|
|
HR | ||
|
| HR |
| 2014 |
| Odaberite člana Konvencije |
| Član |
| Član 36 - Seksualno nasilje, ukljuÄujući silovanje |
|
1. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale inkriminiranje sljedećih namjernih ponašanja: a) vaginalna, analna ili oralna penetracija seksualne naravi bilo kojim dijelom tijela ili predmetom u tijelo druge osobe bez pristanka te osobe b) druge radnje seksualne naravi s drugom osobom bez pristanka te osobe c) utjecanje da druga osoba, bez svojega pristanka, sudjeluje u radnjama seksualne naravi s trećom osobom. 2. Pristanak mora biti dobrovoljan kao rezultat slobodne volje osobe, što se procjenjuje prema okolnostima sluÄaja. 3. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi osigurale da se odredbe stavka 1. primjenjuju i na djela poÄinjena na štetu bivših ili sadašnjih braÄnih drugova ili partnera, sukladno tome kako ih priznaje unutarnje pravo. |
|
0 - pitanje nije regulirano zakonom / politikom ili je postojeća regulativa vrlo daleko od standarda Konvencije (standard iz Konvencije se smatra minimalnim standardom) 1 – postoji regulacija ali nije postignut standard Konvencije (u rješenju i/ili primjeni) 2 – postignut standard Konvencije ili je rješenje sasvim blizu standardu 3 - postignut standard Konvencije ili su rješenje i primjena sasvim blizu standardu 4 – pitanje je u državi riješeno iznad standarda Konvencije VE |
||
| Opća procjena čl. 36 Seksualno nasilje, ukljuÄujući silovanje | ||
| Usporedba između država čl. 36 Seksualno nasilje, ukljuÄujući silovanje | ||
| PITANJA |
| a. Je li seksualno nasilje kao što je definirano u Älanaku 36 Konvencije priznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike. |
| Odgovor: Kazneni zakon Republike Hrvatske inkriminira sve oblike seksualnog nasilja predviÄ‘ene u st. 1. ovog Älanka Konvencije kroz kaznena djela spolnog odnošaja bez pristanka (Äl. 152. KZa) i (Äl. 153. KZ-a). Sudska praksa već niz godina tumaÄi oblike penetracije iz Äl. 36. st. 1.a) Konvencije kao spolnu radnju izjednaÄenu sa spolnim odnošajem. Negativna pojava u sudskoj praksi u odnosu na kazneno djelo silovanja jest zahtjev da se istodobno dokaže sila i prijetnja kao i nedobrovoljnost te uvoÄ‘enje elementa “doprinosa žrtve“.1 Kazneni zakon iz 2011. koji je stupio na snagu 1. sijeÄnja 2013. imao je za cilj inkriminirati novu koncepciju silovanja kod koje se više ne traži uporaba “sile ili prijetnje“ poÄinitelja, već je biće ovog kaznenog djela ispunjeno svakim nedobrovoljnim spolnim odnosnom ili s njim izjednaÄenom spolnom radnjom. |
 |
| a. Je li seksualno nasilje kao što je definirano u Älanaku 36 Konvencije priznato kao kazneno djelo? Ako je odgovor potvrdan, navedite definiciju, propisane kazne, izvore, i uporedite sa definicijom Konvencije. Molimo komentar ako postoje neke razlike. |
|
Odgovor: Kazneni zakon Republike Hrvatske inkriminira sve oblike seksualnog nasilja predviÄ‘ene u st. 1. ovog Älanka Konvencije kroz kaznena djela spolnog odnošaja bez pristanka (Äl. 152. KZa) i (Äl. 153. KZ-a). Sudska praksa već niz godina tumaÄi oblike penetracije iz Äl. 36. st. 1.a) Konvencije kao spolnu radnju izjednaÄenu sa spolnim odnošajem. Negativna pojava u sudskoj praksi u odnosu na kazneno djelo silovanja jest zahtjev da se istodobno dokaže sila i prijetnja kao i nedobrovoljnost te uvoÄ‘enje elementa “doprinosa žrtve“.1 Kazneni zakon iz 2011. koji je stupio na snagu 1. sijeÄnja 2013. imao je za cilj inkriminirati novu koncepciju silovanja kod koje se više ne traži uporaba “sile ili prijetnje“ poÄinitelja, već je biće ovog kaznenog djela ispunjeno svakim nedobrovoljnim spolnim odnosnom ili s njim izjednaÄenom spolnom radnjom.2 To meÄ‘utim nije uÄinjeno već je seksualno nasilje bez pristanka inkriminirano kroz novo kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka iz Äl. 152. KZ-a. MeÄ‘utim, zakonski opis ovog djela kao i njegova primjena u praksi imala je kontrauÄinak i ublažila je kazneni progon i kaznene sankcije prema poÄiniteljima kaznenih djela seksualnog nasilja u odnosu na prijašnji zakon. Zamjerke kaznenom djelu spolni odnošaj bez pristanka su sljedeće: – razlika izmeÄ‘u spolnog odnošaja bez pristanka i silovanja jedino je u tome što se za silovanje traži sila ili prijetnja na život ili tijelo, a za spolni odnošaj bez pristanka bilo koja druga vrsta prijetnje, ukljuÄujući i situacije kao što su iskorištavanje stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda. Dakle sada se situacije kada je žrtva alkoholizirana ili pod opojnim drogama i nakon toga nije sposobna izraziti svoje odbijanje, ne smatraju silovanjem već spolnim odnošajem bez pristanka. Isto tako, ako je osobi protupravno oduzeta sloboda, npr. oteta je i otmiÄar joj prijeti da je neće pustiti na slobodu sljedeće tri godine, nije rijeÄ o silovanju prema praksi hrvatskih sudova ili kao prema prijašnjem Kaznenom zakonu o kaznenom djelu prisile na spolni odnošaj,3 već o spolnom odnošaju bez pristanka. Isto vrijedi i kada je rijeÄ o osobi kojoj se prijeti otmicom djece. Ovo kazneno djelo uvodi praksu prema kojoj psihiÄka prisila i prijetnja koja se ne odnosi na život i tijelo, nije silovanje niti prisila na spolni odnošaj, već spolni odnošaj bez pristanka, element prisile i prijetnje ili bespomoćnosti žrtve zanemaruje se te se djelo posve pogrešno i degradirajuće svodi na izostanak pristanka žrtve. Došlo je do ublažavanja kaznene politike za seksualno nasilje. Spolni odnošaj bez pristanka sankcioniran je kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a silovanje od jedne do deset godina, pri tome treba istaknuti da je prema prijašnjem Kaznenom zakonu najmanja kazna za silovanje bila tri godine. Stvoren je privilegirani oblik silovanja za koji je propisana bitno blaža kazna. Posebno su sporni teški oblici kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka (Äl. 154. KZa4) koji ukljuÄuju višestruke poÄinitelje, dijete, uporabu oružja ili opasnog oruÄ‘a, na osobito okrutan i osobito ponižavajući naÄin pa Äak i smrt žrtve. Protivno je ljudskom dostojanstvu i prirodi djela ovako teška djela smatrati spolnim odnošajem bez pristanka, a ne silovanjem. To je zakonodavac i izriÄito priznao u odredbama Äl. 154. st. 1. t. 7. i st. 3. KZ-a gdje je rekao da je u odnosu na oba djela rijeÄ o silovanoj osobi te je izjednaÄio kaznu tek u sluÄaju smrti silovane osobe! Dakle tek ako žrtva umre, zakonodavac priznaje da je rijeÄ o jednako teškim kaznenim djelima koja zaslužuju istu kaznu! Navedene odredbe Äl. 154. glase: (1) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit će se tko djelo iz Älanka 152. stavka 1. ovoga Zakona poÄini: 7. na naÄin da je silovana osoba teško tjelesno ozlijeÄ‘ena ili je ostala trudna. (3) Ako je kaznenim djelom iz Älanka 152. stavka 1. ili Älanka 153. stavka 1. ovoga Zakona prouzroÄena smrt silovane osobe, poÄinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. Na generalnopreventivnoj i simboliÄkoj razini, nova je zakonska regulativa seksualnog nasilja pogubna. Teška djela seksualnog nasilja ne predstavljaju silovanje već se smatraju lakšim kaznenim djelima kod kojih “samo“ nije bilo pristanka žrtve. Ona je i protivna praksi Europskog suda za ljudska prava koji je u presudi M.C. v. Bugarska u kojoj je rekao da je temeljni element kaznenog djela silovanja nedobrovoljnost a ne sila ili prijetnja. Isti standard je postavljen i u Preporuci Vijeća Europe o zaštiti žena od nasilja. Potpuno je apsurdno i netoÄno obrazloženje da se ovo djelo onda ne bi kod nas moglo zvati silovanje, jer je u njegovu nazivu sila. Pravni termini ne ovise o etimološkom znaÄenju rijeÄi već o njegovoj pravnoj definiciji. Tako, primjerice, u njemaÄkom KZ-u u § 177. st. 1. t. 3. propisano je kazneno djelo “Vergewaltigung“ koje takoÄ‘er sadrži silu, a odnosi se i na onoga tko drugu osobu, iskorištavanjem situacije u kojoj je žrtva bespomoćna u odnosu na djelovanje poÄinitelja, prisiljava da seksualne radnje poÄinitelja ili druge osobe trpi ili na poÄinitelju ili trećem poduzme.5 Osim toga, kazneno djelo spolni odnošaj bez pristanka posve netoÄno opisuje inkriminirano ponašanje, jer je rijeÄ o prisili i prijetnji, samo ne na život i tijelo. Treba istaknuti i da je u Komentaru KZ-a (ur. Turković, Maršavelski) navedeno da se predlagalo uvoÄ‘enje kvalifikatorne okolnosti da je poÄinitelj u proteklih pet godina već bio pravomoćno osuÄ‘en za kazneno djelo protiv spolne slobode, ali je zakonodavac odluÄio da bi uvoÄ‘enje ovakve kvalifikatorne okolnosti bilo protivno našoj tradiciji (sic!).6 Kao pozitivno treba istaknuti, da se smatra težim oblikom ovih djela ako su poÄinjena prema bliskoj osobi te da je novim Kaznenim zakonom jasno naglašeno kako za temeljni oblik djela nije potrebno dokazivati otpor žrtve, što je prije katkad pogrešno tražila sudska praksa. Preporuka je da se kazneno djelo spolni odnošaj bez pristanka ukine, a da se kazneno djelo silovanja preoblikuje tako da osnovni oblik poÄinjenja bude spolni odnošaj bez pristanka. Osobito sada kada je kazna za silovanje ublažena. Kazneni zakon Spolni odnošaj bez pristanka ÄŒlanak 152. (1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednaÄenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednaÄenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednaÄenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) PoÄinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga Älanka, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (3) Pristanak iz stavka 1. ovoga Älanka postoji ako je osoba svojom voljom odluÄila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednaÄenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednaÄena spolna radnja izvršena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se prema poÄinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda. Silovanje ÄŒlanak 153. (1) Tko djelo iz Älanka 152. stavka 1. ovoga Zakona poÄini uporabom sile ili prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) PoÄinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga Älanka, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Teška kaznena djela protiv spolne slobode ÄŒlanak 154. (1) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit će se tko djelo iz Älanka 152. stavka 1. ovoga Zakona poÄini: 1. prema bliskoj osobi 2. prema žrtvi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, bolesti, ovisnosti, trudnoće, invaliditeta, teške tjelesne ili duševne smetnje 3. na osobito okrutan ili osobito ponižavajući naÄin 4. iz mržnje 5. zajedno s jednim ili više poÄinitelja, pri Äemu je prema istoj osobi izvršeno više spolnih odnošaja ili s njim izjednaÄenih spolnih radnji 6. uz uporabu oružja ili opasnog oruÄ‘a 7. na naÄin da je silovana osoba teško tjelesno ozlijeÄ‘ena ili je ostala trudna. (2) Tko djelo iz Älanka 153. stavka 1. ovoga Zakona poÄini pod okolnostima iz stavka 1. ovoga Älanka, kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz Älanka 152. stavka 1. ili Älanka 153. stavka 1. ovoga Zakona prouzroÄena smrt silovane osobe, poÄinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. |
 |
| b. Ako jest kazneno djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najÄešÄ‡e kazne? Postoje li raspoloživi podaci o poÄiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. c. Ako jeste kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? Da li Äinjenica da je žrtva supružnik ili partner (ukljuÄujući i bivšeg) povlaÄi razliku u vezi sa tužbom ili u bilo kojoj drugoj fazi postupka? |
| Odgovor: |
| b. Ako jest kazneno djelo, koliko je bilo presuda u toku posljednje dvije godine? Navedite podatke na godišnjem nivou. Koje su najÄešÄ‡e kazne? Postoje li raspoloživi podaci o poÄiniteljima i žrtvama: spol, starost, odnos sa žrtvom? Ako je odgovor potvrdan, navedite relevantne informacije. c. Ako jeste kazneno djelo, tko inicira gonjenje (javni tužitelj ili privatni tužitelj / žrtva)? Da li Äinjenica da je žrtva supružnik ili partner (ukljuÄujući i bivšeg) povlaÄi razliku u vezi sa tužbom ili u bilo kojoj drugoj fazi postupka? |
| Odgovor: |
|
|
|
[1] RadaÄić, Ivana (2012) Kazneno djelo silovanja: pitanja definicije, (ne)odgovornosti za otklonjivu zabludu o pristanku i postojanje rodnih stereotipa u sudskom postupku na primjeru prakse Županijskog suda u Zagrebu, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 19, broj 1, str. 105.-125. [2] K. Turković, A. Maršavelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503.-551., str. 513. [4] Prethodni Kazneni zakon sadržavao je kazneno djelo: Prisila na spolni odnošaj (ÄŒlanak 190.): Tko drugu osobu prisili na spolni odnošaj ili s njim izjednaÄenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teškim zlom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. [5] Zakonodavac nazivom Älanka 154. “Teška kaznena djela protiv spolne slobode“ ukazuje na tešku narav djela u Älanku. [6] § 177 Strafgesetzbuch Sexuelle Nötigung; Vergewaltigung.(1) Wer eine andere Person 1. mit Gewalt, 2. durch Drohung mit gegenwärtiger Gefahr für Leib oder Leben oder 3. unter Ausnutzung einer Lage, in der das Opfer der Einwirkung des Täters schutzlos ausgeliefert ist, nötigt, sexuelle Handlungen des Täters oder eines Dritten an sich zu dulden oder an dem Täter oder einem Dritten vorzunehmen, wird mit Freiheitsstrafe nicht unter einem Jahr bestraft. [7] K. Turković, A. Maršavelski: Nacrt posebnog dijela novog Kaznenog zakona - pregled pet glava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 17, broj 2/2010, str. 503.-551., str. 513. |
|
|
|
| Kampanju podržavaju: | ||
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
| Kampanju podržavaju: | ||
|
|
||
| Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Centra za žene žrtve rata - ROSA i ni na koji način ne odražava stavove Europske unije, Nacionalne zaklade za razvoj Civilnog društva i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. | ||
