|
|
CG | ||
|
| CG |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 30 - Naknada |
|
1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mjere kako bi omogućile žrtvama pravo na naknadu od učinilaca za svako krivično djelo iz ove Konvencije. 2. Odgovarajuća državna naknada biće dodijeljena onima koji su zadobili ozbiljne tjelesne povrede odnosno onima kojima je narušeno zdravlje, ukoliko šteta nije pokrivena iz drugih izvora kao što je učinilac, osiguranje, odnosno državno zdravstveno i socijalno davanje. To neće spriječiti članice da zahtijevaju povrat naknade od učinioca, dokle god se vodi računa o bezbjednosti žrtve. 3. Mjere preduzete u skladu sa stavom 2 obezbijediće dodjelu naknade u razumnom vremenskom roku. |
|
0 – pitanje nije regulisano zakonom/politikom, ili postojeća regulativa je vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija, ali nije postignut standard Konvencije (u rešenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju 3 - postignut standard Konvencije ili sasvim blizu standardu u rešenju i u primjeni 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije SE |
||
| Poređenje između država čl. 30 Naknada | ||
| PITANJA |
| a. Imaju li sve žrtve nasilja prema ženama pravo da traže naknadu protiv učinioca? Da li se to dešava u građanskom i/ili krivičnom sudu? Ako je dio krivičnog postupka, da li je odluka o naknadi dio kazne ili je to samo presuda? Da li je naknada materijalna ili nematerijalna? Navedite izvršni postupak u vezi sa odlukom o naknadi (ko inicira, ko je odgovoran i kakav je postupak). |
| Odgovor: Kao što je već izloženo u okviru analize čl. 29, žrtve nasilja imaju pravo naknade materijalne i nematerijalne štete u parničnom postupku. Žrtve mogu istaći zahtjev za naknadu štete i u okviru krivičnog i prekršajnog postupka kroz imovinskopravni zahtjev do završetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom, odnosno do donošenja rješenja o prekršaju. O imovinskopravnom zahtjevu će se raspraviti ako se time ne bi znatno odugovlačio krivični postupak. U prekršajnom postupku će područni organ za prekršaj uputiti oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku ako ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva. |
 |
| a. Imaju li sve žrtve nasilja prema ženama pravo da traže naknadu protiv učinioca? Da li se to dešava u građanskom i/ili krivičnom sudu? Ako je dio krivičnog postupka, da li je odluka o naknadi dio kazne ili je to samo presuda? Da li je naknada materijalna ili nematerijalna? Navedite izvršni postupak u vezi sa odlukom o naknadi (ko inicira, ko je odgovoran i kakav je postupak). |
|
Odgovor: Kao što je već izloženo u okviru analize čl. 29, žrtve nasilja imaju pravo naknade materijalne i nematerijalne štete u parničnom postupku. Žrtve mogu istaći zahtjev za naknadu štete i u okviru krivičnog i prekršajnog postupka kroz imovinskopravni zahtjev do završetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom, odnosno do donošenja rješenja o prekršaju. O imovinskopravnom zahtjevu će se raspraviti ako se time ne bi znatno odugovlačio krivični postupak. U prekršajnom postupku će područni organ za prekršaj uputiti oštećenog da može zahtjev ili njegov dio ostvarivati u parničnom postupku ako ne raspolaže dokazima za potpuno rješenje imovinskopravnog zahtjeva. Žrtva kao oštećeno lice u postupku dužna je da određeno označi svoj zahtjev i da podnese dokaze. Sud pred kojim se vodi postupak saslušaće okrivljenog o činjenicama navedenim u predlogu i ispitaće okolnosti koje su od važnosti za utvrđivanje imovinskopravnog zahtjeva. Sud je dužan da prikupi dokaze i utvrdi šta je potrebno za odlučivanje o zahtjevu i prije nego što je podnesen takav predlog. Ako bi se utvrđivanjem imovinskopravnog zahtjeva znatno odugovlačio krivični postupak, sud će se ograničiti na prikupljanje onih podataka čije utvrđivanje kasnije ne bi bilo moguće ili bi bilo znatno otežano. U praksi, dosuđenje imovinskopravnog zahtjeva u okviru krivičnog ili prekršajnog postupka uglavnom izostaje, a s pozivom na odredbe koje dozvoljavaju raspravljanje o istom ukoliko ne bi dovelo do odugovlačenja postupka. Donošenje pravosnažne odluke o dosuđenju naknade štete ne znači da je dosuđena naknada i ostvarena. Vrlo često dužnik neće dobrovoljno da izvršava svoju obavezu, pa se realizacija iste sprovodi prinudno shodno odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju1. Iako je Zakon o izvršenju i obezbjeđenju povjerio, prije svega, javnom izvršitelju nadležnost za odlučivanje u postupku izvršenja i sprovođenje izvršenja, tek su u aprilu 2014. godine imenovani prvi javni izvršitelji u Crnoj Gori. Takvim uređenjem napušta se dosadašnji model sudskog izvršenja i doprinosi se efikasnijem, bržem i kraćem postupku izvršenja, rasterećenju sudova, što u krajnjem znači poštovanje prava na suđenje u razumnom roku koje je jedno od osnovnih prava zajemčenih Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda2. Međutim, nedostatak se ogleda u većim finansijskim izdacima za povjerioce, budući da su dužni da predujme naknade za radnje i troškove javnih izvršitelja. Naime, izvršni povjerilac dužan je da unaprijed predujmi troškove za svaku radnju. U slučaju propuštanja, izvršenje se obustavlja. Ipak, najnovije izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći od 14.04.2015. godine predviđaju mogućnost ostvarenja besplatne pravne pomoći i u postupku pred javnim izvršiteljima, na način da besplatna pravna pomoć podrazumijeva oslobađanje od troškova sastavljanja predloga za izvršenje i predujmljivanja troškova javnom izvršitelju. Postupak izvršenja pokreće se predlogom za izvršenje, u kojem moraju biti naznačeni izvršni povjerilac i izvršni dužnik, izvršna isprava, obaveza dužnika, sredstvo i predmet na kojim izvršenje treba sprovesti, kao i druge podatke koji su potrebni za sprovođenje izvršenja. Uz predlog za izvršenje izvršni povjerilac je dužan da dostavi i određene priloge. Izvršenje se određuje na osnovu izvršne isprave, odnosno pravosnažane i izvršne odluke suda. Na zahtjev stranke, sud stavlja službenu potvrdu da su nastupili uslovi za izvršnost odluke koju je donio. Izvršni postupak se u osnovi sastoji od dvije faze. Prva faza je određivanje izvršenja, a druga sprovođenje izvršenja. U fazi određivanja izvršenja procjenjuje se da li su ispunjene pretpostavke da se donese rješenje o izvršenju. Uspješno okončana faza određivanja izvršenja rezultiraće rješenjem javnog izvršitelja o izvršenju. Ishod neuspješno okončane faze određivanja izvršenja može biti odbacivanje predloga za izvršenje (ako za izvršenje nisu ispunjene procesne pretpostavke) ili odbijanje tog predloga (ako nisu ispunjene materijalnopravne pretpostavke za izvršenje). Faza sprovođenja izvršenja nastupa nakon što je izvršenje određeno. U toj fazi preduzimaju se izvršne radnje koje imaju za cilj namirenje izvršnog poverioca u granicama onog što je određeno rješenjem o izvršenju. Uspješno okončana faza sprovođenja izvršenja rezultiraće namirenjem izvršnog povjerioca i aktom kojim se konstatuje zaključenje izvršenja. Neuspјešno okončana faza sprovođenja izvršenja rezultiraće obustavom izvršnog postupka, sa ukidanjem sprovedenih izvršnih radnji ili bez njega. |
 |
| b. Da li je vaša zemlja ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi za žrtve nasilnih zločina? Može li žrtva da podnese tužbu osiguravajućem društvu? Da li se može kompenzovati iz obaveznog državnog zdravstvenog osiguranja? |
| Odgovor: Crna Gora je ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja. U crnogorskom zakonodavstvu još uvijek nije uređeno pravo na novčanu naknadu koju bi Crna Gora, zbog pretrpljenih posljedica, isplaćivala žrtvama krivičnih djela nasilja izvršenih sa umišljajem na teritoriji države (vidjeti odgovor na sljedeće pitanje). |
| b. Da li je vaša zemlja ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi za žrtve nasilnih zločina? Može li žrtva da podnese tužbu osiguravajućem društvu? Da li se može kompenzovati iz obaveznog državnog zdravstvenog osiguranja? |
| Odgovor: Crna Gora je ratifikovala Evropsku konvenciju o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja. U crnogorskom zakonodavstvu još uvijek nije uređeno pravo na novčanu naknadu koju bi Crna Gora, zbog pretrpljenih posljedica, isplaćivala žrtvama krivičnih djela nasilja izvršenih sa umišljajem na teritoriji države (vidjeti odgovor na sljedeće pitanje). |
|
|
| c. Da li postoji poseban državni fond za naknadu žrtvama nasilnih krivičnih djela, uključujući i žrtve nasilja prema ženama? Ako postoji, kakvu štetu on pokriva (materijalnu, nematerijalnu itd.)? Kakav postupak treba da se vodi kako bi se dobila državna naknada (administrativni, sudski itd.)? Da li on pokriva tjelesne povrede, ozbiljne zdravstvene probleme itd? U slučajevima državne kompenzacije, da li država od učinioca nadoknađuje realne troškove? Da li žrtve koje nisu državljani imaju pristup državnoj naknadi? Navedite. |
| Odgovor: U Crnoj Gori ne postoji poseban fond za naknadu štete žrtvama krivičnih djela sa elementima nasilja, niti fond za naknadu štete žrtvama nasilja nad ženama. Međutim, potvrđivanjem Evropske konvencije o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja stvoren je pravni osnov za donošenje posebnog zakona kojim će se urediti pravo na novčanu naknadu štete žrtvama krivičnih djela nasilja učinjenih sa umišljajem. |
|
| c. Da li postoji poseban državni fond za naknadu žrtvama nasilnih krivičnih djela, uključujući i žrtve nasilja prema ženama? Ako postoji, kakvu štetu on pokriva (materijalnu, nematerijalnu itd.)? Kakav postupak treba da se vodi kako bi se dobila državna naknada (administrativni, sudski itd.)? Da li on pokriva tjelesne povrede, ozbiljne zdravstvene probleme itd? U slučajevima državne kompenzacije, da li država od učinioca nadoknađuje realne troškove? Da li žrtve koje nisu državljani imaju pristup državnoj naknadi? Navedite. |
|
Odgovor: U Crnoj Gori ne postoji poseban fond za naknadu štete žrtvama krivičnih djela sa elementima nasilja, niti fond za naknadu štete žrtvama nasilja nad ženama. Međutim, potvrđivanjem Evropske konvencije o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja stvoren je pravni osnov za donošenje posebnog zakona kojim će se urediti pravo na novčanu naknadu štete žrtvama krivičnih djela nasilja učinjenih sa umišljajem. U tom cilju Vlada Crne Gore je u decembru prošle godine utvrdila Predlog Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela, shodno kojem žrtva krivičnog djela nasilja učinjenog sa umišljajem ima pravo na naknadu po tri osnova: naknadu izgubljene zarade, naknadu troškova liječenja i boravka u bolnici i naknadu troškova sahrane. Ako je kao posljedica izvršenog krivičnog djela nastupila smrt žrtve pravo na naknadu imaju lica koja je žrtva izdržavala. Naknada će se isplaćivati iz budžeta. Pravo na naknadu je priznato crnogorskom državljaninu, državljaninu države ugovomice Evropske konvencije o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja, državljaninu države članice Savjeta Evrope sa stalnim boravkom u Cmoj Gori i državljaninu ili licu koje zakonito boravi u državi članici Evropske unije. Odluku o zahtjevu za naknadu će donositi posebna Komisija, u roku od tri mjeseca, a u složenim predmetima u roku od šest mjeseci od dana prijema potpunog zahtjeva za naknadu. Isplatom naknade žrtvi iii izdržavanom licu, prava žrtve odnosno izdržavanog lica prema izvršiocu krivičnog djela nasilja do iznosa isplaćene naknade prelaze na državu Cmu Goru. |
|
|
| d. Postoji li neka odredba kojom se garantuje da će se odluka o naknadi donijeti u razumnom roku? |
| Odgovor: U slučaju da žrtva krivičnog djela istakne imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku, Zakonik o krivičnom postupku propisuje da sud ne mora raspravljati o ovom zahtjevu u krivičnom postupku ako bi se time znatno odugovlačio postupak.3 U parničnom postupku sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Izvršni postupak je po pravilu hitan. |
| d. Postoji li neka odredba kojom se garantuje da će se odluka o naknadi donijeti u razumnom roku? |
| Odgovor: U slučaju da žrtva krivičnog djela istakne imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku, Zakonik o krivičnom postupku propisuje da sud ne mora raspravljati o ovom zahtjevu u krivičnom postupku ako bi se time znatno odugovlačio postupak.3 U parničnom postupku sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Izvršni postupak je po pravilu hitan. |
|
|
| e. Da li je vaša zemlja stavila rezervu na ovaj član (član 30 Konvencije)? Navedite razloge. |
| Odgovor: Crna Gora je stavila rezervu na ovaj član, u pogledu stava 2, budući da je u toku usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa navedenom odredbom Konvencije. |
| e. Da li je vaša zemlja stavila rezervu na ovaj član (član 30 Konvencije)? Navedite razloge. |
| Odgovor: Crna Gora je stavila rezervu na ovaj član, u pogledu stava 2, budući da je u toku usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa navedenom odredbom Konvencije. |
|
|
|
[1] Službeni list CG, br. 36/2011 i 28/2014. [2] Službeni list SCG – Međunarodni ugovori, br. 9/2003 i 5/2005. [3] Čl. 234 Zakonik o krivičnom postupku. |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Sigurne ženske kuće i ni na koji način ne odražava stavove donatora. | ||
