|
|
HR | ||
|
Zagreb, 13/04/2018 KONVENCIJA |
|
Zagreb, 13/04/2018 KONVENCIJA |
| Hrvatski sabor izglasao je u petak 13.04. 2018. ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Iako je prethodnih mjeseci, a naročito tjedana rasprava o Konvenciji dovedena do usijanja, Sabor je velikom većinom usvojio dokument. Od 142 zastupnika (od ukupno 151) koji su bili u sabornici, za ratifikaciju je glasovalo njih 110, 30 je bilo protiv, a dvoje suzdržano. Istanbulska konvencija donesena je 2011. u Istanbulu i Turska je jedna od prvih zemalja koja ju je potpisala. Na snagu je stupila 1. kolovoza 2014. Potpisalo ju je ukupno 45 zemalja i Europska unija. Od članica Vijeća Europe nisu je potpisale samo Rusija, Armenija i Azerbejdžan. Hrvatska je Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji - Istanbulsku konvenciju - potpisala prije više od pet godina, 22. siječnja 2013. Od tada godinama nije bilo interesa za ratifikaciju od strane službene politike. Cijelo to vrijeme ženske organizacije i aktiviskinje su se zalagale za ratifikaciju Konvencije. U posljednjih godinu dana interes za Konvenciju i veliko protivljenje ratifikaciji iskazivale su konzervativne organizacije i Katolička crkva. Glasanju o ratifikaciji Konvencije prethodila je 9 satna rasprava. Većina klubova zastupnika podržala je u raspravi u Hrvatskome saboru ratifikaciju Istanbulske konvencije naglasivši da je riječ o civilizacijskom iskoraku zaštite ljudskih prava, ali su i upozorili na politizaciju ratifikacije te konvencije u javnosti. |
| Konvenciju je zasad ratificiralo 28 zemalja, među kojima su Njemačka, Švedska, Španjolska, a od nama susjednih zemalja Italija, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Dakle, svi susjedi osim nas i Mađarske Konvenciju su već ratificirali. Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Istanbulska konvencija, pravno je obvezujući međunarodni instrument kojim se kriminaliziraju djela kao što su tjelesno, psihičko i seksualno nasilje te seksualno uznemiravanje, prisilni brakovi, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaji. Riječ je o dokumentu koji treba štititi žene od svih oblika nasilja, sprječavati progon žena i generalno doprinositi uklanjanju nasilja prema ženama i nasilja u obitelj. Konvencija također radi na širem osvještavanju problema nasilja prema ženama, educira građanstvo, unapređuje sustav za borbu protiv nasilja, dekonstruira rodne stereotipe i predrasude, te nadograđuje sustav podrške žrtvama nasilja. Ukratko, svrha ovog dokumenta je iskorijeniti nasilje koje je duboko utkano u pore našeg patrijarhalnog društva. |
| Hrvatski sabor izglasao je u petak 13.04. 2018. ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Iako je prethodnih mjeseci, a naročito tjedana rasprava o Konvenciji dovedena do usijanja, Sabor je velikom većinom usvojio dokument. Od 142 zastupnika (od ukupno 151) koji su bili u sabornici, za ratifikaciju je glasovalo njih 110, 30 je bilo protiv, a dvoje suzdržano. Istanbulska konvencija donesena je 2011. u Istanbulu i Turska je jedna od prvih zemalja koja ju je potpisala. Na snagu je stupila 1. kolovoza 2014. Potpisalo ju je ukupno 45 zemalja i Europska unija. Od članica Vijeća Europe nisu je potpisale samo Rusija, Armenija i Azerbejdžan. Hrvatska je Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji - Istanbulsku konvenciju - potpisala prije više od pet godina, 22. siječnja 2013. Od tada godinama nije bilo interesa za ratifikaciju od strane službene politike. Cijelo to vrijeme ženske organizacije i aktiviskinje su se zalagale za ratifikaciju Konvencije. U posljednjih godinu dana interes za Konvenciju i veliko protivljenje ratifikaciji iskazivale su konzervativne organizacije i Katolička crkva. Glasanju o ratifikaciji Konvencije prethodila je 9 satna rasprava. Većina klubova zastupnika podržala je u raspravi u Hrvatskome saboru ratifikaciju Istanbulske konvencije naglasivši da je riječ o civilizacijskom iskoraku zaštite ljudskih prava, ali su i upozorili na politizaciju ratifikacije te konvencije u javnosti. Konvenciju je zasad ratificiralo 28 zemalja, među kojima su Njemačka, Švedska, Španjolska, a od nama susjednih zemalja Italija, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Dakle, svi susjedi osim nas i Mađarske Konvenciju su već ratificirali. Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Istanbulska konvencija, pravno je obvezujući međunarodni instrument kojim se kriminaliziraju djela kao što su tjelesno, psihičko i seksualno nasilje te seksualno uznemiravanje, prisilni brakovi, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaji. Riječ je o dokumentu koji treba štititi žene od svih oblika nasilja, sprječavati progon žena i generalno doprinositi uklanjanju nasilja prema ženama i nasilja u obitelj. Konvencija također radi na širem osvještavanju problema nasilja prema ženama, educira građanstvo, unapređuje sustav za borbu protiv nasilja, dekonstruira rodne stereotipe i predrasude, te nadograđuje sustav podrške žrtvama nasilja. Ukratko, svrha ovog dokumenta je iskorijeniti nasilje koje je duboko utkano u pore našeg patrijarhalnog društva. |
| SHARE: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
