|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 52 - Hitni nalozi za udaljavanje |
| Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da nadležna tijela, u situacijama neposredne opasnosti, imaju ovlast narediti počinitelju/počiniteljici nasilja u obitelji da napusti mjesto stanovanja žrtve ili osobe izložene riziku, na dovoljno dugo razdoblje te zabraniti počinitelju/počiniteljici ulazak u mjesto stanovanja ili uspostavljanje kontakta sa žrtvom ili osobom izloženom riziku. Mjere poduzete u skladu s ovim člankom prednost će dati sigurnosti žrtava ili osobama izloženim riziku. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 52 Hitni nalozi za udaljavanje | ||
| Usporedba između država čl. 52 Hitni nalozi za udaljavanje | ||
| PITANJA |
| a. Postoje li hitni nalozi za udaljenje kakvi su definirani u članaku 52? Mogu li one biti izdane u roku od 24 sata od uspostavljanja neposredne opasnosti za žrtvu? Tko odlučuje o tim mjerama? Kakva je procedura (sudska, administrativna i njima slična)? Ima li počinitelj pravo žalbe? Kakvi kriteriji moraju biti ispunjeni kako bi se odobrile hitni nalozi? Koje je maksimalno vrijeme za to? |
| Odgovor: Prema Explanatory reportu (t. 264.) u situacijama neposredne opasnosti najučinkovitiji način jamčenja sigurnosti žrtvi obiteljskog nasilja stvaranje je fizičke udaljenosti između žrtve i počinitelja. Pri tome je važno da se osigura udaljavanje počinitelja i dopuštanje žrtvi da ostane u domu. Primjeri ovakvih naloga u državama Vijeća Europe traju od deset dana do četiri tjedna sa ili bez mogućnosti ponavljanja. |
 |
| a. Postoje li hitni nalozi za udaljenje kakvi su definirani u članaku 52? Mogu li one biti izdane u roku od 24 sata od uspostavljanja neposredne opasnosti za žrtvu? Tko odlučuje o tim mjerama? Kakva je procedura (sudska, administrativna i njima slična)? Ima li počinitelj pravo žalbe? Kakvi kriteriji moraju biti ispunjeni kako bi se odobrile hitni nalozi? Koje je maksimalno vrijeme za to? |
|
Odgovor: Prema Explanatory reportu (t. 264.) u situacijama neposredne opasnosti najučinkovitiji način jamčenja sigurnosti žrtvi obiteljskog nasilja stvaranje je fizičke udaljenosti između žrtve i počinitelja. Pri tome je važno da se osigura udaljavanje počinitelja i dopuštanje žrtvi da ostane u domu. Primjeri ovakvih naloga u državama Vijeća Europe traju od deset dana do četiri tjedna sa ili bez mogućnosti ponavljanja. Kako je već navedeno u tekstu uz čl. 50. Konvencije, prekršajni i kazneni postupak sadrže mjere kojima se počinitelj može udaljiti iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora (čl. 11. st. 2. t. 4. Zakona o sprječavanju nasilja u obitelji) odnosno udaljiti iz doma (čl. 98. st. 1. t. 10. Zakona o kaznenom postupku) kao i mjere zabrane približavanja žrtvi (čl. 11. st. 2. t. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i čl. 98. st. 1. t. 4. Zakona o kaznenom postupku). Međutim, ključno je za ove mjere da mogu otkloniti neposrednu opasnost, da vlasti mogu odmah narediti počinitelju da napusti mjesto stanovanja žrtve i zabraniti s njom kontakt. To je osigurano u prekršajnom postupku, ali ne i u kaznenom. Naime, Prekršajni zakon je dopustio da u slučaju vjerojatnosti da je počinjen prekršaj propisan zakonom, jednu ili više mjera opreza mogu privremeno a najdulje do osam dana naredbom odrediti policija i inspekcijska tijela državne uprave prema osobi za koju postoji osnova sumnje da je počinitelj prekršaja (čl. 130. st. 6.). Osim toga, neke zaštitne mjere, uključujući udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog prostora mogu se također i prema čl. 19. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji primijeniti i prije pokretanja prekršajnog postupka, na prijedlog osobe izložene nasilju ili ovlaštenog tužitelja uz prethodnu suglasnost žrtve radi otklanjanja izravne životne ugroženosti te osobe ili drugih članova obitelji. Odluku o tome prema istom Zakonu donosi sud odmah, bez odgode, a najkasnije u roku od dvadeset četiri sata od podnošenja prijedloga, a stavlja se izvan snage ako u roku od osam dana od donošenja odluke ovlašteni tužitelj ne podnese optužni prijedlog. Ovakvo hitno postupanje nije moguće u kaznenom postupku. U njemu su mjere opreza usko vezane uz pretpostavke za istražni zatvor. Stoga, u slučaju sumnje u počinjenje kaznenog djela moguće je uhititi počinitelja, obavijestiti državnog odvjetnika koji može odrediti zadržavanje, a nakon toga sudac istrage može odrediti istražni zatvor ili mjeru opreza. Međutim, ako ne postoje pretpostavke za uhićenje, a postoji vjerojatnost da je počinjeno djelo nasilja nad ženom, nije moguće odrediti mjere udaljenja počinitelja. Dakle kada je riječ o počiniteljima kaznenih djela, zakon ne predviđa izricanje hitnih naloga za udaljavanje. Više o navedenim odredbama v. supra tekst uz čl. 50. Konvencije. U kazneni je postupak potrebno ugraditi mjeru udaljenja počinitelja za slučajeve kad ne postoje pretpostavke za uhićenje, a postoji vjerojatnost da je počinjeno djelo nasilja nad ženom. |
 |
| b. Koliko je hitnih naloga izdano u posljednje dvije godine; navedite, ako je moguće, podatke na godišnjem nivou. Kome je naređeno da napusti kuću (žrtvi ili počinitelju)? |
| Odgovor: |
| b. Koliko je hitnih naloga izdano u posljednje dvije godine; navedite, ako je moguće, podatke na godišnjem nivou. Kome je naređeno da napusti kuću (žrtvi ili počinitelju)? |
| Odgovor: |
|
|
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
