|
|
BIH | ||
|
| BIH |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 37 - Prinudni brak |
|
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da namjerno prisiljavanje odraslog lica odnosno djeteta da stupi u brak bude inkriminisano. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da namjerno namamljivanje odraslog lica odnosno djeteta na teritoriju članice odnosno države koja nije njena/njegova država prebivališta s ciljem prinude tog odraslog odnosno djeteta da stupi u brak bude inkriminisano. |
|
0 - pitanja nisu regulisana zakonom / politike ili postojeće odredbe nisu u skladu sa standardima Konvencije (standardi Konvencije smatraju se minimalnim standardima); 1 - uporište u zakonima postoji, ali ne zadovoljava standarde Konvencije (normativno i / ili u primjeni); 2 - standard Konvencije dostignut u zakonima, ili je blizu dostizanja standarda; 3 - standard Konvencije dostignut i u primjeni, ili je blizu dostizanja standarda; 4 - pitanje u zemlji riješeno je na bolji način nego što je utvrđeno standardima Konvencije. |
||
| Opšta procjena čl. 37 Prinudni brak | ||
| Poređenje između država čl. 37 Prinudni brak | ||
| PITANJA |
| a. Da li je prisilni brak kao što je definisano u članu 37 Konvencije proglašen za krivično djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne i izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo da dostavite komentar ako postoje neke razlike, posebno da li se prinudni brak mora (zvanično) zaključiti. Takođe, kakva vrsta prinude treba da se primjeni – samo fizička ili i psihološka? Da li postoji razlika u zahtjevu kada je žrtva maloljetna? |
|
Odgovor: Zakonodavstvo u BiH nije usklađeno sa standardom koji proizilazi iz člana 37 Istanbulske konvencije. Prinuda lica da stupi u brak i namamljivanje lica u inostranstvo sa ciljem prinude tog lica da stupi u brak nisu propisani kao posebna krivična djela od strane važećih krivičnih zakona na različitim nivoima vlasti (BiH, FBiH, RS, BD). Od svih krivičnih zakona unutar BiH, jedino Krivični zakon RS inkriminiše “prinudu” kao opšte krivično djelo u okviru grupe krivičnih djela protiv sloboda i prava građana. |
 |
| a. Da li je prisilni brak kao što je definisano u članu 37 Konvencije proglašen za krivično djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne i izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo da dostavite komentar ako postoje neke razlike, posebno da li se prinudni brak mora (zvanično) zaključiti. Takođe, kakva vrsta prinude treba da se primjeni – samo fizička ili i psihološka? Da li postoji razlika u zahtjevu kada je žrtva maloljetna? |
|
Odgovor: Zakonodavstvo u BiH nije usklađeno sa standardom koji proizilazi iz člana 37 Istanbulske konvencije. Prinuda lica da stupi u brak i namamljivanje lica u inostranstvo sa ciljem prinude tog lica da stupi u brak nisu propisani kao posebna krivična djela od strane važećih krivičnih zakona na različitim nivoima vlasti (BiH, FBiH, RS, BD). Od svih krivičnih zakona unutar BiH, jedino Krivični zakon RS inkriminiše “prinudu” kao opšte krivično djelo u okviru grupe krivičnih djela protiv sloboda i prava građana. Na osnovu ovog zakona, prinuda postoji ukoliko jedno lice drugog/u silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nešto učini ili ne učini ili trpi. Iako je krivično djelo opšteg tipa, njegova definicija omogućuje direktno dovođenje istog u vezu sa prinudom na sklapanje braka. Ipak, zakon ne poznaje prinudu na brak i namamljivanje u inostranstvo radi prinude na sklapanje braka kao posebna krivična djela. Zakonom propisana sankcija za prinudu je novčana kazna ili zatvor do jedne godine. Kvalifikovani oblik djela postoji ukoliko se isto učini prijetnjom ubistvom, teškom tjelesnom povredom, otmicom ili u sastavu grupe ili zločinačke organizacije. Za kvalifikovani oblik djela prinude predviđena je kazna zatvora do tri godine1. Krivično gonjenje se preduzima od strane organa tužilaštva po službenoj dužnosti. S druge strane, porodični zakoni FBiH, RS i BD propisuju da se brak zasniva na slobodno izjavljenoj volji muškarca i žene, te da brak nije valjan ako je na njegovo zaključenje bračni supružnik/ca pristao/la u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom2. Ova činjenica predstavlja osnov za poništenje braka. Poništenje braka zaključenog u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom može tražiti samo bračni supružnik/ca koji/a je bio/la prinuđen/a. Tužba se može podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvršenja prijetnje prestala, a bračni supružnici su za to vrijeme živjeli zajedno3. Važeći porodični zakoni, kao što je navedeno, dotiču se isključivo prinude, odnosno prijetnje kao razloga zbog kojeg brak nije valjan, te osnova za poništenje braka u okviru parničnog postupka, a u skladu sa oblašću braka i porodičnih odnosa koju regulišu. S obzirom na to da važeći krivični zakoni unutar BiH, s izuzetkom zakona u RS koji sadrži krivično djelo prinude kroz opštu kvalifikaciju, ne inkriminišu prinudni brak u smislu standarda iz Istanbulske konvencije, izostaje i utvrđivanje krivične odgovornosti osobe koja je prisilila drugo lice na sklapanje braka u okviru krivičnog postupka, iako porodično zakonodavstvo reguliše predmetno ponašanje kao nezakonito. Kao što je napomenuto, moglo bi se zaključiti da pravni dokumenti nisu usklađeni sa članom 37 Konvencije. |
 |
| b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku poslednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o počiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
| Odgovor: |
| b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku poslednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o počiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
| Odgovor: |
|
|
| c. Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? |
| Odgovor: |
| c. Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? |
| Odgovor: |
|
|
|
[1] Član 164 Krivični zakon RS. [2] Član 16 Porodični zakon FBiH, član 30 Porodični zakon RS, član 20 Porodični zakon BD (“Službeni glasnik Brčko Distrikta”, br. 23/07). [3] Član 40 Porodični zakon FBiH, član 46 Porodični zakon RS, član 33 Porodični zakon BD (“Službeni glasnik Brčko Distrikta”, br. 23/07). |
|
|
|
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
