![]() |
CG |
2014 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 31 - Starateljstvo, pravo na posjetu i bezbjednost |
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da, prilikom dodjele starateljstva i prava na posjetu djece, slučajevi nasilja obuhvaćeni ovom Konvencijom budu uzeti u obzir. 2. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi obezbijedile da ostvarivanje svakog prava na posjetu ili starateljstvo ne ugrozi prava i bezbjednost žrtve ili djece. |
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
Poređenje između država čl. 31 Starateljstvo, pravo na posjetu i bezbjednost |
PITANJA |
a. Prilikom odlučivanja o privremenom i stalnom staranju i pravu na posjete, da li sudovi uzimaju u obzir slučajeve nasilja koje su djeca mogla da vide ili dožive? Ako je odgovor potvrdan, da li je ovo pitanje prava (poseban uslov u procesu procjene propisan zakonom ili drugim pravnim aktom) ili je to stvar diskrecione sudske odluke / mišljenja višeg suda? Navedite razloge. Ako je regulisano pravnim ili drugim aktom, navedite izvor. |
Odgovor: |
a. Prilikom odlučivanja o privremenom i stalnom staranju i pravu na posjete, da li sudovi uzimaju u obzir slučajeve nasilja koje su djeca mogla da vide ili dožive? Ako je odgovor potvrdan, da li je ovo pitanje prava (poseban uslov u procesu procjene propisan zakonom ili drugim pravnim aktom) ili je to stvar diskrecione sudske odluke / mišljenja višeg suda? Navedite razloge. Ako je regulisano pravnim ili drugim aktom, navedite izvor. |
Odgovor: |
b. Da li je ovo pitanje obuhvaćeno standardom „najboljeg interesa djeteta“? Navedite pravno obavezujuće dokumente i dajte objašnjenja o institucijama koje su uključene, uključujući i njihove dužnosti u vezi sa incidentima nasilja. Da li postoje podaci/istraživanja koja pokazuju kako se tumači standard „najboljeg interesa djeteta“ u kontekstu nasilja prema ženama? Navedite ko je radio istraživanje i ključne nalaze. |
Odgovor: Porodičnim zakonom1 uređuje se pitanje roditeljskog staranja. U sporu za vršenje roditeljskog prava sud je uvijek dužan da se rukovodi najboljim interesom djeteta, kako u duhu nacionalne regulative, tako i u duhu Konvencije UN o pravima djeteta2. Upravo rukovodeći se najboljim interesom djeteta, sud donosi odluku o tome kojem će roditelju dijete biti povjereno na staranje, a na osnovu nalaza i mišljenja centra za socijalni rad koji daje mišljenje o podobnosti oba roditelja za vršenje roditeljskog staranja, kao i predlog o tome kojem roditelju treba povjeriti dijete na dalje staranje.3 |
b. Da li je ovo pitanje obuhvaćeno standardom „najboljeg interesa djeteta“? Navedite pravno obavezujuće dokumente i dajte objašnjenja o institucijama koje su uključene, uključujući i njihove dužnosti u vezi sa incidentima nasilja. Da li postoje podaci/istraživanja koja pokazuju kako se tumači standard „najboljeg interesa djeteta“ u kontekstu nasilja prema ženama? Navedite ko je radio istraživanje i ključne nalaze. |
Odgovor: Porodičnim zakonom1 uređuje se pitanje roditeljskog staranja. U sporu za vršenje roditeljskog prava sud je uvijek dužan da se rukovodi najboljim interesom djeteta, kako u duhu nacionalne regulative, tako i u duhu Konvencije UN o pravima djeteta2. Upravo rukovodeći se najboljim interesom djeteta, sud donosi odluku o tome kojem će roditelju dijete biti povjereno na staranje, a na osnovu nalaza i mišljenja centra za socijalni rad koji daje mišljenje o podobnosti oba roditelja za vršenje roditeljskog staranja, kao i predlog o tome kojem roditelju treba povjeriti dijete na dalje staranje.3 U tom smislu, centar za socijalni rad bi trebalo da cijeni, prilikom izrade predmetnog izvještaja, nasilničko ponašanje roditelja, a u kontekstu njegove podobnosti za vršenje roditeljskog staranja, kao i načina održavanja ličnog odnosa sa tim roditeljom. Štaviše, shodno Protokolu o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, centar za socijalni rad bi kontakte djece sa učiniocima nasilja morao organizovati u kontrolisanim uslovima. Naime, roditelj s kojim dijete ne živi ima pravo i dužnost održavanja ličnih odnosa sa svojim djetetom, odnosno dijete, ako ne živi sa oba ili sa jednim roditeljem, ima pravo da redovno održava lične odnose i neposredne kontakte sa roditeljem sa kojim ne živi. Pravo djeteta da živi sa roditeljima i pravo djeteta da održava lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi može biti ograničeno samo sudskom odlukom ako postoje razlozi za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava ili u slučaju nasilja u porodici.4 Razlozi za lišenje roditeljskog prava su zloupotreba roditeljskog prava ili grubo zanemarivanje roditeljske dužnosti. Zakon propisuje šta se smatra zloupotrebom prava i to: ako roditelj fizički, seksualno ili emocionalno zlostavlja dijete; izrabljuje dijete prisiljavajući ga na pretjerani rad, ili na rad koji ugrožava moral, zdravlje ili obrazovanje djeteta, odnosno na rad koji je zabranjen zakonom; podstiče dijete na vršenje krivičnih djela; razvija loše navike i sklonosti i sl. Postupak za lišenje roditeljskog prava može pokrenuti drugi roditelj, organ starateljstva ili državni tužilac. Organ starateljstva dužan je da pokrene postupak za lišenje roditeljskog prava kad na bilo koji način sazna da postoje razlozi za to predviđeni u ovom zakonu. Ako organ starateljstva sazna da postoji opasnost zloupotrebe roditeljskog prava ili opasnost grubog zanemarivanja roditeljskih dužnosti, dužan je da hitno preduzme mjere za zaštitu ličnosti, prava i interesa djeteta. Iako se nasilje u partnerskom odnosu kojem djeca prisustvuju nesporno može okarakterisati kao emocionalno nasilje nad djecom, ovakvo shvatanje u praksi izostaje, pa se najbolji interes djeteta češće tumači kao interes djeteta da održava odnose sa drugim roditeljem, uprkos nasilničkom ponašanju prema drugom roditelju. Ovo tim prije što zakonskom odredbom nije izričito predviđeno partnersko nasilje kao osnov za lišenje roditeljskog prava. Štaviše, u praksi u slučajevima kada postoji partnersko nasilje kojem su djeca izložena kao svjedoci, centri za socijalni rad insistiraju na obaveznim kontaktima između nasilnog roditelja i djece, u nekontrolisanim uslovima, ne uviđajući u dovoljnoj mjeri posljedice i rizik koje taj kontakt nosi sa sobom. Imajući u vidu prednje, potrebno je zakonski urediti da se slučajevi nasilja u porodici uzimaju u obzir prilikom donošenja odluke o roditeljskom staranju i održavanju i načinu održavanja ličnih odnosa djeteta sa roditeljem sa kojim ne živi. |
c. Da li postoje posebne mjere koje se uzimaju u obzir i, ako je neophodno, primjenjuju kako bi se osiguralo da prava na posjete i starateljstvo ne ugrožavaju prava i bezbjednost žrtve, kao i prava i bezbjednost djeteta? Navedite uslove. Ko je odgovoran za primjenu ovih mjera (policija, centri za socijalni rad itd.)? Da li postoje dostupni statistički podaci o broju ovih mjera odobrenih u odnosu na broj porodica sa donjetim odlukama o pravu na posjetu / starateljstvu? |
Odgovor: |
c. Da li postoje posebne mjere koje se uzimaju u obzir i, ako je neophodno, primjenjuju kako bi se osiguralo da prava na posjete i starateljstvo ne ugrožavaju prava i bezbjednost žrtve, kao i prava i bezbjednost djeteta? Navedite uslove. Ko je odgovoran za primjenu ovih mjera (policija, centri za socijalni rad itd.)? Da li postoje dostupni statistički podaci o broju ovih mjera odobrenih u odnosu na broj porodica sa donjetim odlukama o pravu na posjetu / starateljstvu? |
Odgovor: |
d. Pored slučajeva nasilja u porodici, da li su ove posebne mjere bile primjenjene i na druge oblike nasilja (seksualno nasilje, fizičko nasilje, prisilni brakovi itd.)? Ako je odgovor potvrdan, navedite te slučajeve. |
Odgovor: Ukoliko u krivičnom ili prekšajnom postupku nije određena jedna ili više mjera zaštite od nasilja u porodici, ne postoje druge mjere koje bi obezbijedile sigurnost žrtve prilikom sprovođenja određenog modela održavanja ličnih odnosa roditelja sa djetetom. Ipak, kontakt između roditelja se može izbjeći preciziranjem načina preuzimanja djeteta kojim bi se izbjegao kontakt između roditelja, koji može da ugrozi sigurnost žrtve. |
d. Pored slučajeva nasilja u porodici, da li su ove posebne mjere bile primjenjene i na druge oblike nasilja (seksualno nasilje, fizičko nasilje, prisilni brakovi itd.)? Ako je odgovor potvrdan, navedite te slučajeve. |
Odgovor: Ukoliko u krivičnom ili prekšajnom postupku nije određena jedna ili više mjera zaštite od nasilja u porodici, ne postoje druge mjere koje bi obezbijedile sigurnost žrtve prilikom sprovođenja određenog modela održavanja ličnih odnosa roditelja sa djetetom. Ipak, kontakt između roditelja se može izbjeći preciziranjem načina preuzimanja djeteta kojim bi se izbjegao kontakt između roditelja, koji može da ugrozi sigurnost žrtve. |
[1] Službeni list RCG, br.1/2007. [2] Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori, br. 15/90 i Službeni listu SRJ - Međunarodni ugovori, br. 4/96 i 2/97. [3] Čl. 361, st. 4 Porodičnog zakona. [4] Čl. 62 i 63 Porodičnog zakona. |