![]() |
CG |
2014 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 55 - Postupci ex parte i ex officio |
1. Članice će obezbijediti da istrage ili sudski postupci za krivična djela iz člana 35, 36, 37, 38 i 39 ove Konvencije ne zavise u potpunosti od izvještaja odnosno prijave koju je podnijela žrtva ukoliko je krivično djelo u potpunosti ili dijelom počinjeno na njenoj teritoriji, i da postupak može da se nastavi čak i ako žrtva povuče svoju izjavu ili prijavu. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile, u skladu sa uslovima koje propisuje njihovo nacionalno zakonodavstvo, mogućnost za vladine i nevladine organizacije i savjetnike u oblasti nasilja u porodici, da pomognu i/ili daju podršku žrtvama, na njihov zahtjev, tokom istrage i sudskog postupka u vezi sa krivičnim djelima iz ove Konvencije. |
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
Poređenje između država čl. 55 Postupci ex parte i ex officio |
PITANJA |
a. U skladu sa relevantnim zakonima, da li se sva djela iz člana 52, stav 1, mogu goniti po službenoj dužnosti? Je li moguće da se nastavi gonjenje po službenoj dužnosti za krivična djela navedena u članovima 35–39 u slučajevima kada žrtva odbije da učestvuje u suđenju ili povuče tužbu? Ako postoje raspoloživi podaci, molimo vas da navedete informacije o broju slučajeva u kojima je javni tužilac odustao od optužbe u toku istrage i/ili sudskog postupka? Ako je moguće, molimo vas, navedite razloge, uključujući povlačenje žrtve. |
Odgovor: Gonjenje za krivična djela navedena u stavu 1. ovog člana se, izuzev osnovnog oblika krivičnog djela laka tjelesna povreda, preduzima po službenoj dužnosti, nezavisno od volje osobe koja je oštećena krivičnim djelom. Načelo legaliteta nalaže tužiocu da preduzme krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo. Kad državni tužilac nađe da nema osnova da preduzme gonjenje za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ili da nema osnova da preduzme gonjenje protiv nekog od prijavljenih saučesnika, na njegovo mjesto može stupiti oštećeno lice kao tužilac. |
a. U skladu sa relevantnim zakonima, da li se sva djela iz člana 52, stav 1, mogu goniti po službenoj dužnosti? Je li moguće da se nastavi gonjenje po službenoj dužnosti za krivična djela navedena u članovima 35–39 u slučajevima kada žrtva odbije da učestvuje u suđenju ili povuče tužbu? Ako postoje raspoloživi podaci, molimo vas da navedete informacije o broju slučajeva u kojima je javni tužilac odustao od optužbe u toku istrage i/ili sudskog postupka? Ako je moguće, molimo vas, navedite razloge, uključujući povlačenje žrtve. |
Odgovor: Gonjenje za krivična djela navedena u stavu 1. ovog člana se, izuzev osnovnog oblika krivičnog djela laka tjelesna povreda, preduzima po službenoj dužnosti, nezavisno od volje osobe koja je oštećena krivičnim djelom. Načelo legaliteta nalaže tužiocu da preduzme krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo. Kad državni tužilac nađe da nema osnova da preduzme gonjenje za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ili da nema osnova da preduzme gonjenje protiv nekog od prijavljenih saučesnika, na njegovo mjesto može stupiti oštećeno lice kao tužilac. |
b. Što se tiče člana 35 (fizičko nasilje), da li je vaša zemlja stavila rezervu na promjene postupaka po službenoj dužnosti za prekršaje? Ako je odgovor potvrdan, navedite postupak. |
Odgovor: Crna Gora nije stavila rezervu na ovaj član. |
b. Što se tiče člana 35 (fizičko nasilje), da li je vaša zemlja stavila rezervu na promjene postupaka po službenoj dužnosti za prekršaje? Ako je odgovor potvrdan, navedite postupak. |
Odgovor: Crna Gora nije stavila rezervu na ovaj član. |
c. Da li je predstavnicima organizacija i službi koje podržavaju žrtve dozvoljeno da pomognu i podrže žrtvu (sa izuzetkom pružanja pravne pomoći) tokom istrage i sudskog postupka? Da li je to stvar pravnih garancija ili diskrecionog prava sudije / nadležnog organa? Navedite osnove/uslove za to. |
Odgovor: Kada je u pitanju krivični postupak, Zakonik o krivičnom postupku nije regulisao pitanje prisustva predstavnika organizacija i službi koje bi predstavljale specifičnu podršku žrtvama. Sa druge strane, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici uređuje mogućnost prisustva povjerljivog lica u toku prekršajnog postupka. Naime, žrtva može izabrati lice koje će prisustvovati svim postupcima i radnjama u vezi zaštite. |
c. Da li je predstavnicima organizacija i službi koje podržavaju žrtve dozvoljeno da pomognu i podrže žrtvu (sa izuzetkom pružanja pravne pomoći) tokom istrage i sudskog postupka? Da li je to stvar pravnih garancija ili diskrecionog prava sudije / nadležnog organa? Navedite osnove/uslove za to. |
Odgovor: Kada je u pitanju krivični postupak, Zakonik o krivičnom postupku nije regulisao pitanje prisustva predstavnika organizacija i službi koje bi predstavljale specifičnu podršku žrtvama. Sa druge strane, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici uređuje mogućnost prisustva povjerljivog lica u toku prekršajnog postupka. Naime, žrtva može izabrati lice koje će prisustvovati svim postupcima i radnjama u vezi zaštite. Povjerljivo lice može biti član porodice, lice iz organa, ustanove, nevladine organizacije i drugog pravnog lica ili drugo lice u koje žrtva ima povjerenje. Povjerljivo lice ne može biti učinilac nasilja. Nadležni organi su obavezni da omoguće prisustvo povjerljivog lica u svim postupcima i radnjama u koje je uključena žrtva, a koji su u vezi sa odnosima u porodici. Potrebno je propisati mogućnost prisustva povjerljivog lica i u okviru krivičnog postupka. |