HR |
2014 |
Odaberite člana Konvencije |
Član |
Član 9 - Nevladine organizacije i civilno društvo |
Stranke će prepoznati, poticati i podržavati, na svim razinama, rad odgovarajućih nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva aktivnih u borbi protiv nasilja nad ženama te uspostaviti učinkovitu suradnju s tim organizacijama. |
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
Opća procjena čl. 9 Nevladine organizacije i civilno društvo |
Usporedba između država čl. 9 Nevladine organizacije i civilno društvo |
PITANJA |
a. Postoji li zakon koji regulira rad nevladinih organizacija ili civilnog društva? Kakav je status NVO-a? Postoje li zakoni ili podzakonski akti koji reguliraju rad NVO-a na sprječavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i u obitelji? Jesu li NVO-i priznati u okviru državnog, regionalnog ili lokalnog zakonodavnog okvira kao aktivni pružatelji usluga, nositelji javnih kampanja, ili drugih vrsta aktivnih subjekata u ovom području (na primjer, imaju ulogu praćenja ili izvještavanja itd.)? Navedite zakone i uloge vezane za NVO-e. |
Odgovor: U Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine Vlade Republike Hrvatske od 3. veljače 2011., organizacije civilnog društva navode se kao sunositelji cijelog niza mjera predviđenih za provođenje ovog dokumenta u području prevencije, psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, izobrazbe stručnjaka koji rade na području zaštite od nasilja u obitelji, zbrinjavanja i potpore žrtvama nasilja u obitelji, međuresorne suradnje te senzibiliziranja javnosti s problemom nasilja u obitelji. |
a. Postoji li zakon koji regulira rad nevladinih organizacija ili civilnog društva? Kakav je status NVO-a? Postoje li zakoni ili podzakonski akti koji reguliraju rad NVO-a na sprječavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i u obitelji? Jesu li NVO-i priznati u okviru državnog, regionalnog ili lokalnog zakonodavnog okvira kao aktivni pružatelji usluga, nositelji javnih kampanja, ili drugih vrsta aktivnih subjekata u ovom području (na primjer, imaju ulogu praćenja ili izvještavanja itd.)? Navedite zakone i uloge vezane za NVO-e. |
Odgovor: U Nacionalnoj strategiji zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine Vlade Republike Hrvatske od 3. veljače 2011., organizacije civilnog društva navode se kao sunositelji cijelog niza mjera predviđenih za provođenje ovog dokumenta u području prevencije, psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji, izobrazbe stručnjaka koji rade na području zaštite od nasilja u obitelji, zbrinjavanja i potpore žrtvama nasilja u obitelji, međuresorne suradnje te senzibiliziranja javnosti s problemom nasilja u obitelji. Potrebno je poticati i podržavati rad nevladinih ženskih organizacija aktivnih u borbi protiv nasilja nad ženama te poboljšati učinkovitu suradnju s tim organizacijama. U Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje 2011. – 2015. (NN 88/11) organizacije civilnog društva navode se kao jedni od nositelja mjera koje se tiču nasilja nad ženama: 5.1. Ukloniti sve oblike nasilja nad ženama te unaprijediti položaj i zaštitu prava žena žrtava svih oblika nasilja 5.1.2. Uskladit će se broj potrebnih SOS telefona, savjetovališta, skloništa i drugih izvaninstitucionalnih servisa za žene žrtve svih oblika nasilja s obzirom na broj stanovnika u Republici Hrvatskoj, sukladno Preporuci (2002)5 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o zaštiti žena od nasilja. Nositelji: Nadležna tijela državne uprave sukladno zakonski propisanom djelokrugu rada, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u suradnji s organizacijama civilnog društva. Rok provedbe: 2011. – 2015. 5.1.3. Donijet će se novi Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima 2012. – 2014., pratiti njegova primjena te će se Vladi Republike Hrvatske redovito dostavljati izvješća o njegovoj provedbi. Nositelji: Ured za ljudska prava, nadležna tijela državne uprave sukladno zakonski propisanom djelokrugu rada, u suradnji s organizacijama civilnog društva. Rok provedbe: 2011. – 2012. 5.1.4. Donijet će se i distribuirati Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja svim relevantnim ustanovama, uključivši osnovne i srednje škole, uz praćenje njegove primjene. Nositelji: Ured za ravnopravnost spolova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, županijska/ lokalna povjerenstva za ravnopravnost spolova, u suradnji s organizacijama civilnog društva. Rok provedbe: 2011. – 2015. 5.1.5. Provest će se istraživanje o rasprostranjenosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući tradicionalne štetne prakse, u svrhu planiranja i provedbe aktivnosti s ciljem suzbijanja nasilja nad ženama i unaprjeđenja njihova položaja. Nositelji: Ured za ravnopravnost spolova, Ured za nacionalne manjine, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, u suradnji s organizacijama civilnog društva. Rok provedbe: 2012. 5.1.7. Odredbama zakona, pravilnika i drugih akata koji reguliraju područje športa, šport će se učiniti sigurnim za žene i djevojke od svih oblika nasilja, uključujući seksualno nasilje, te će se s tim u vezi educirati športaši i športašice, a počinitelji snositi adekvatne sankcije od strane svojih športskih organizacija i športskih saveza. Nositelji: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Nacionalno vijeće za šport, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, športski savezi i klubovi. Rok provedbe: 2011. – 2015. 5.2. Unaprijediti sustav vođenja statističkih podataka, međusektorsku suradnju i koordinaciju nadležnih državnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva u rješavanju problema nasilja nad ženama na nacionalnoj i na lokalnoj razini te osigurati kontinuiranu edukaciju nadležnih tijela 5.2.1. Unaprijedit će se sustav vođenja statističkih podataka (uz uvođenje kontinuiranog statističkog praćenja odnosa žrtve i počinitelja nasilja) i sustavno analitički pratiti slučajeve svih oblika nasilja nad ženama, izuzev obiteljskog nasilja, te unaprijediti razmjenu podataka i suradnju policije, zdravstvenih ustanova, sudova, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i organizacija civilnog društva koje pružaju pomoć i podršku žrtvama nasilja. Nositelji: Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo pravosuđa, Državni zavod za statistiku, sudovi, zdravstvene ustanove, u suradnji s organizacijama civilnog društva. Rok provedbe: 2011. – 2015. 5.2.2. Provodit će se sustavna edukacija sudstva, općinskih i županijskih državnih odvjetništava, zdravstvenih djelatnika i djelatnica, djelatnika i djelatnica odgojno-obrazovnih ustanova, obiteljskih centara i policijskih uprava, socijalnih radnika i radnica te stručnjaka i stručnjakinja s područja zaštite mentalnog zdravlja, radi unaprjeđenja pružanja pravne zaštite i pomoći žrtvama nasilja, posebice žrtvama seksualnog nasilja, kao i žrtvama diskriminacije na temelju spolne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izražavanja. Nositelji: Pravosudna akademija, Policijska akademija, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo unutarnjih poslova, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i javne ustanove u okviru svog zakonom propisanog djelokruga rada, u suradnji s organizacijama civilnog društva. Rok provedbe: 2011. – 2015. 5.3. Osvijestiti širu javnost o pojavi, problemima i načinima suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja 5.3.1. Organizirat će se i provoditi kampanje i druge aktivnosti, radionice, predavanja, tribine, okrugli stolovi o problemu rodno uvjetovanog nasilja, uključujući trgovanje ljudima i prostituciju kao i nasilje nad LGBT osobama, te tiskati, distribuirati publikacije i edukativne materijale o svim oblicima nasilja nad ženama radi informiranja i podizanja javne svijesti o pojavi, problemima i načinima suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja. Nositelji: Ured za ljudska prava, Ured za ravnopravnost spolova, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo unutarnjih poslova, Pravosudna akademija, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, županijska povjerenstva za ravnopravnost spolova, obiteljski centri, nezavisni stručnjaci i stručnjakinje koji djeluju na području suzbijanja nasilja nad ženama, u suradnji s organizacijama civilnog društva. Rok provedbe: 2011. – 2015. |
b. U principu, je li NVO zajednica aktivna u ovom području? Možete li navesti broj organizacija koje se bave pitanjima nasilja prema ženama i u obitelji, vrstu djelatnosti (pružatelji usluga, monitoring, fokus na istraživanju i/ili politikama itd.), broj korisnika itd.? Postoje li državne, regionalne i lokalne mreže ovih nevladinih organizacija? Koja je njihova uloga? Surađuju li NVO-i s državnim/drugim akterima na zaštiti, sprječavanju, gonjenju, kažnjavanju, i/ili lakšoj restituciji tih žrtava? Ako postoje, navedite aspekt njihovog rada? Ako postoje koordinacija i suradnja između NVO-a i državnih tijela, je li institucionalizirana u okviru zakona ili politika, ili su više neformalne prirode? Navedite. |
Odgovor: U Hrvatskoj djeluju nevladine organizacije koje pružaju različite servise za pomoć ženama koje su preživjele različite oblike nasilja i provode aktivnosti vezane za prevenciju i suzbijanje nasilja protiv žena. Nevladine organizacije pružaju: |
b. U principu, je li NVO zajednica aktivna u ovom području? Možete li navesti broj organizacija koje se bave pitanjima nasilja prema ženama i u obitelji, vrstu djelatnosti (pružatelji usluga, monitoring, fokus na istraživanju i/ili politikama itd.), broj korisnika itd.? Postoje li državne, regionalne i lokalne mreže ovih nevladinih organizacija? Koja je njihova uloga? Surađuju li NVO-i s državnim/drugim akterima na zaštiti, sprječavanju, gonjenju, kažnjavanju, i/ili lakšoj restituciji tih žrtava? Ako postoje, navedite aspekt njihovog rada? Ako postoje koordinacija i suradnja između NVO-a i državnih tijela, je li institucionalizirana u okviru zakona ili politika, ili su više neformalne prirode? Navedite. |
Odgovor: U Hrvatskoj djeluju nevladine organizacije koje pružaju različite servise za pomoć ženama koje su preživjele različite oblike nasilja i provode aktivnosti vezane za prevenciju i suzbijanje nasilja protiv žena. Nevladine organizacije pružaju: − smještaj organiziran za žene koje su preživjele nasilje u obitelji − savjetovališta za žene koje su preživjele različite oblike nasilje (obiteljsko nasilje, seksualno nasilje, ratno nasilje, uznemiravanje na poslu) − SOS linije za žene koje su preživjele različite oblike nasilja ili su njihova prava kršena na bilo kojoj drugoj osnovi. |