Član 30 - Naknada
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obaveze država i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinisane politike
Član 8 - Finansijska sredstva
Član 9 - Nevladine organizacije i civilno društvo
Član 10 - Koordinaciono tijelo
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Obuka stručnjaka
Član 16 - Programi preventivne intervencije i programi za rad s učiniocima nasilja
Član 18 - Opšte obaveze
Član 19 - Informisanje
Član 20 - Opšte usluge podrške
Član 21 - Pomoć prilikom ulaganja pojedinačnih/kolektivnih žalbi
Član 22 - Specijalizirane usluge podrške
Član 23 - Sigurne kuće
Član 24 - SOS telefoni
Član 25 - Podrška za žrtve seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 29 - Građanske parnice i pravni lijekovi
Član 30 - Naknada
Član 31 - Starateljstvo, pravo na posjetu i sigurnost
Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Proganjanje
Član 35 - Fizičko nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prinudni brak
Član 38 - Genitalno sakaćenje žena
Član 39 - Prinudni abortus i prinudna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje odnosno podstrekivanje i pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za krivična djela, uključujući i djela počinjena u ime tzv. časti
Član 43 - Važenje krivičnih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i mjere
Član 46 - Otežavajuće okolnosti
Član 47 - Presude treće članice
Član 48 - Zabrana procesa obaveznog alternativnog rješavanja sporova odnosno određivanja kazne
Član 49 - Opšte obaveze
Član 50 - Neposredni odgovor, prevencija i zaštita
Član 51 - Procjena rizika i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitne mjere zaštite
Član 53 - Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
 
Član 30 - Naknada
Član 3 – Definicije
Član 5 - Obaveze država i dužna pažnja
Član 7 - Sveobuhvatne i koordinisane politike
Član 8 - Finansijska sredstva
Član 9 - Nevladine organizacije i civilno društvo
Član 10 - Koordinaciono tijelo
Član 11 - Prikupljanje podataka i istraživanje
Član 15 - Obuka stručnjaka
Član 16 - Programi preventivne intervencije i programi za rad s učiniocima nasilja
Član 18 - Opšte obaveze
Član 19 - Informisanje
Član 20 - Opšte usluge podrške
Član 21 - Pomoć prilikom ulaganja pojedinačnih/kolektivnih žalbi
Član 22 - Specijalizirane usluge podrške
Član 23 - Sigurne kuće
Član 24 - SOS telefoni
Član 25 - Podrška za žrtve seksualnog nasilja
Član 26 - Zaštita i podrška za djecu svjedoke
Član 27 - Prijavljivanje
Član 28 - Prijavljivanje stručnjaka
Član 29 - Građanske parnice i pravni lijekovi
Član 30 - Naknada
Član 31 - Starateljstvo, pravo na posjetu i sigurnost
Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova
Član 33 - Psihičko nasilje
Član 34 - Proganjanje
Član 35 - Fizičko nasilje
Član 36 - Seksualno nasilje, uključujući silovanje
Član 37 - Prinudni brak
Član 38 - Genitalno sakaćenje žena
Član 39 - Prinudni abortus i prinudna sterilizacija
Član 40 - Seksualno uznemiravanje
Član 41 - Pomaganje odnosno podstrekivanje i pokušaj
Član 42 - Neprihvatljiva opravdanja za krivična djela, uključujući i djela počinjena u ime tzv. časti
Član 43 - Važenje krivičnih djela
Član 44 - Nadležnost
Član 45 - Sankcije i mjere
Član 46 - Otežavajuće okolnosti
Član 47 - Presude treće članice
Član 48 - Zabrana procesa obaveznog alternativnog rješavanja sporova odnosno određivanja kazne
Član 49 - Opšte obaveze
Član 50 - Neposredni odgovor, prevencija i zaštita
Član 51 - Procjena rizika i upravljanje rizikom
Član 52 - Hitne mjere zaštite
Član 53 - Mjere zabrane prilaska odnosno zaštite
Član 54 - Istrage i dokazi
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio
Član 56 - Mjere zaštite
Član 57 - Pravna pomoć
 
Član 30 - Naknada
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi omogućile žrtvama pravo na naknadu od učinilaca za svako krivično djelo iz ove konvencije.

2. Odgovarajuća državna naknada biće dodijeljena onima koji su zadobili ozbiljne tjelesne povrede odnosno onima kojima je narušeno zdravlje, ako šteta nije pokrivena iz drugih izvora kao što je učinilac, osiguranje odnosno državno zdravstveno i socijalno davanje. To neće spriječiti članice da zahtijevaju vraćanje naknade od učinioca, dokle god se vodi računa o sigurnosti žrtve.

3. Mjere preduzete u skladu sa stavom 2. osiguraće dodjelu naknade u razumnom vremenskom roku.
 
0 - pitanja nisu regulisana zakonom / politike ili postojeće odredbe nisu u skladu sa standardima Konvencije (standardi Konvencije smatraju se minimalnim standardima);
1 - uporište u zakonima postoji, ali ne zadovoljava standarde Konvencije (normativno i / ili u primjeni);
2 - standard Konvencije dostignut u zakonima, ili je blizu dostizanja standarda;
3 - standard Konvencije dostignut i u primjeni, ili je blizu dostizanja standarda;
4 - pitanje u zemlji riješeno je na bolji način nego što je utvrđeno standardima Konvencije.
Opšta procjena čl. 30 Naknada
Poređenje između država čl. 30 Naknada
PITANJA
 
a. Imaju li sve žrtve nasilja prema ženama pravo da traže naknadu protiv učinioca? Da li se to dešava u građanskom i/ili krivičnom sudu? Ako je dio krivičnog postupka, da li je odluka o naknadi dio kazne ili je to samo presuda? Da li je naknada materijalna ili nematerijalna? Navedite izvršni postupak u vezi sa odlukom o naknadi (ko inicira, ko je odgovoran i kakav je postupak).
Odgovor: Žrtve krivičnih djela imaju pravo podnijeti imovinskopravni zahtjev u vezi sa štetom koju su pretrpjele. U krivičnoprocesnom sistemu BiH institut imovinsko-pravnog zahtjeva je pridruženi (ili adhezioni) postupak krivičnog postupka. Položaj i prava oštećene žrtve u krivičnom postupku propisan je Zakonima o krivičnom postupku1.
PLUS
a. Imaju li sve žrtve nasilja prema ženama pravo da traže naknadu protiv učinioca? Da li se to dešava u građanskom i/ili krivičnom sudu? Ako je dio krivičnog postupka, da li je odluka o naknadi dio kazne ili je to samo presuda? Da li je naknada materijalna ili nematerijalna? Navedite izvršni postupak u vezi sa odlukom o naknadi (ko inicira, ko je odgovoran i kakav je postupak).
Odgovor: Žrtve krivičnih djela imaju pravo podnijeti imovinskopravni zahtjev u vezi sa štetom koju su pretrpjele. U krivičnoprocesnom sistemu BiH institut imovinsko-pravnog zahtjeva je pridruženi (ili adhezioni) postupak krivičnog postupka. Položaj i prava oštećene žrtve u krivičnom postupku propisan je Zakonima o krivičnom postupku1.
Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske propisuje, između ostalog, predmet, način podnošenja, postupak za ostvarivanje, odustajanje od prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku, obaveze tužioca i suda u vezi sa utvrđivanjem činjenica, odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu:
Predmet imovinskopravnog zahtjeva

Član 103
(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed izvršenja krivičnog djela raspraviće se na prijedlog ovlašćenih lica u krivičnom postupku ako se time ne bi znatno odugovlačio ovaj postupak.
(2) Imovinskopravni zahtjev može se odnositi na naknadu štete, povrat stvari ili poništavanje određenog pravnog posla.

Podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva
Član 104
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku može podnijeti lice koje je ovlašćeno da takav zahtjev ostvaruje u parničnom postupku.
(2) Ako je usljed krivičnog djela oštećena imovina Republike Srpske, organ ovlašćen zakonom da se brine o zaštiti te imovine može u krivičnom postupku učestvovati u skladu sa ovlašćenjima koja ima na osnovu tog zakona.

Postupak za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva
Član 105
(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku podnosi se tužiocu, odnosno sudu.
(2) Prijedlog se može podnijeti najkasnije do završetka glavnog pretresa, odnosno pretresa za izricanje sankcije pred sudom.
(3) Lice ovlašćeno za podnošenje prijedloga dužno je da određeno označi svoj zahtjev i da podnese dokaze.
(4) Ako ovlašćeno lice nije podnijelo prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku do potvrđivanja optužnice, biće obaviješteno da taj prijedlog može podnijeti do završetka pretresa, odnosno pretresa za izricanje sankcije.
(5) Ako su usljed krivičnog djela oštećena sredstva Republike Srpske, a prijedlog nije stavljen, sud će o tome obavijestiti organ iz člana 104 stav 2. ovog zakona.
(6) Ako ovlašćeno lice ne postavi imovinskopravni zahtjev do završetka glavnog pretresa ili ako predloži upućivanje na parnični postupak, a podaci krivičnog postupka pružaju pouzdan osnov za potpuno ili djelimično rješenje imovinskopravnog zahtjeva, sud će u osuđujućoj presudi odlučiti da se optuženom izrekne mjera oduzimanja imovinske koristi.

Odustajanje od prijedloga
Član 106
(1) Oštećeno lice može do završetka pretresa, odnosno pretresa za izricanje sankcije odustati od prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku i ostvarivati ga u parničnom postupku. U slučaju odustajanja od prijedloga, takav prijedlog se ne može ponovo podnijeti, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Ako je imovinskopravni zahtjev poslije stavljenog prijedloga, a prije završetka pretresa za određivanje sankcije prešao na drugo lice po pravilima imovinskog prava, pozvaće se to lice da se izjasni da li ostaje kod prijedloga. Ako se uredno pozvani ne odazove, smatra se da je odustao od prijedloga.

Obaveze tužioca i suda u vezi sa utvrđivanjem činjenica
Član 107
(1) Tužilac je dužan da prikupi dokaze o imovinskopravnom zahtjevu u vezi sa krivičnim djelom.
(2) Tužilac, odnosno sud će ispitati osumnjičenog, odnosno optuženog o činjenicama u vezi sa prijedlogom ovlašćenog lica.

Odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu
Član 108
(1) O imovinskopravnom zahtjevu odlučuje sud.
(2) Sud može predložiti oštećenom i optuženom, odnosno braniocu sprovođenje postupka medijacije posredstvom medijatora u skladu sa zakonom, ako ocijeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za upućivanje na medijaciju mogu dati i oštećeni i optuženi, odnosno branilac i to do završetka glavnog pretresa.
(3) U presudi kojom optuženog proglašava krivim, sud može oštećenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimično, a za ostatak ga uputiti na parnični postupak. Ako podaci krivičnog postupka ne pružaju pouzdan osnov ni za potpunu ni za djelimičnu presudu, sud će oštećenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti može da ostvaruje u parničnom postupku.
(4) Kad sud donese presudu kojom se optuženi oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija ili kada rješenjem obustavi krivični postupak, uputiće oštećenog da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parničnom postupku.
Gotovo identične su i odredbe Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH (vidi čl. 207—212), Brčko Distrikta (vidi čl. 193—198), i BiH (vidi čl. 193—198). Prema tome, pravni sistem Bosne i Hercegovine propisuje pravo žrtvama na potraživanje naknade od učinioca nasilja, i to kako u okviru krivičnog, tako i u okviru građanskog postupka. Međutim, programi praćenja sudskih postupaka2 ukazuju da se odluka o imovinskopravnom zahtjevu u predmetima nasilja u porodici rijetko donosi u krivičnom postupku. Pored toga, čini se da žrtve često ne podnose imovinskopravni zahtjev, niti u parničnom postupku3.
U pogledu prava na naknadu štete, primjenjuje Zakon o obligacionim odnosima4. U članu 155 ovaj zakon propisuje pravo na naknadu štete koja se može ispoljavati kao materijalna (umanjenje sredstava ili nečije imovine ili sprečavanje njihovog povećanja) i kao nematerijalna (nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola i straha). Oštećenom se novčana naknada na ime nematerijalne štete može dosuditi samo kad se povreda manifestovala u jednom od navedenih vidova te štete, pod uslovom da jačina i trajanje bolova i straha i druge okolnosti to opravdavaju, da bi se kod oštećenog uspostavila narušena psihička ravnoteža5. To znači da pravno priznata može biti nematerijalna šteta samo u određenim vidovima i to ako su duševni bolovi bili naročitog intenziteta.
U pogledu izvršenja pravosnažnih sudskih odluka (donesenih u krivičnom ili parničnom postupku) kojima je žrtvama krivičnih djela dosuđen imovinsko pravni zahtjev, primjenjuju se procedure izvršenja propisane Zakonima o izvršnom postupku i to Zakonom o izvršnom postupku pred sudom BiH6, Zakonom o izvršnom postupku Republike Srpske7, Zakonom o izvršnom postupku Federacije BiH8 i Zakonom o izvršnom postupku Brčko Distrikta BiH9. Ovim zakonima uređuje se postupak po kojem nadležni sudovi sprovode prinudno izvršenje potraživanja na osnovu izvršnih (i vjerodostojnih) isprava te postupak obezbjeđenja potraživanja, ako posebnim zakonom neko pitanje nije drugačije uređeno. Odluka suda, kojom je naloženo ispunjenje potraživanja na neko davanje ili činjenje, izvršna je ako je postala pravosnažna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostavljanja odluke dužniku ako zakonom nije drugačije određeno.
Izvršni postupak pokreće se prijedlogom povjerioca, a postupak obezbjeđenja prijedlogom predlagača obezbjeđenja. Sredstva izvršenja i obezbjeđenja su izvršne radnje, odnosno radnje obezbjeđenja ili sistem takvih radnji kojima se po zakonu potraživanje prinudno ostvaruje ili obezbjeđuje. Predmet izvršenja i obezbjeđenja su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti izvršenje radi ostvarenja potraživanja ili njegovog obezbjeđenja. U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja sud je dužan postupati hitno10. Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči11. Prijedlog za izvršenje mora sadržavati zahtjev za izvršenje u kome će biti naznačena izvršna isprava na osnovu koje se traži izvršenje, povjerilac i dužnik, potraživanje čije se ostvarenje traži, sredstvo i predmet izvršenja i drugi podaci koji su potrebni za provođenje izvršenja. Prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave mora sadržavati: zahtjev da sud naloži dužniku da u roku od osam dana namiri potraživanje zajedno s odmjerenim troškovima i izvršni zahtjev. Povjerilac može zahtijevati da sud prije donošenja rješenja o izvršenju pribavi podatke o imovini dužnika od pravnih lica te fondova i upravnih i drugih organa, koji raspolažu takvim podacima, i na osnovu tih podataka dopuni prijedlog za izvršenje. Ova pravna lica i organi dužni su, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva suda, postupiti po zahtjevu, pod prijetnjom primjene sankcija prema odgovornim licima u pravnom licu, fondu ili drugom organu. Nepostupanje po zahtjevu ne može se pravdati pozivom na službenu ili poslovnu tajnu, i ne smije se o traženju i davanju podataka izvijestiti dužnik.
U rješenju o izvršenju treba da budu naznačeni izvršna, odnosno vjerodostojna isprava na osnovu koje se izvršenje određuje, povjerilac i dužnik, potraživanje koje se ostvaruje, sredstvo i predmet izvršenja i drugi podaci potrebni za provođenje izvršenja. Rješenjem o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave Sud će: 1. naložiti dužniku da u roku od osam dana od dostave rješenja, namiri potraživanje zajedno s odmjerenim troškovima i odrediti izvršenje radi ostvarenja tih potraživanja. Rješenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za izvršenje. Rješenje o izvršenju mora sadržavati uputstvo o pravnom lijeku. Izvršenje se provodi u granicama određenim u rješenju o izvršenju. Izvršenje se provodi radnim danom, i to danju. Sud može odrediti da se izvršenje provede i neradnim danom ili noću, ako za to postoji opravdan razlog. Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja ne može se provesti na stvarima i pravima koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba dužnika i lica koje je on po zakonu dužan izdržavati ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je dužnikov glavni izvor sredstava za život.
MINUS
b. Da li je vaša zemlja ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi za žrtve nasilnih zločina? Može li žrtva da podnese tužbu osiguravajućem društvu? Da li se može kompenzovati iz obaveznog državnog zdravstvenog osiguranja?
Odgovor: Bosna i Hercegovina je ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi štete žrtvama krivičnih djela sa elementima nasilja 25.04.2005, a na snagu je stupila 01.08.200512. Konvencijom je propisano da će država dati doprinos radi naknade štete kada ona nije u potpunosti raspoloživa iz drugih izvora onima koji su pretrpjeli teške tjelesne povrede ili narušavanje zdravlja kao direktnu posljedicu djela nasilja počinjenog s namjerom i izdržavanim članovima porodice osobe koja je umrla od posljedica takvog krivičnog dela.
PLUS
b. Da li je vaša zemlja ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi za žrtve nasilnih zločina? Može li žrtva da podnese tužbu osiguravajućem društvu? Da li se može kompenzovati iz obaveznog državnog zdravstvenog osiguranja?
Odgovor: Bosna i Hercegovina je ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi štete žrtvama krivičnih djela sa elementima nasilja 25.04.2005, a na snagu je stupila 01.08.200512. Konvencijom je propisano da će država dati doprinos radi naknade štete kada ona nije u potpunosti raspoloživa iz drugih izvora onima koji su pretrpjeli teške tjelesne povrede ili narušavanje zdravlja kao direktnu posljedicu djela nasilja počinjenog s namjerom i izdržavanim članovima porodice osobe koja je umrla od posljedica takvog krivičnog dela. Štete se u tim slučajevima nadoknađuju i kada se učinilac ne može krivično progoniti ili kazniti. Zavisno od slučaja, naknada štete obuhvata bar izgubljenu zaradu, troškove liječenja, bolničke troškove (pogrebne troškove), a u odnosu na izdržavane članove porodice, gubitak izdržavanja. U nacionalnim zakonodavstvima može se utvrditi gornja granica iznad koje, kao i najniža granica ispod koje se ta šteta neće nadoknađivati.
MINUS
c. Da li postoji poseban državni fond za naknadu žrtvama nasilnih krivičnih djela, uključujući i žrtve nasilja prema ženama? Ako postoji, kakvu štetu on pokriva (materijalnu, nematerijalnu itd.)? Kakav postupak treba da se vodi kako bi se dobila državna naknada (administrativni, sudski itd.)? Da li on pokriva tjelesne povrede, ozbiljne zdravstvene probleme itd? U slučajevima državne kompenzacije, da li država od učinioca nadoknađuje realne troškove? Da li žrtve koje nisu državljani imaju pristup državnoj naknadi? Navedite.
Odgovor: U Bosni i Hercegovini ne postoji poseban Fond za naknadu štete žrtvana krivičnih djela sa elementima nasilja, niti Fond za naknadu štete žrtvama nasilja nad ženama. Inicijativa za uspostavljanje ovog Fonda, ali i donošenja posebnog Zakona o pravu žrtava krivičnih djela sa elementima nasilja, pokrenuta je od strane nevladinih organizacija članica mreže „Ring“13 na Konferenciji održanoj u Sarajevu 23—25. septembra 2013.
c. Da li postoji poseban državni fond za naknadu žrtvama nasilnih krivičnih djela, uključujući i žrtve nasilja prema ženama? Ako postoji, kakvu štetu on pokriva (materijalnu, nematerijalnu itd.)? Kakav postupak treba da se vodi kako bi se dobila državna naknada (administrativni, sudski itd.)? Da li on pokriva tjelesne povrede, ozbiljne zdravstvene probleme itd? U slučajevima državne kompenzacije, da li država od učinioca nadoknađuje realne troškove? Da li žrtve koje nisu državljani imaju pristup državnoj naknadi? Navedite.
Odgovor: U Bosni i Hercegovini ne postoji poseban Fond za naknadu štete žrtvana krivičnih djela sa elementima nasilja, niti Fond za naknadu štete žrtvama nasilja nad ženama. Inicijativa za uspostavljanje ovog Fonda, ali i donošenja posebnog Zakona o pravu žrtava krivičnih djela sa elementima nasilja, pokrenuta je od strane nevladinih organizacija članica mreže „Ring“13 na Konferenciji održanoj u Sarajevu 23—25. septembra 2013.
MINUS
d. Postoji li neka odredba kojom se garantuje da će se odluka o naknadi donijeti u razumnom roku?
Odgovor: U zavisnosti od vrste postupka u okviru kojeg sud odlučuje o naknadi štete, zavisi i odgovor na ovo pitanje. U slučaju da žrtva krivičnog djela istakne imovinsko-pravni zahtjev u krivičnom postupku, zakoni o krivičnom postupku propisuju da Sud ne mora donositi odluku o ovom zahtjevu u krivičnom postupku ako bi se time „znatno odugovlačio postupak“14.
PLUS
d. Postoji li neka odredba kojom se garantuje da će se odluka o naknadi donijeti u razumnom roku?
Odgovor: U zavisnosti od vrste postupka u okviru kojeg sud odlučuje o naknadi štete, zavisi i odgovor na ovo pitanje. U slučaju da žrtva krivičnog djela istakne imovinsko-pravni zahtjev u krivičnom postupku, zakoni o krivičnom postupku propisuju da Sud ne mora donositi odluku o ovom zahtjevu u krivičnom postupku ako bi se time „znatno odugovlačio postupak“14.
U parničnom postupku sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku15.
U izvršnom postupku i postupku obezbjeđenja sud je dužan postupati hitno16.
MINUS
e. Da li je vaša zemlja stavila rezervu na ovaj član (član 30 Konvencije)? Navedite razloge.
Odgovor: Bosna i Hercegovina nije uložila rezervu ni na jedan član Konvencije, uključujući i član 30. Na osnovu svega iznesenog, moglo bi se zaključiti da su pravni i politički dokumenti djelimično usklađeni sa članom 30 Konvencije.
e. Da li je vaša zemlja stavila rezervu na ovaj član (član 30 Konvencije)? Navedite razloge.
Odgovor: Bosna i Hercegovina nije uložila rezervu ni na jedan član Konvencije, uključujući i član 30. Na osnovu svega iznesenog, moglo bi se zaključiti da su pravni i politički dokumenti djelimično usklađeni sa članom 30 Konvencije.
MINUS
[1] Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13), Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 53/12 i 61/13), Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 09/09, 12/10 i 8/13) i Zakon o krivičnom postupku Brčko distrikta („Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, br. 44/10 prečišćeni tekst i 9/13).
[2] OSCE, Krivična odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici, Analiza i preporuke o krivičnopravnim sankcijama u predmetima nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, 2011.
[3] Isto, str. 59.
[4] Zakon o obligacionim odnosima („Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89 i „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04).
[5] Član 200 stav 1.
[6] Zakon o izvršnom postupku pred sudom BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 18/03).
[7] Zakon o izvršnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10 i 57/12).
[8] Zakon o izvršnom postupku Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br. 32/03 i 33/06).
[9] Zakon o izvršnom postupku Brčko Distrikta BiH (“Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH“, br. 50/11, prećišćeni tekst).
[10] Npr. član 13 Zakona o izvršnom postupku BiH, član 15 Zakona o izvršnom postupku Federacije BiH, član 15 Zakona o izvršnom postupku Republike Srpske.
[11] Član 6 Zakona o izvršnom postupku Brčko Distrikta – U postupku ovrhe i osiguranja sud je dužan postupati žurno. Sud je dužan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, izuzev ako priroda tražbine ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drugačije.
[12] Vidi status na: Chart of signatures and ratifications. Dostupno na: http://goo.gl/W4YTB3, pristupljeno 28.09.2013.
[13] Više o mreži nevladinih organizacija za borbu protiv trgovine ljudima u BiH pogledati na: www.ring.ba.
[14] Član 207, stav 1. ZKP FBiH, član 103, stav 1. ZKP RS i član 193, stav 1. ZKP BDBiH.
[15] Član 10 ZPP FBiH, član 10 ZPP RS; član 10 ZPP BD.
[16] Npr. član 13 Zakona o izvršnom postupku BiH, član 15 Zakona o izvršnom postupku FBiH i član 15 Zakona o izvršnom postupku RS – Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uvjeta da se o prigovoru odluči, član 6 Zakona o izvršnom postupku BD – U postupku ovrhe i osiguranja sud je dužan postupati žurno, Sud je dužan predmete uzimati u rad redom kako ih je primio, izuzev ako priroda tražbine ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drugačije.
UBL AC NSRP Drutvo SOS telefon CZR Sigurna enska kuca WAVE
Lara ene, Mostar Medica, Zenica Prava za sve Buducnost, Modrica
Savet Evrope
 
UBL AC NSRP Drutvo SOS telefon CZR Sigurna enska kuca WAVE Lara ene, Mostar Medica, Zenica Prava za sve Buducnost, Modrica Savet Evrope
 
Kampanju podržava:
EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Kampanju podržava:
EU    EU
Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.