|
|
BIH | ||
|
14/02/2014, Banja Luka MILIJARDA USTAJE |
|
14/02/2014, Banja Luka MILIJARDA USTAJE |
| Helsinški parlament graÄ‘ana Banjaluka u saradnji sa Fondacijom Udružene žene i Udruženjem samohranih roditelja Banjaluka „Ponos“ su u petak 14. februara 2014. u 11h organizovali doruÄak sa novinarima povodom obilježavanja globalne kampanje „Milijarda ustaje za pravdu“ u MuziÄkom paviljonu u Banjaluci. Na doruÄku sa novinarima, osim predstavnika Helsinškog parlamenta Banjaluka, uÄestvovale su predstavnice Fondacije Udružene žene i Älanica Udruženja samohranih roditelja Banjaluka „Ponos“ koje su poruÄile da je nedopustivo da nasilje nad ženama u BiH i dalje prolazi nekažnjeno. Razlog za to nije nepostojanje efikasnih zakona, već njegovo nesporvoÄ‘enje i nepostojanje volje državnih institucija da problem nasilja u porodici shvate ozbiljno. Zaštitne mjere predviÄ‘ene zakonima o zaštiti od nasilja u porodici su apsolutno neprimjenjive u praksi, poruÄeno je danas povodom obilježavanja V-dana u Banjaluci. Ljudi u BiH ne žele prijaviti nasilje ukoliko su svjedoci takvog Äina, ali i same žene koje trpe nasilje, i to većinom zbog straha ili osude okoline. Na nivou BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o broju žena koje su bile žrtve nasilja, predstavnica Fondacije Udružene žene iz Banjaluke Aleksandra Petrić novinare i predstavnike nevladinih organizacija podsjetila je na zastrašujuće podatke Ministarstva unutrašnjih poslova RS prema kojima je za 12 godina u ovom entitetu ubijeno 68 žena. „Broj prijavljenih sluÄajeva nasilja u porodici svake godine se povećava. U sigurnim kućama u regiji Banjaluka tokom 2013. godine je bilo smješteno 46 žena i 48 djece. Od 2007. do 2013. godine u sigurnim kućama u Republici Srpskoj bilo je zbrinuto 812 žena i 1.006 djece, dok je broj poziva na SOS telefon (1264) za pomoć žrtvama nasilja u porodici od 2005. godine pa do kraja 2013. godine iznosio 29.899 poziva“, poruÄila je Aleksandra Petrić. Na SOS telefon u 2013. godini samo na podruÄju RS za pomoć se obratilo 3.982 žena. |
Udruženim ženama Banjaluka za besplatnu pravnu pomoć prošle godine su se obratile 243 žene, od Äega je 75 odsto žena u teškom egzistencijalnom položaju, bez posla i mogućnosti osamostaljenja i udaljavanja od nasilnih muževa. Zbog nepostojanja strategije osnaživanja žena nakon izlaska iz sigurnih kuća, mnoge žene nakon što sa djecom provedu odreÄ‘eni period u sigurnoj kući nerijetko se vraćaju muževima nasilnicima. Drugog izbora nemaju, jer zbog nemogućnosti zaposlenja nisu u prilici da sebi i djeci obezbijede dostojanstven život. UÄesnici sesije su jednoglasno poruÄili da o ovim problemima treba intezivno da se pozabave institucije vlasti na svim nivoima, a kao prva karika u savladavanju ovog problema su centri za socijalni rad. Prema rijeÄima portparolke Udruženja samohranih roditelja “Ponos” iz Banjaluke Maje Ulićević mnoge samohrane majke u ovom udruženju iz braÄne zajednice su istuple iskljuÄivo zbog nasilja koje su trpile godinama. Na doruÄku sa novinarima je takoÄ‘e skrenuta pažnja na dvostruko normiranje djela nasilja u porodici, koje se tretira i kao prekršaj i kao kriviÄno djelo, što stvara dodatnu nesigurnost i nepovjerenje u institucije. |
| Helsinški parlament graÄ‘ana Banjaluka u saradnji sa Fondacijom Udružene žene i Udruženjem samohranih roditelja Banjaluka „Ponos“ su u petak 14. februara 2014. u 11h organizovali doruÄak sa novinarima povodom obilježavanja globalne kampanje „Milijarda ustaje za pravdu“ u MuziÄkom paviljonu u Banjaluci. Na doruÄku sa novinarima, osim predstavnika Helsinškog parlamenta Banjaluka, uÄestvovale su predstavnice Fondacije Udružene žene i Älanica Udruženja samohranih roditelja Banjaluka „Ponos“ koje su poruÄile da je nedopustivo da nasilje nad ženama u BiH i dalje prolazi nekažnjeno. Razlog za to nije nepostojanje efikasnih zakona, već njegovo nesporvoÄ‘enje i nepostojanje volje državnih institucija da problem nasilja u porodici shvate ozbiljno. Zaštitne mjere predviÄ‘ene zakonima o zaštiti od nasilja u porodici su apsolutno neprimjenjive u praksi, poruÄeno je danas povodom obilježavanja V-dana u Banjaluci. Ljudi u BiH ne žele prijaviti nasilje ukoliko su svjedoci takvog Äina, ali i same žene koje trpe nasilje, i to većinom zbog straha ili osude okoline. Na nivou BiH ne postoji jedinstvena baza podataka o broju žena koje su bile žrtve nasilja, predstavnica Fondacije Udružene žene iz Banjaluke Aleksandra Petrić novinare i predstavnike nevladinih organizacija podsjetila je na zastrašujuće podatke Ministarstva unutrašnjih poslova RS prema kojima je za 12 godina u ovom entitetu ubijeno 68 žena. „Broj prijavljenih sluÄajeva nasilja u porodici svake godine se povećava. U sigurnim kućama u regiji Banjaluka tokom 2013. godine je bilo smješteno 46 žena i 48 djece. Od 2007. do 2013. godine u sigurnim kućama u Republici Srpskoj bilo je zbrinuto 812 žena i 1.006 djece, dok je broj poziva na SOS telefon (1264) za pomoć žrtvama nasilja u porodici od 2005. godine pa do kraja 2013. godine iznosio 29.899 poziva“, poruÄila je Aleksandra Petrić. Na SOS telefon u 2013. godini samo na podruÄju RS za pomoć se obratilo 3.982 žena. Udruženim ženama Banjaluka za besplatnu pravnu pomoć prošle godine su se obratile 243 žene, od Äega je 75 odsto žena u teškom egzistencijalnom položaju, bez posla i mogućnosti osamostaljenja i udaljavanja od nasilnih muževa. Zbog nepostojanja strategije osnaživanja žena nakon izlaska iz sigurnih kuća, mnoge žene nakon što sa djecom provedu odreÄ‘eni period u sigurnoj kući nerijetko se vraćaju muževima nasilnicima. Drugog izbora nemaju, jer zbog nemogućnosti zaposlenja nisu u prilici da sebi i djeci obezbijede dostojanstven život. UÄesnici sesije su jednoglasno poruÄili da o ovim problemima treba intezivno da se pozabave institucije vlasti na svim nivoima, a kao prva karika u savladavanju ovog problema su centri za socijalni rad. Prema rijeÄima portparolke Udruženja samohranih roditelja “Ponos” iz Banjaluke Maje Ulićević mnoge samohrane majke u ovom udruženju iz braÄne zajednice su istuple iskljuÄivo zbog nasilja koje su trpile godinama. Na doruÄku sa novinarima je takoÄ‘e skrenuta pažnja na dvostruko normiranje djela nasilja u porodici, koje se tretira i kao prekršaj i kao kriviÄno djelo, što stvara dodatnu nesigurnost i nepovjerenje u institucije. |
| SHARE: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
