|
| SRB |
| 2014 |
| Odaberite član Konvencije |
| Član |
| Član 32 - Građanske posledice prinudnih brakova |
| Strane se obavezuju da preduzmu neophodne zakonodavne ili druge mere i obezbede da se brakovi sklopljeni pod prinudom mogu smatrati ništavnim ili predmetom poništenja, odnosno razvoda bez nepotrebnog finansijskog ili administrativnog opterećivanja žrtve. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom /
politikom, ili postojeća regulativa je
vrlo daleko od standarda Konvencije
(standard iz Konvencije se smatra
minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i / ili primeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primeni 4 – pitanje je u državi rešeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Generalna procena čl. 32 Građanske posledice prinudnih brakova | ||
| Poređenje između država čl. 32 Građanske posledice prinudnih brakova | ||
| PITANJA |
| a. Da li pravni okvir pruža osnov za poništavanje braka zaključenog uz upotrebu sile? Navedite i opišite proceduru. Moraju li žrtve da plaćaju neke naknade, ili da obezbede neke druge dokaze, osim svedočenja? Da li žrtve imaju različit status u postupku za okončanje prinudnog braka? Ako je odgovor potvrdan, navedite razlike. |
| Odgovor: Prema Porodičnom zakonu,1 brak je zakonom uređena zajednica muškarca i žene, a može se sklopiti samo na osnovu slobodnog pristanka budućih supružnika. Prinuda predstavlja jedan od osnova rušljivosti braka, pa se takav brak u sudskom postupku može poništiti. Prinuda postoji kada je drugi supružnik ili neko treći silom ili pretnjom izazvao opravdan strah kod supružnika i kada je on/ona zbog toga pristao na sklapanje braka. Strah se smatra opravdanim kada se iz okolnosti vidi da je ugrožen život, telo ili drugo značajno dobro jednog ili drugog supružnika ili trećeg lica. |
| a. Da li pravni okvir pruža osnov za poništavanje braka zaključenog uz upotrebu sile? Navedite i opišite proceduru. Moraju li žrtve da plaćaju neke naknade, ili da obezbede neke druge dokaze, osim svedočenja? Da li žrtve imaju različit status u postupku za okončanje prinudnog braka? Ako je odgovor potvrdan, navedite razlike. |
|
Odgovor: Prema Porodičnom zakonu,1 brak je zakonom uređena zajednica muškarca i žene, a može se sklopiti samo na osnovu slobodnog pristanka budućih supružnika. Prinuda predstavlja jedan od osnova rušljivosti braka, pa se takav brak u sudskom postupku može poništiti. Prinuda postoji kada je drugi supružnik ili neko treći silom ili pretnjom izazvao opravdan strah kod supružnika i kada je on/ona zbog toga pristao na sklapanje braka. Strah se smatra opravdanim kada se iz okolnosti vidi da je ugrožen život, telo ili drugo značajno dobro jednog ili drugog supružnika ili trećeg lica. Rok za podnošenje tužbe za poništenje rušljivog braka (zaključenog usled prinude ili zablude) iznosi godinu dana od prestanka prinude ili zablude. Pravo na pokretanje postupka ima supružnik koji je sklopio brak pod prinudom. Postupak se vodi po pravilima opšteg parničnog postupka opisanog u delu analize koja se odnosi na članove 29 i 30 Konvencije (dokazivanje i teret troškova postupka). Brak ne može sklopiti lice koje nije navršilo 18. godinu života, a sud može iz opravdanih razloga dozvoliti sklapanje braka licu koje je navršilo 16. godinu života ako je dostiglo potrebnu duševnu i telesnu zrelost. U skladu sa Zakonom o vanparničnom postupku,2 o dozvoli za stupanje u brak maloletnog lica sud odlučuje u vanparničnom postupku, uz obavezu da ispita sve okolnosti koje su od značaja za utvrđenje da li postoji slobodna volja i želja maloletnika da zaključi brak i uz učešće organa starateljstva. Žalbu na rešenje kojim se odbija predlog za zaključenje braka može podneti samo maloletno lice. |
|
[1] Porodični zakon, Službeni glasnik RS, br. 18/2005, 72/2011. [2] Zakon o vanparničnom postupku, Službeni glasnik SRS, br. 25/1982 i 48/1988; i Službeni glasnik RS, br. 46/1995 – dr. zakon, 18/2005 – dr. zakon, 85/2012, 45/2013 – dr. zakon i 55/2014. |