|
|
BIH | ||
|
| BIH |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 32 - Građanske posljedice prinudnih brakova |
| Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da se brakovi sklopljeni pod prinudom mogu smatrati rušljivim, poništiti odnosno razvesti bez nepotrebnog finansijskog odnosno administrativnog opterećivanja žrtve. |
|
0 - pitanja nisu regulisana zakonom / politike ili postojeće odredbe nisu u skladu sa standardima Konvencije (standardi Konvencije smatraju se minimalnim standardima); 1 - uporište u zakonima postoji, ali ne zadovoljava standarde Konvencije (normativno i / ili u primjeni); 2 - standard Konvencije dostignut u zakonima, ili je blizu dostizanja standarda; 3 - standard Konvencije dostignut i u primjeni, ili je blizu dostizanja standarda; 4 - pitanje u zemlji riješeno je na bolji način nego što je utvrđeno standardima Konvencije. |
||
| Opšta procjena čl. 32 Građanske posljedice prinudnih brakova | ||
| Poređenje između država čl. 32 Građanske posljedice prinudnih brakova | ||
| PITANJA |
| a. Da li pravni okvir pruža osnov za poništavanje braka zaključenog uz upotrebu sile? Navedite i opišite proceduru. Moraju li žrtve da plaćaju neke naknade, ili da obezbijede neke druge dokaze, osim svjedočenja? Da li žrtve imaju različit status u postupku za okončanje prinudnog braka? Ako je odgovor potvrdan, navedite razlike. |
| Odgovor: Porodični zakoni Republike Srpske i Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta BiH propisuju razloge za i postupak poništenja braka1. Sva tri zakona propisuju da brak nije valjan ako je na njegovo zaključenje bračni partner pristao u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom2, te da brak prestaje, između ostalog, i poništenjem braka3. Poništenje braka zaključenog u strahu, izazvanom ozbiljnom prijetnjom može tražiti samo bračni partner koji je pod uticajem prijetnje zaključio brak. |
 |
| a. Da li pravni okvir pruža osnov za poništavanje braka zaključenog uz upotrebu sile? Navedite i opišite proceduru. Moraju li žrtve da plaćaju neke naknade, ili da obezbijede neke druge dokaze, osim svjedočenja? Da li žrtve imaju različit status u postupku za okončanje prinudnog braka? Ako je odgovor potvrdan, navedite razlike. |
|
Odgovor: Porodični zakoni Republike Srpske i Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta BiH propisuju razloge za i postupak poništenja braka1. Sva tri zakona propisuju da brak nije valjan ako je na njegovo zaključenje bračni partner pristao u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom2, te da brak prestaje, između ostalog, i poništenjem braka3. Poništenje braka zaključenog u strahu, izazvanom ozbiljnom prijetnjom može tražiti samo bračni partner koji je pod uticajem prijetnje zaključio brak. Tužba se može podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvršenja prijetnje prestala, a bračni partneri su za to vrijeme živjeli zajedno4. Ukoliko ovlašćeno lice ne želi da podnese tužbu za poništenje ugovora ili je ne podnese u zakonom određenom roku, takav ugovor će egzistirati kao i svaki drugi valjan ugovor i više se niko neće moći pozivati na ništavost. Poništenje braka kao jedan od načina prestanka braka proizvodi pravno dejstvo od momenta pravosnažnosti presude kojom se brak poništava. Službeno lice ovlašćeno za zaključenje braka koje u vršenju svoje službene dužnosti svjesno dozvoli da se zaključi brak koji je po zakonu zabranjen ili ništav, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do dvije godine (u Federaciji BiH i Brčko Distriktu do jedne godine)5. Parnični postupak za poništenje braka pokreće se tužbom koja se podnosni nadležnom osnovnom sudu. Mjesna nadležnost u bračnim sporovima određena je Zakonima o parničnom postupku, prema kojima je za poništenje braka nadležan i sud na čijem području su bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište, pored suda opšte mjesne nadležnosti, odnono sud prebivališta tuženog6. Tužba mora da sadrži sve ono što je potrebno da bi se po njoj moglo postupiti: osnov za nadležnost suda, tužbeni zahtjev, činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju ove činjenice, naznačenje vrijednosti predmeta spora, pravni osnov tužbenog zahtjeva7, kao i sve podatke koje treba da sadrži bilo koji podnesak koji se podnosi sudu, naročito označenje suda i stranaka, njihovo prebivalište ili boravište, naznačenje njihovih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, sadržaj izjave, potpis podnosioca8. Troškovi postupka poništenja braka sklopljenog usljed prinude propisani su Zakonima o sudskim taksama9. Opšte je pravilo da takse propisane ovim zakonom plaća lice po čijem zahtjevu ili u čijem interesu se preduzimaju radnje u sudskom postupku, za koji je ovim zakonom utvrđeno plaćanje takse10, o čemu prilaže dokaz uz podnesak11, pa tako i tužbu za poništenje braka. Taksenom tarifom je za tužbu kojom se traži poništenje braka, propisano da se plaća taksa u iznosu od 200 KM12. Ukoliko, međutim, takseni obveznik smatra da ispunjava uslove za oslobađanje plaćanja takse propisane ovim zakonom, uz tužbu može priložiti i zahtjev za oslobađanje plaćanja takse. Sud može osloboditi taksenog obveznika od plaćanja takse ako bi plaćanjem takse, imajući u vidu visinu sredstava iz kojih se obveznik i članovi njegovog domaćinstva izdržavaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugrožena njihova egzistencija13. Ako takseni obveznik oslobođen od obaveze plaćanja takse, uspije u postupku, taksu koju bi on bio dužan da plati da nije bio oslobođen, platiće stranka koja ne uživa oslobađanje i to u srazmjeri u kojoj je oslobođena stranka uspjela u postupku14. U pogledu usklađenosti pravnog okvira sa odredbom člana 31 Konvencije, a imajući u vidu da se od država članica očekuje da sudski postupak, koji ova odredba zahtijeva, bude lako dostupan i ne predstavlja nepotrebni finansijski i administrativni teret za žrtvu, odnosno, ne stavlja pred žrtvu teškoće koje ona ne može savladati ili koje žrtvu posredno dovode u finansijske poteškoće, moglo bi se reći da je isti usklađen sa odredbama Konvencije. Porodični zakoni u BiH poznaju kao razlog za poništenje braka brak sklopljen pod prinudom, ali takav zahtjev nije oslobođen plaćanja takse već se pravo na oslobađanje može zahtjevom ostvariti ukoliko bi bila dovedena plaćanjem istih u finansijske teškoće. S druge strane, ukoliko bi zahtjev za oslobađanje plaćanja sudske takse bio odbijen, žrtva bi bila onemogućena da vodi postupak ukoliko na podnesak, uključujući i tužbu, nije unaprijed platila sudsku taksu, čime bi joj bio potpuno ograničen pristup sudu, odnosno mogućnost vođenja sudskog postupka. Na osnovu svega iznesenog, moglo bi se zaključiti da su pravni i politički dokumenti usklađeni sa članom 32 Konvencije. |
 |
|
[1] PZRS čl. 45—51, PZFBiH čl. 34—40. PZBDBiH čl. 32—38. [2] PZRS čl. 30, PZFBiH čl. 16 PZBDBiH čl. 20. [3] PZRS čl. 44, PZFBiH čl. 32 PZBDBiH čl. 31. [4] PZRS čl. 46, PZFBiH čl. 40 PZBDBiH čl. 33. [5] Član 203 Krivičnog zakona Republike Srpske, član 215 Krivičnog zakona FBiH, član 212 Krivičnog zakona Brčko Distrikta. [6] Član 35 Zakona o parničnom postupku Republike Srpske i Zakona o parničnom postupku Federacije BiH, član 27 Zakona o parničnom postupku Brčko Distrikta. [7] Član 53 ZPP RS, član 53 ZPPFBiH, član 151. ZPP BD. [8] 386 Član 334 ZPP RS, član 344 ZPP FBiH, član 72 ZPP BD. [9] Za potrebe predstavljanja prava na pristup sudu kako bi se zaštitilo povrijeđeno pravo, u ovom slučaju radi poništenja braka, uzeće se odredbe propisane Zakonom o sudskim taksama Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 73/08 i 49/09). [10] Član 2. [11] Član 3. [12] Taksena tarifa uz Zakon o sudskim taksama Republike Srpske. [13] Član 12 Zakona o sudskim taksama Republike Srpske. [14] Član 18. |
|
|
|
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
| Kampanju podržava: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost autorki i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije. | ||
