|
|
BIH | ||
|
| BIH |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 57 - Pravna pomoć |
| Članice će osigurati pravo na pravni savjet i besplatnu pravnu pomoć žrtvama pod uslovima koje propisuje njihovo nacionalno zakonodavstvo. |
|
0 - pitanja nisu regulisana zakonom / politike ili postojeće odredbe nisu u skladu sa standardima Konvencije (standardi Konvencije smatraju se minimalnim standardima); 1 - uporište u zakonima postoji, ali ne zadovoljava standarde Konvencije (normativno i / ili u primjeni); 2 - standard Konvencije dostignut u zakonima, ili je blizu dostizanja standarda; 3 - standard Konvencije dostignut i u primjeni, ili je blizu dostizanja standarda; 4 - pitanje u zemlji riješeno je na bolji način nego što je utvrđeno standardima Konvencije. |
||
| Opšta procjena čl. 57 Pravna pomoć | ||
| Poređenje između država čl. 57 Pravna pomoć | ||
| PITANJA |
| a. Da li vaša zemlja ima sistem pravne pomoći koji finansira i kojim upravlja država? Da li postoji zakon o besplatnoj pravnoj pomoći? Da li je pravna pomoć obezbjeđena samo u krivičnim ili/i u građanskim predmetima? Ko pruža pravnu pomoć? Koji su kriterijumi za dodjelu besplatne pravne pomoći? Da li žrtve nasilja prema ženama imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć? Ko obavještava žrtve o pristupu pravnoj pomoći? Da li je to obaveza nadležnog organa, ili diskreciono pravo? |
| Odgovor: Prije svega, zakoni koji se specifično dotiču nasilja u porodici u BiH, sadrže regulativu u vezi standarda iz člana 57 Konvencije. Važno je napomenuti da zakoni o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS garantuju žrtvama nasilja u porodici pravo nesmetanog pristupa nadležnom sudu, te oslobođenost od svih troškova postupka1. Navedeni zakon na nivou RS obezbjeđuje i pravo na besplatnu pravnu pomoć žrtvi u svim postupcima ostvarivanja svojih prava i zaštite, a u skladu sa propisima koji regulišu oblast besplatne pravne pomoći u Republici Srpskoj2. |
 |
| a. Da li vaša zemlja ima sistem pravne pomoći koji finansira i kojim upravlja država? Da li postoji zakon o besplatnoj pravnoj pomoći? Da li je pravna pomoć obezbjeđena samo u krivičnim ili/i u građanskim predmetima? Ko pruža pravnu pomoć? Koji su kriterijumi za dodjelu besplatne pravne pomoći? Da li žrtve nasilja prema ženama imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć? Ko obavještava žrtve o pristupu pravnoj pomoći? Da li je to obaveza nadležnog organa, ili diskreciono pravo? |
|
Odgovor: Prije svega, zakoni koji se specifično dotiču nasilja u porodici u BiH, sadrže regulativu u vezi standarda iz člana 57 Konvencije. Važno je napomenuti da zakoni o zaštiti od nasilja u porodici u FBiH i RS garantuju žrtvama nasilja u porodici pravo nesmetanog pristupa nadležnom sudu, te oslobođenost od svih troškova postupka1. Navedeni zakon na nivou RS obezbjeđuje i pravo na besplatnu pravnu pomoć žrtvi u svim postupcima ostvarivanja svojih prava i zaštite, a u skladu sa propisima koji regulišu oblast besplatne pravne pomoći u Republici Srpskoj2. Pružanje pravne pomoći, kao djelatnosti, uređeno je entitetskim zakonima o advokaturi ili odvjetništvu, koje prevashodno pokriva pružanje pravne pomoći strankama uz novčanu nadoknadu, iako ne postoji prepreka advokatima da pruže besplatnu pravnu pomoć svojim klijentima. Oblast pružanja besplatne pravne pomoći različito je regulisana na različitim nivoima vlasti u BiH, te s te strane ne postoji jedinstvena regulativa niti jedinstveno održavan i budžetski finansiran sistem pružanja besplatne pravne pomoći u BiH. Na nivou BiH i na nivou Federacije BiH nisu doneseni zakoni u vezi prava na ostvarivanje besplatne pravne pomoći, te ne postoji ni institucionalizovan pristup u pružanju ove usluge. S druge strane, posebni zakoni o besplatnoj pravnoj pomoći usvojeni su u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko, te sljedećim kantonima u Federaciji BiH: Zeničko-dobojskom kantonu, Tuzlanskom kantonu, Zapadno-hercegovačkom i Posavskom kantonu3. Iako sadržaj ovih zakona nije istovjetan, te postoje određene razlike, odredbe koje se mogu dovesti u vezu sa pravima žrtve nasilja na pravnu pomoć su identične ili jako slične. Iz tog razloga, u nastavku teksta predstavljen će biti jedino Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u Republici Srpskoj, čija sadržina je uzeta kao primjer domaće regulative u ovom pogledu. Prema Zakonu o besplatnoj pravoj pomoći RS, pravna pomoć pruža se u sljedećim postupcima: parničnom postupku, krivičnom postupku u dijelu kojim se pravo na odbranu obezbjeđuje postavljanjem branioca zbog slabog imovinskog stanja osumnjičenog ili optuženog, u upravnom sporu, prekršajnom postupku, vanparničnom postupku i izvršnom postupku4. Pravna pomoć ostvaruje se kao pravo na: opšte informacije o pravima i obavezama, pravni savjet i pomoć u popunjavanju obrazaca, pravnu pomoć u sastavljanju svih vrsta pismena, zastupanje na sudu, sačinjavanje apelacija i pravnu pomoć u postupcima mirnog rješavanja spora (medijacija)5. Korisnici/ce prava na besplatnu pravnu pomoć su fizička lica6, koja su uslovljena određenim kriterijumima, i to u zavisnosti od: finansijskog kriterijuma, kriterijuma očigledne osnovanosti i kriterijuma obaveznosti po drugim zakonima i međunarodnim konvencijama7. Pravo na besplatnu pravnu pomoć po finansijskom kriterijumu izričito ostvaruju i žrtve nasilja u porodici8. U pogledu informisanja žrtava nasilja o mogućnosti dobijanja besplatne pravne pomoći, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći ne bavi se ovom obavezom, odnosno ne sadrži dio koji bi pokrivao obavezu informisanja korisnika/ca o pravu na besplatnu pravnu pomoć i pristup toj pomoći. Informisanje je stoga u domenu diskrecije nadležnih tijela i drugih lica koja postupaju u vezi sa nasiljem. Organizacija koja je zakonom osnovana i nadležna za pružanje besplatne pravne pomoći na nivou RS je Centar za pružanje besplatne pravne pomoći RS (Centar). Sjedište Centra je u Banjaluci, a Centar ima kancelarije i u sjedištima Okružnih sudova Republike Srpske, i to u Istočnom Sarajevu, Trebinju, Bijeljini i Doboju. Pored Centra, pravo zastupanja klijenata imaju advokati/ce, članovi/ce Advokatske komore RS i zaposleni/e u nevladinim organizacijama koje se bave pružanjem pravne pomoći. Iako ne pokriva prava žrtve, korisno je navesti da u odbranama u krivičnom postupku jedini ovlašćeni za postupanje, odnosno pružanje besplatne pravne pomoći su advokati/ce9. Povodom uloge Centra u domenu prevencije nasilja u porodici, posljednji javno dostupan izvještaj o provođenju strategije za borbu protiv nasilja u porodici u RS sadrži kvalitativnu ocjenu da Centar preuzima aktivnu ulogu u okviru referalnih mehanizama na nivou lokalnih zajednica u RS, putem pružanja besplatne pravne pomoći žrtvama nasilja10. Takođe, na području BiH djeluju nevladine organizacije koje se bave pružanjem besplatne pravne pomoći kao svoje osnovne aktivnosti, te specijalizovane nevladine organizacije koje isključivo besplatnu pravnu pomoć pružaju svojim klijenticama- ženama žrtvama nasilja. Mreža pružalaca besplatne pravne pomoći u BiH osnovana je 2012. godine, zajedničkim potpisivanjem Sporazuma o razumijevanju između 11 organizacija koje besplatnu pravnu pomoć pružaju širom Bosne i Hercegovine11. Takođe, aktivna je i “Sigurna mreža BiH” koju čine nevladine organizacije članice “Ženske mreže BiH” koje se bave pružanjem pravne pomoći klijenticama12. S obzirom na to da se standard Istanbulske konvencije u ovom članu poziva na regulativu unutrašnjih zakonodavstva država članica Savjeta Evrope, te da je zakonodavstvo unutar BiH predvidjelo modalitete obezbjeđivanja i pružanja pravne pomoći žrtvama nasilja, zaključujemo da, u opštim okvirima, domaće zakonodavstvo i praksa prate standard Istanbulske konvencije po ovom pitanju. |
 |
|
[1] Čl. 5 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH, čl. 10 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici RS. [2] Čl. 10 stav 2 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici RS. [3] Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 120/08 i 89/13), Zakon o kancelariji za pravnu pomoć, (“Službeni glasnik Brčko Distrikta”, br. 18/07), Zakon o pružanju pravne pomoći (“Službene novine TK”, br. 10/08), Zakon o županijskom Zavodu za pravnu pomoć, (“Narodne novine ŽZH”, br. 14/08), Zakon o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave (“Službene novine Zeničko-dobojskog kantona”, br. 13/08), Pravilnik o načinu i uslovima pružanja pravne pomoći (“Službene novine Zeničko-dobojskog kantona”, br. 9/09), Zakon o pružanju pravne pomoći (“Narodne novine Županije posavske”, br. 3/10, 2010). [4] Čl. 6 Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći RS. [5] Čl. 5 Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći RS. [6] Fizička lica koja imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć su: državljani/ke RS i građani/ke RS i druga fizička lica koja se nalaze na teritoriji RS, a koja se identifikuju kao ugrožene kategorije; fizička lica koja se nalaze na teritoriji RS, pod međunarodnom zaštitom u skladu sa međunarodnim standardom, a naročito izbjeglice, lica pod privremenim prihvatom, žrtve trgovine ljudima, a koja nisu u stanju da izmiruju troškove pravne pomoći; lica koja ovo pravo imaju po posebnim zakonima ili po međunarodnim konvencijama koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu. Vidi čl. 14 i 29 Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći RS. [7] Čl. 16. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći RS. [8] Čl. 17. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Vidi čl. 6 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 89/13). [9] Čl. 8 Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći RS. [10] Gender centar RS, Strategija za prevenciju nasilja u porodici u RS do 2013. godine: izvještaj za 2011, 2012, str. 14—15. [11] Članice Mreže pružaoca besplatne pravne pomoći u BiH su: udruženje Vaša prava BiH, Centar za besplatnu pravnu pomoć Republike Srpske, Kancelarija za pravnu pomoć Brčko Distrikta, Kantonalni zavod za pružanje pravne pomoći Tuzla, Kantonalni zavod za pružanje pravne pomoći Zenica, Kantonalni zavod za pružanje pravne pomoći Sarajevo, Županijski Zavod za pružanje pravne pomoći Odžak, Zavod za besplatnu pravnu pomoć Bihać, Zavod za besplatnu pravnu pomoć Goražde, Županijski Zavod za pružanje pravne pomoći Široki Brijeg, Centar informativno-pravne pomoći Zvornik, Centar za ljudska prava Mostar, Centar za pravnu pomoć ženama Zenica i Fondacija lokalne demokratije. Izvor: Mreža pružalaca besplatne pravne pomoći u BiH http://goo.gl/v5uZpz. [12] Članice Sigurne mreže BiH su: Centar za pravnu pomoć ženama Zenica, Medica Zenica, Lara Bijeljina, Udružene žene Banja Luka, Viva žene Tuzla, Fondacija lokalne demokratije Sarajevo, Žene sa Une Bihać, Žena BiH Mostar, Žene ženama Sarajevo. |
|
|
|
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
