![]() |
BIH |
2014 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 49 - Opšte obaveze – Istraga, sudski postupak, proceduralno pravo i zaštitne mjere |
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da se istrage i sudski postupci za sve vidove nasilja obuhvaćene Konvencijom provode bez neopravdanog odgađanja i pritom uzimaju u obzir prava žrtve tokom svih faza krivičnog procesa. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere, u skladu sa osnovnim principima ljudskih prava i imajući u vidu razumijevanje nasilja iz rodne perspektive, kako bi se osigurala djelotvorna istraga i sudski postupak krivičnih djela iz ove konvencije. |
0 - pitanja nisu regulisana zakonom / politike ili postojeće odredbe nisu u skladu sa standardima Konvencije (standardi Konvencije smatraju se minimalnim standardima); 1 - uporište u zakonima postoji, ali ne zadovoljava standarde Konvencije (normativno i / ili u primjeni); 2 - standard Konvencije dostignut u zakonima, ili je blizu dostizanja standarda; 3 - standard Konvencije dostignut i u primjeni, ili je blizu dostizanja standarda; 4 - pitanje u zemlji riješeno je na bolji način nego što je utvrđeno standardima Konvencije. |
Opšta procjena čl. 49 Opšte obaveze – Istraga, sudski postupak, proceduralno pravo i zaštitne mjere |
Poređenje između država čl. 49 Opšte obaveze – Istraga, sudski postupak, proceduralno pravo i zaštitne mjere |
PITANJA |
a. Preduzimaju li se mjere kako bi se osiguralo da se postupak obavi bez odlaganja, kao što je definisano u članu 49, stav 1? Da li postoje posebni rokovi (hitne mjere) koji su propisani za ove slučajeve? Ako je odgovor potvrdan, navedite vremenski okvir. Da li se ovi rokovi poštuju u praksi? |
Odgovor: Odgovarajuće zakonodavne mjere su preduzete u domenu postupanja nadležnih tijela, u vezi djela nasilja regulisanih Istanbulskom konvencijom, bez neopravdanog odgađanja i razumijevanja nasilja iz rodne perspektive u unutrašnjem zakonodavstvu u BiH. Zakon o ravnopravnosti polova u BiH (usvojen na državnom nivou, te primjenljiv na teritoriji cjelokupne države) određuje da je procesuiranje i donošenje odluka zbog krivičnih djela nasilja po osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja hitne prirode i ima prioritet u radu nadležnih organa1. |
a. Preduzimaju li se mjere kako bi se osiguralo da se postupak obavi bez odlaganja, kao što je definisano u članu 49, stav 1? Da li postoje posebni rokovi (hitne mjere) koji su propisani za ove slučajeve? Ako je odgovor potvrdan, navedite vremenski okvir. Da li se ovi rokovi poštuju u praksi? |
Odgovor: Odgovarajuće zakonodavne mjere su preduzete u domenu postupanja nadležnih tijela, u vezi djela nasilja regulisanih Istanbulskom konvencijom, bez neopravdanog odgađanja i razumijevanja nasilja iz rodne perspektive u unutrašnjem zakonodavstvu u BiH. Zakon o ravnopravnosti polova u BiH (usvojen na državnom nivou, te primjenljiv na teritoriji cjelokupne države) određuje da je procesuiranje i donošenje odluka zbog krivičnih djela nasilja po osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja hitne prirode i ima prioritet u radu nadležnih organa1. U domenu senzibilisanja nadležnih organa o rodnim pitanjima i rodnoj ravnopravnosti ZRP obavezuje nadležne vlasti na provođenje edukacija i kampanja podizanja svijesti (kao minimuma obaveza) radi eliminacije predrasuda, običaja i svih drugih praksi baziranih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg pola, kao i na stereotipnim ulogama muškaraca i žena2. U domenu brige za prava žrtve, propisana je obaveza nadležnih vlasti da poduzimaju odgovarajuće mjere radi eliminacije i sprečavanja nasilja po osnovu pola u javnoj i privatnoj sferi života, te osiguraju instrumente pružanja zaštite, pomoći i naknade žrtvama3. Dalje, entitetski zakoni o zaštiti od nasilja u porodici sadrže odredbe koje su u skladu sa sadržinom gore navedenog standarda konvencije – u domenu djela nasilja u porodici. Zakon u RS propisuje da su nadležna javna tijela, odnosno subjekti zaštite dužni pružiti zaštitu, podršku i pomoć žrtvama nasilja u porodici bez obzira na to da li je protiv učinioca nasilja pokrenut krivični ili prekršajni postupak4. Takođe, subjekti zaštite dužni su bez odlaganja da obezbijede hitno rješavanje predmeta nasilja u porodici, vodeći računa da su interes i dobrobit žrtve prioritet u tim postupcima, a naročito ako je žrtva dijete, starije lice, lice sa invaliditetom i lice pod starateljstvom. Ovakva obaveza, s obzirom na svrhu zakona, nesumnjivo obuhvata i obavezu poštovanja prava žrtve tokom svih faza krivičnog procesa. Zakon ne definiše koji je to vremenski okvir koji se podrazumijeva pod terminom “hitno rješavanje” predmeta, a koji bi se odnosio na postupanje suda i tužilaštva. S ciljem osiguranja djelotvornog pružanja zaštite žrtvi nasilja (a u vezi sa stavom 2 člana 49. konvencije), učiniocu nasilja u porodici sud za prekršaje može izreći hitne mjere zaštite5, prije pokretanja postupka ili u toku postupka6. Na nivou Federacije BiH, takođe se propisuje obaveza osiguranja hitnosti u rješavanju nasilja u porodici od strane nadležnih subjekata7. U pogledu osiguranja rodno senzitivnog pristupa (a u vezi sa stavom 2 člana 49 Konvencije), propisana je obaveza za nadležne subjekte da osiguraju da postupanja sa žrtvama nasilja i nasilnim osobama vrše posebno educirani/e zaposlenici/ce8. Zakonom se garantuje nesmetan pristup nadležnom sudu, bez bilo kakvih troškova za žrtve nasilja u porodici9. U vezi postupka izricanja zaštitnih mjera za pomoć žrtvi povodom nasilja u porodici, zakon u FBiH detaljno razrađuje rokove i procedure u vezi podnošenja zahtjeva i izricanja zaštitne mjere. Policijska uprava obavezna je za svaki prijavljeni slučaj nasilja u porodici podnijeti zahtjev za izricanje zaštitne mjere nadležnom sudu u roku od 12 sati od saznanja za radnje nasilja. Nadležni sud dužan je u roku od 12 sati od prijema zahtjeva za izricanje zaštitne mjere postupiti prema zahtjevu10. Istraživanje sudske prakse u Republici Srpskoj u oblasti rodno zasnovanog nasilja otkriva prisustvo sporosti pravosudnih institucija u procesuiranju slučajeva nasilja, te isto podvodi pod jedan od glavnih problema s kojima se žene žrtve rodnog nasilja susreću u praksi rada institucija. Istraživanje navodi da postupci pred sudovima po pravilu traju predugo, ponekad više mjeseci, pa i godina11. U skladu sa gore navedenim, obaveze koje proizilaze iz ovog standarda usklađene su na nivou domaćeg zakonodavstva u domenu regulisanja rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici. Kao što je već napomenuto, zakoni o zaštiti od nasilja u porodici zauzimaju rodno neutralan pristup povodom tretmana nasilja u porodici. Nasilje nad ženama – samo za sebe – ostaje van okvira primjene gore navedenih zakona (koji garantuju postupanje u skladu sa standardom iz člana 49). S te strane, nasilje nad ženama uživa isti tretman (i zadovoljava zahtjeve u vezi opštih obaveza garantovanih standardom) isključivo ukoliko je dio rodno zasnovanog nasilja ili nasilja u porodici. U ostalim slučajevima, nasilje nad ženama tretira se na isti način kao i druge kaznene radnje. Na osnovu svega iznesenog, moglo bi se zaključiti da su pravni i politički dokumenti usklađeni sa članom 49 Konvencije. |
b. Da li postoje posebna pravila ili mjere koje podrazumijevaju rodno osjetljiv pristup i pristup u kojem je fokus na žrtvi, dok traje istraga ili sudski postupak? Ako postoje, navedite ih. |
Odgovor: |
b. Da li postoje posebna pravila ili mjere koje podrazumijevaju rodno osjetljiv pristup i pristup u kojem je fokus na žrtvi, dok traje istraga ili sudski postupak? Ako postoje, navedite ih. |
Odgovor: |
c. Da li postoje posebna pravila i preporuke u vezi sa nasiljem prema ženama u cilju postizanja maksimalne djelotvornosti? Da li se slučajevi nasilja prema ženama tretiraju različito od drugih krivičnih djela? |
Odgovor: |
c. Da li postoje posebna pravila i preporuke u vezi sa nasiljem prema ženama u cilju postizanja maksimalne djelotvornosti? Da li se slučajevi nasilja prema ženama tretiraju različito od drugih krivičnih djela? |
Odgovor: |
[1] Čl. 31 ZRP BiH. [2] Čl. 6 ZRP BiH. [3] Čl. 6 ZRP BiH. [4] Čl. 9 stav 2 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici RS. [5] Hitne mjere zaštite su: udaljenje učinioca nasilja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora i/ili zabrana približavanja i kontaktiranja učiniocu nasilja sa žrtvom nasilja u porodici. [6] Čl. 13 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici RS. [7] Čl. 4 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH. [8] Čl. 3 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH. [9] Čl. 5 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH. [10] Čl. 18—19 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH. [11] Udružene žene Banja Luka, Lara Bijeljina, Praćenje i analiza krivičnih postupaka i sudske prakse u oblasti seksualnog i rodno zasnovanog nasilja u Republici Srpskoj, Udružene žene Banja Luka i Lara Bijeljina, 2011, str. 16. |