimo vas da navedete definiciju njihovog cilja, ako je moguće. Navedite ko učestvuje u ovom integrisanom pristupu, kao što je definisano u relevantnim dokumentima. Molimo vas da date pregled njihovih uloga i odgovornosti u vezi sa aspektima saradnje i komunikacije. Da li su to pravno obavezujući dokumenti ili su više instruktivne prirode? Ko je odgovoran za zajedničke napore i za realizovanu komunikaciju i saradnju? Molimo da date definiciju, ako je moguće. Da li ove politike zahtevaju zajednički rad na pojedinačnim slučajevima, i/ili na strateškom i/ili zakonodavnom nivou? Da li je potrebno izveštavanje o zajedničkom napretku i, ako jeste, kome? Da li je Koordinaciono tijelo osnovano da nadgleda integrisani odgovor na nasilje nad ženama i u porodici? Kakav mandat ima Koordinaciono tijelo? Kakve mjere može da preduzme Koordinaciono tijelo u slučajevima kada ne dođe do komunikacije i saradnje? |
Odgovor: |
c. Da li se potrebe i prava žrtava tretiraju kao prioritet u radu institucija, grupa i tijela definisanih usvojenim zakonima i politikama? Da li su ovi usvojeni zakoni i regulisane politike Koordinacionog tela orijentisani ka žrtvi na način da se bave potrebama i pravima žrtava kao prioritetom? Molimo vas da identifikujete specifične ciljeve i zadatke kao što su definisani u relevantnim dokumentima ili mjerama da biste objasnili svoje analize/komentare. |
Odgovor: |
c. Da li se potrebe i prava žrtava tretiraju kao prioritet u radu institucija, grupa i tijela definisanih usvojenim zakonima i politikama? Da li su ovi usvojeni zakoni i regulisane politike Koordinacionog tela orijentisani ka žrtvi na način da se bave potrebama i pravima žrtava kao prioritetom? Molimo vas da identifikujete specifične ciljeve i zadatke kao što su definisani u relevantnim dokumentima ili mjerama da biste objasnili svoje analize/komentare. |
Odgovor: |
d. Da li postoje obaveze nastale iz pravnih ili političkih dokumenata ili su samo instruktivne prirode – obaveze uključivanja svih relevantnih državnih i nedržavnih aktera? Možete li da navedete institucije, državne i nedržavne aktere (sudstvo, policija, parlament, državne institucije za ljudska prava, nevladine organizacije itd.) identifikovane u dokumentu/-ima koji omogućavaju integrisani pristup u prevenciji i borbi protiv nasilja prema ženama i u porodici? Navedite ko je bio aktivan u kreiranju, praćenju i/ili sprovođenju tih dokumenata? Da li su NVO i drugi relevantni nedržavni akteri bili aktivni u kreiranju, praćenju i/ili sprovođenju tih dokumenata? |
Odgovor: |
d. Da li postoje obaveze nastale iz pravnih ili političkih dokumenata ili su samo instruktivne prirode – obaveze uključivanja svih relevantnih državnih i nedržavnih aktera? Možete li da navedete institucije, državne i nedržavne aktere (sudstvo, policija, parlament, državne institucije za ljudska prava, nevladine organizacije itd.) identifikovane u dokumentu/-ima koji omogućavaju integrisani pristup u prevenciji i borbi protiv nasilja prema ženama i u porodici? Navedite ko je bio aktivan u kreiranju, praćenju i/ili sprovođenju tih dokumenata? Da li su NVO i drugi relevantni nedržavni akteri bili aktivni u kreiranju, praćenju i/ili sprovođenju tih dokumenata? |
Odgovor: |