|
| BIH |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 10 - Koordinaciono tijelo |
|
1. Članice će odrediti odnosno uspostaviti jedno ili više zvaničnih tijela nadležnih za koordinaciju, provođenje, praćenje i procjenu politika i mjera za sprečavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih ovom konvencijom. Ova tijela će koordinisano prikupljati podatke u skladu s članom 11 vršiti analizu i objavljivati rezultate. 2. Članice će osigurati da određena odnosno uspostavljena tijela u skladu s ovim članom dobiju opšte podatke o mjerama preduzetim u skladu s Poglavljem VIII. 3. Članice će osigurati da određena odnosno uspostavljena tijela u skladu s ovim članom imaju kapacitet za neposrednu komunikaciju i održavanje veza s odgovarajućim tijelima drugih članica. |
|
0 - pitanja nisu regulisana zakonom / politike ili postojeće odredbe nisu u skladu sa standardima Konvencije (standardi Konvencije smatraju se minimalnim standardima); 1 - uporište u zakonima postoji, ali ne zadovoljava standarde Konvencije (normativno i / ili u primjeni); 2 - standard Konvencije dostignut u zakonima, ili je blizu dostizanja standarda; 3 - standard Konvencije dostignut i u primjeni, ili je blizu dostizanja standarda; 4 - pitanje u zemlji riješeno je na bolji način nego što je utvrđeno standardima Konvencije. |
||
| Opšta procjena čl. 10 Koordinaciono tijelo | ||
| Poređenje između država čl. 10 Koordinaciono tijelo | ||
| PITANJA |
| a. Da li postoji jedno ili više koordinacionih tijela kao što je definisano u članu 10, stav 1? Da li su na državnom, regionalnom i/ili lokalnom nivou? Navedite njihove uloge i odgovornosti (koordinacija, implementacija i druge aktivnosti), uključujući ulogu izvještavanja. Ako su odgovorna za izvještavanje, navedite kome izvještavaju. |
| Odgovor: Bosna i Hercegovina u vrijeme završetka ove studije1 nije odredila koja su zvanična tijela nadležna za koordinaciju, sprovođenje, praćenje i procjenu politika i mjera za sprečavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih ovom konvencijom. Imajući u vidu administrativno-političku strukturu Bosne i Hercegovine i ustavne nadležnosti u Bosni i Hercegovini, a kako Konvencija i predviđa da bi ovo tijelo trebalo da postoji na onom nivou strukture date članice koji je nadležan za sprovođenje mjera, biće neophodno odrediti više od jednog koordinacionog tijela, posebno što je članom 70 Konvencije propisano da su nacionalni parlamenti članica pozvani da učestvuju u praćenju preduzetih mjera u primjeni ove konvencije, kao i da članice podnose izvještaje GREVIO grupe svojim nacionalnim parlamentima (a u Bosni i Hercegovini bi to bili Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Skupština Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, u minimumu). |
| a. Da li postoji jedno ili više koordinacionih tijela kao što je definisano u članu 10, stav 1? Da li su na državnom, regionalnom i/ili lokalnom nivou? Navedite njihove uloge i odgovornosti (koordinacija, implementacija i druge aktivnosti), uključujući ulogu izvještavanja. Ako su odgovorna za izvještavanje, navedite kome izvještavaju. |
|
Odgovor: Bosna i Hercegovina u vrijeme završetka ove studije1 nije odredila koja su zvanična tijela nadležna za koordinaciju, sprovođenje, praćenje i procjenu politika i mjera za sprečavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih ovom konvencijom. Imajući u vidu administrativno-političku strukturu Bosne i Hercegovine i ustavne nadležnosti u Bosni i Hercegovini, a kako Konvencija i predviđa da bi ovo tijelo trebalo da postoji na onom nivou strukture date članice koji je nadležan za sprovođenje mjera, biće neophodno odrediti više od jednog koordinacionog tijela, posebno što je članom 70 Konvencije propisano da su nacionalni parlamenti članica pozvani da učestvuju u praćenju preduzetih mjera u primjeni ove konvencije, kao i da članice podnose izvještaje GREVIO grupe svojim nacionalnim parlamentima (a u Bosni i Hercegovini bi to bili Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Skupština Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, u minimumu). Važno je napomenuti da, iako još uvijek u procesu usvajanja, i dokument Okvirne strategije za sprovođenje Konvencije o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici u BiH i Strategije za suzbijanje nasilja u porodici u Republici Srpskoj od 2014—2019, prepoznaju koordinaciono tijelo i mehanizam izvještavanja prema Parlamentarnoj skupštini BiH, odnosno Narodnoj skupštini Republike Srpske. Nacrt Okvirne strategije za sprovođenje Konvencije o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici u BiH u okviru strateškog cilja broj 4: Uspostaviti okvir za kreiranje i praćenje sprovođenja integrisanih i rodnoosjetljivih politika za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kao strateški program: Odrediti koordinacioni mehanizam za praćenje provedbe Strategije i razmjera i posljedica nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kao nadležne i odgovorne za sprovođenje određuje Vijeće ministara BiH, odnosno Agenciju za ravnopravnost polova BiH, na osnovu imenovanja nadležnih institucija BiH, te Vladu Republike Srpske, Vladu FBiH i nevladine organizacije koje čine Sigurnu mrežu. Nacrt Strategije za suzbijanje nasilja u porodici u Republici Srpskoj od 2014—2019 određuje kao strateški pravac 4: Praćenje sprovođenja zakona, politika i mjera protiv nasilja u porodici i strateški cilj 4: Usklađivanje sa standardima propisanim Konvencijom o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a kao jedan od programa mjera u okviru ovog pravca, odnosno cilja, predviđeno je Praćenje primjene mjera propisanih Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a koordinaciono tijelo u skladu sa članom 10 Konvencije Savjeta Evrope određeno je kao mehanizam za praćenje i ocjenu napretka u Republici Srpskoj. Na osnovu svega iznesenog, moglo bi se zaključiti da pravni i politički dokumenti prepoznaju obavezu propisanu članom 10 Konvencije. |
| b. Imaju li mandat da prikupljaju podatke o svim oblicima nasilja obuhvaćenih Konvencijom iz relevantnih izvora, da ih analiziraju i/ili distribuiraju rezultate? Da li ovo tijelo ili ova tijela javno obavljaju aktivnosti u okviru svog mandata, prikupljaju, analiziraju i distribuiraju svoje rezultate? |
| Odgovor: |
| b. Imaju li mandat da prikupljaju podatke o svim oblicima nasilja obuhvaćenih Konvencijom iz relevantnih izvora, da ih analiziraju i/ili distribuiraju rezultate? Da li ovo tijelo ili ova tijela javno obavljaju aktivnosti u okviru svog mandata, prikupljaju, analiziraju i distribuiraju svoje rezultate? |
| Odgovor: |
| c. Da li ovo tijelo/tijela ima(ju) pristup opštim informacijama (ne uključujući specifične informacije o zaštiti podataka koji se ne odnose na pojedinačne slučajeve) o međudržavnim aktivnostima saradnje, uključujući i uzajamnu pravnu pomoć u građanskim i krivičnim postupcima? |
| Odgovor: |
| c. Da li ovo tijelo/tijela ima(ju) pristup opštim informacijama (ne uključujući specifične informacije o zaštiti podataka koji se ne odnose na pojedinačne slučajeve) o međudržavnim aktivnostima saradnje, uključujući i uzajamnu pravnu pomoć u građanskim i krivičnim postupcima? |
| Odgovor: |
| d. Ima li ovo tijelo mandat da direktno komunicira i razmjenjuje iskustva i znanja sa kolegama iz drugih zemalja, posebno sa potpisnicama Konvencije? |
| Odgovor: |
| d. Ima li ovo tijelo mandat da direktno komunicira i razmjenjuje iskustva i znanja sa kolegama iz drugih zemalja, posebno sa potpisnicama Konvencije? |
| Odgovor: |
|
[1] Novembar 2013. godine. |