|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 33 - Psihičko nasilje |
| Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da namjerno ponašanje koje ozbiljno narušava psihički integritet nekog lica prinudom ili prijetnjama bude inkriminisano. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 33 Psihičko nasilje | ||
| PITANJA |
| a. Da li je psihičko nasilje kao što je definisano u članu 33 Konvencije prepoznato kao krivično djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvor i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo vas da date komentar da li postoji razlika između situacije kada je to jedan jedini incident, ili je potrebno da to bude obrazac ponašanja. |
| Odgovor: Krivično zakonodavstvo Crne Gore reguliše osnovni oblik krivičnog djela nasilja u porodici, prema kojem da bi došlo do nasilja u porodici treba da postoji primjena grubog nasilja, koje dovodi do narušavanja tjelesnog ili duševnog integriteta drugog člana porodice ili porodične zajednice. Za osnovni oblik ovog djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Dakle, čini se da je jedino grubo fizičko nasilje radnja izvršenja krivičnog djela nasilje u porodici, te da svako drugo bezobzirno i uvrijedljivo ponašanje koje dovodi do narušavanja duševnog integriteta nije sankcionisano. |
| a. Da li je psihičko nasilje kao što je definisano u članu 33 Konvencije prepoznato kao krivično djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvor i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo vas da date komentar da li postoji razlika između situacije kada je to jedan jedini incident, ili je potrebno da to bude obrazac ponašanja. |
|
Odgovor: Krivično zakonodavstvo Crne Gore reguliše osnovni oblik krivičnog djela nasilja u porodici, prema kojem da bi došlo do nasilja u porodici treba da postoji primjena grubog nasilja, koje dovodi do narušavanja tjelesnog ili duševnog integriteta drugog člana porodice ili porodične zajednice. Za osnovni oblik ovog djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Dakle, čini se da je jedino grubo fizičko nasilje radnja izvršenja krivičnog djela nasilje u porodici, te da svako drugo bezobzirno i uvrijedljivo ponašanje koje dovodi do narušavanja duševnog integriteta nije sankcionisano. Krivični zakonik sankcioniše i druga krivična djela koja se neposredno mogu dovesti u vezu sa vršenjem psihičkog nasilja u konstekstu nasilja u porodici, kao što je prinuda i ugrožavanje sigurnosti. U oba slučaja Krivični zakonik definiše prijetnju, kao radnju izvršenja djela koje za posljedicu ima u prvom slučaju (neželjeno) činjenje, nečinjenje ili trpljenje, a u drugom ugrožavanje sigurnosti. Dok je kod ugrožavanja sigurnosti neophodna prijetnja napadom na život ili tijelo, za djelo prinude dovoljno je da je psihičko nasilje, ma kakve prirode bilo, dovelo do željenog cilja, tj. ostvarenja posljedice djela. Za osnovni oblik krivičnog djela prinuda propisana je kazna od tri mjeseca do tri godine zatvora. Za osnovni oblik krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti propisana je novčana kazna ili zatvor do jedne godine. To što su neki aspekti psihičkog nasilja prepoznati gore navedenim krivičnim djelima ne podrazumijeva usklađenost sa standardom iz čl. 33 Konvencije, pa je preporuka da se uvede krivično djelo psihičko nasilje za slučajeve ozbiljnog narušavanja psihičkog integriteta. |
| b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o učiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
|
Odgovor: Podaci o broju presuda za krivično djelo nasilje u porodici, najčešće izrečenim kaznama za učinioce i ostali raspoloživi podaci u vezi sa istim prikazani su u dijelu analize koji se odnosi na član 11 - prikupljanje podataka i istraživanje. Prema podacima iz Statističkog godišnjaka1 u 2014. godini za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti (opšte sigurnosti ljudi i imovine) bilo je prijavljeno 81 lice, od čega 6 osoba ženskog pola. Ukupno je podignuto 75 optužnica, a osuđeno je 26 punoljetnih lica, od toga su 2 osobe ženskog pola. |
| b. Ako jeste krivično djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najčešće kazne? Da li postoje raspoloživi podaci o učiniocima i žrtvama: pol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. |
|
Odgovor: Podaci o broju presuda za krivično djelo nasilje u porodici, najčešće izrečenim kaznama za učinioce i ostali raspoloživi podaci u vezi sa istim prikazani su u dijelu analize koji se odnosi na član 11 - prikupljanje podataka i istraživanje. Prema podacima iz Statističkog godišnjaka1 u 2014. godini za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti (opšte sigurnosti ljudi i imovine) bilo je prijavljeno 81 lice, od čega 6 osoba ženskog pola. Ukupno je podignuto 75 optužnica, a osuđeno je 26 punoljetnih lica, od toga su 2 osobe ženskog pola. |
| c. Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? |
| Odgovor: Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? |
| c. Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? |
| Odgovor: Ako jeste krivično djelo, ko inicira gonjenje (javni tužilac ili privatni tužilac / žrtva)? |
| d. Da li je vaša zemlja stavila rezervu na ovaj član, i umjesto toga obezbijedila građansku parnicu? Ako jeste, da li mjere ustanovljene za građanske parnice ispunjavaju kriterijume djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana? |
| Odgovor: Crna Gora nije stavila rezervu na ovaj član. |
| d. Da li je vaša zemlja stavila rezervu na ovaj član, i umjesto toga obezbijedila građansku parnicu? Ako jeste, da li mjere ustanovljene za građanske parnice ispunjavaju kriterijume djelotvornosti, srazmjernosti i ravnopravnog tretmana? |
| Odgovor: Crna Gora nije stavila rezervu na ovaj član. |
|
[1] Statistički godišnjak iz 2014 godine, Zavod za statistiku, MONSTAT, dostupno na http://www.monstat.org/userfiles/file/ publikacije/godisnjak%202014/GODISNJAK%202014.pdf |