|
|
BIH | ||
|
| BIH |
| 2016 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 20 - Opšte usluge podrške |
|
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da žrtve imaju pristup uslugama koje omogućavaju njihov oporavak od nasilja. Ove mjere treba da obuhvataju, kada je to neophodno, usluge kao što je pravno i psihološko savjetovalište, finansijska pomoć, stanovanje, obrazovanje, obuka i pomoć prilikom zapošljavanja. 2. Članice će preduzeti sve neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale žrtvama pristup uslugama zdravstvene i socijalne zaštite, kao i adekvatnu opremljenost ovih službi i obučenost zaposlenih za pomoć žrtvama i upućivanje na odgovarajuće službe. |
|
0 - pitanja nisu regulisana zakonom / politike ili postojeće odredbe nisu u skladu sa standardima Konvencije (standardi Konvencije smatraju se minimalnim standardima); 1 - uporište u zakonima postoji, ali ne zadovoljava standarde Konvencije (normativno i / ili u primjeni); 2 - standard Konvencije dostignut u zakonima, ili je blizu dostizanja standarda; 3 - standard Konvencije dostignut i u primjeni, ili je blizu dostizanja standarda; 4 - pitanje u zemlji riješeno je na bolji način nego što je utvrđeno standardima Konvencije. |
||
| Opšta procjena čl. 20 Opšte usluge podrške | ||
| Poređenje između država čl. 20 Opšte usluge podrške | ||
| PITANJA |
| a. Da li žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju prava na sljedeće usluge: pravno i psihološko savjetovalište, finansijsku pomoć, smještaj, obrazovanje, obuku i pomoć u pronalaženju zaposlenja. Navedite institucije i vrstu odobrenih usluga. Da li postoje i dodatne dostupne usluge – ako postoje, navedite. Da li su one besplatne? Da li su žrtve nasilja prema ženama i u porodici posebno priznate u okviru zakona, internih proceduralnih dokumenata, protokola ili smjernica, kao grupa koja iziskuje posebnu pažnju ili prioritet s ciljem da imaju efikasan pristup takvim uslugama? Postoji li konkretno pravilo ili preporuka da žrtve nasilja prema ženama i u porodici treba tretirati na podržavajući način i da na njihove potrebe treba odgovoriti na prikladan način? Ako je odgovor potvrdan, navedite dokument(e). Da li postoji pravilo o maksimalnom broju usluga, ili neko vremensko ograničenje za pružanje takve pomoći, ili drugi propis koji bi imao negativan uticaj na podršku i zaštitu žrtava? Ako postoji, molimo, objasnite. |
| Odgovor: |
| a. Da li žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju prava na sljedeće usluge: pravno i psihološko savjetovalište, finansijsku pomoć, smještaj, obrazovanje, obuku i pomoć u pronalaženju zaposlenja. Navedite institucije i vrstu odobrenih usluga. Da li postoje i dodatne dostupne usluge – ako postoje, navedite. Da li su one besplatne? Da li su žrtve nasilja prema ženama i u porodici posebno priznate u okviru zakona, internih proceduralnih dokumenata, protokola ili smjernica, kao grupa koja iziskuje posebnu pažnju ili prioritet s ciljem da imaju efikasan pristup takvim uslugama? Postoji li konkretno pravilo ili preporuka da žrtve nasilja prema ženama i u porodici treba tretirati na podržavajući način i da na njihove potrebe treba odgovoriti na prikladan način? Ako je odgovor potvrdan, navedite dokument(e). Da li postoji pravilo o maksimalnom broju usluga, ili neko vremensko ograničenje za pružanje takve pomoći, ili drugi propis koji bi imao negativan uticaj na podršku i zaštitu žrtava? Ako postoji, molimo, objasnite. |
| Odgovor: |
 |
| b. Postoje li zakonske osnove ili druge mjere (procedure) koje bi osigurale da žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju pristup zdravstvenim i socijalnim službama? Da li su ove žrtve posebno priznate u zakonodavstvu, internim i drugim dokumentima? Da li su zaposleni u zdravstvu i socijalnim službama obučeni kako da postupaju prema žrtvama nasilja prema ženama i u porodici, posebno (a) šta su potrebe i prava žrtava i (b) kako da koriste mehanizam upućivanja u cilju da se obezbjedi adekvatna podrška? Treba li oni da upute žrtve policiji, tužilaštvu ili drugim relevantnim službama? Da li su zaposleni iz sektora pravosuđa obučeni da upute žrtve na zdravstvene i socijalne službe? Da li su zdravstvene i socijalne službe adekvatno opremljene (odgovarajućim finansijskim i ljudskim resursima) da obezbjede dugotrajnu pomoć, kao što su savjetovanje, zdravstvenu i finansijsku podršku? Da li postoji pravilo o maksimalnom broju posjeta tim službama ili ograničenom vremenu za pružanje takve pomoći? Ako postoji, molimo, objasnite. |
| Odgovor: |
| b. Postoje li zakonske osnove ili druge mjere (procedure) koje bi osigurale da žrtve nasilja prema ženama i u porodici imaju pristup zdravstvenim i socijalnim službama? Da li su ove žrtve posebno priznate u zakonodavstvu, internim i drugim dokumentima? Da li su zaposleni u zdravstvu i socijalnim službama obučeni kako da postupaju prema žrtvama nasilja prema ženama i u porodici, posebno (a) šta su potrebe i prava žrtava i (b) kako da koriste mehanizam upućivanja u cilju da se obezbjedi adekvatna podrška? Treba li oni da upute žrtve policiji, tužilaštvu ili drugim relevantnim službama? Da li su zaposleni iz sektora pravosuđa obučeni da upute žrtve na zdravstvene i socijalne službe? Da li su zdravstvene i socijalne službe adekvatno opremljene (odgovarajućim finansijskim i ljudskim resursima) da obezbjede dugotrajnu pomoć, kao što su savjetovanje, zdravstvenu i finansijsku podršku? Da li postoji pravilo o maksimalnom broju posjeta tim službama ili ograničenom vremenu za pružanje takve pomoći? Ako postoji, molimo, objasnite. |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
